Savez samostalnih sindikata Hrvatske traži ugovaranje tri razine minimalne plaće među skupinama poslova različite razine složenosti, i to minimalno 1000 eura bruto za nižu razinu složenosti poslova, 1500 eura bruto za srednju razinu složenosti poslova, a za višu razinu minimalno 2000 eura bruto. Taj će prijedlog SSSH na Praznik rada 1. svibnja uputiti Vladi i Hrvatskoj udruzi poslodavaca, najavio je Mladen Novosel, predsjednik SSSH.
U Hrvatskoj trenutačno radi više od 100.000 radnika u privatnom sektoru koji zarađuju tek malo više od minimalne plaće premda su njihovi poslovi složeniji od poslova koji su plaćeni minimalnom plaćom. To je posljedica intenzivnog rasta minimalne plaće, koja je 2016. iznosila 414 eura, a danas je 970 eura, dok plaće koje obuhvaćaju srednje i visoko složene poslove nisu rasle ni približno tom dinamikom pa iznose tek simbolično više od minimalnih.
"Radnici naših udruženih sindikata svakodnevno iskazuju ogromno nezadovoljstvo, osjećaju se diskriminirano i podcijenjeno. Rade za skoro istu bruto plaću kao i oni radnici koji rade najjednostavnije poslove. Poslodavci kroz kolektivne pregovore nisu bili zainteresirani dizati svima jednako plaće, a ove premale razlike nadoknađuju neoporezivim primicima", rekao je Novosel.
Naveo je kako bi to značilo povećanje od 180 milijuna eura u neto plaćama godišnje te i minimalno 100 milijuna eura više samo za mirovinske fondove. To se može postići u kolektivnom pregovaranju reprezentativnih sindikalnih središnjica s reprezentativnom udrugom poslodavaca, i države, kao i mogućim prijedlogom općeg kolektivnog ugovora. SSSH traži da se u gospodarstvu uredi politika plaća temeljnim kolektivnim ugovorom koji bi onemogućavao poslodavcima da isplaćuju minimalne bruto plaće, a razliku kroz neoporezive izdatke i kojim bi se uredile minimalno prihvatljive razlike između osnovnih plaća za poslove niže, srednje i više razine složenosti.
SSSH također predlaže izmjene poreza na dohodak, i to povećanjem osobnog odbitka sa 600 na 970 eura, tj. na razinu minimalne plaće, što bi minimalnu neto plaću uvećalo 41 do 47 eura, dok bi plaće između minimalne i medijalne uvećalo za 60 do 75 eura mjesečno. Lokalne zajednice bi gubitak nastao tim izmjenama mogle nadoknaditi jačim oporezivanjem dobiti kladionica uz prosječnu stopu oporezivanja od 16 posto, iznio je Novosel.
