PODACI EUROSTATA

Najveći minimalac u EU gotovo je tri puta veći od onog u Hrvatskoj, evo koja država je na vrhu liste

euri
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL/Ilustracija
1/2
10.04.2025.
u 15:26
Poslušaj ovaj članak
00:00 / 00:00

Od 1. siječnja 2025. u 22 od 27 zemalja Europske unije postoje nacionalne minimalne plaće, uz izuzetak Danske, Italije, Austrije, Finske i Švedske gdje se minimalna plaća određuje kolektivnim ugovorima

Manje od tisuću eura bruto minimalne plaće imalo je u siječnju ove godine deset zemalja Europske unije, s Bugarskom na začelju i Hrvatskom koja je samo 30 eura ispod te granice. Bugarski minimalac iznosi 551 eura bruto, Mađarska ima 707 eura, Latvija 740 eura, Rumunjska  814 eura, Slovačka 816 eura, Češka 826 eura, Estonija 886 eura, Malta 961 eura, Grčka 968 eura i Hrvatska 970 eura minimalne plaće. U ostalih šest, minimalne plaće kretale su se od tisuću do 1500 eura mjesečno, a to su Cipar (1000 €), Portugal (1015 €), Litva (1038 €), Poljska (1091 €), Slovenija (1278 €) i Španjolska (1381 €).

VEZANI ČLANCI:

U preostalih šest minimalne plaće bile su iznad 1.500 eura mjesečno i to Francuska je na 1.802 eura bruto, Belgija 2.070 eura, Njemačka 2.161 eura, Nizozemska 2.193 eura, Irska 2.282 eura i Luksemburg 2.638 eura. Od 1. siječnja 2025. u 22 od 27 zemalja Europske unije postoje nacionalne minimalne plaće, uz izuzetak Danske, Italije, Austrije, Finske i Švedske gdje se minimalna plaća određuje kolektivnim ugovorima. Podaci pokazuju da je najviša minimalna plaća u zemljama EU bila 4,8 puta veća od najniže. Međutim, razlike u minimalnim plaćama među zemljama znatno su manje ako se uzmu u obzir razlike u razini cijena. Eurostat naglašava da minimalne plaće u zemljama EU s nižim razinama cijena postaju više u usporedbi s onima s višim razinama cijena kada se izraze u paritetu kupovne moći (PPS). 

Nakon prilagodbe za razlike u cijenama  minimalne plaće kretale su se od 878 PPS mjesečno u Estoniji do dvije tisuće u Njemačkoj, što znači da je najviša minimalna plaća bila veća samo 2,3 puta. Eurostat navodi da hrvatskih 970 eura, prema paritetu kupovne moći, vrijedi nešto jače od 1250 eura, što nas smješta među prvih 11 članica EU po kupovnoj moći minimalca, prvenstveno zbog nižih cijena stanovanja i režijskih troškova. Hrvatski minimalac iznosi 56 posto medijalne plaće, a najbolje stoje Francuska, Portugal i Slovenija gdje se minimalac nalazi na 66 posto medijana. Bruto minimalna plaća u Sloveniji iznosi  1278 eura dok je njezina kupovna moć oko 1400 eura. 

>>Pitali smo umjetnu inteligenciju koji bi narodi mogli nestati u sljedećih 100 godina, odgovor bi vas mogao zabrinuti>>

euri
1/11
Imate li pristup optičkoj mreži u svojem naselju?
Da, i koristim je
Da, ali još nisam prešao na optiku
Ne znam, kako mogu provjeriti?
Ne, nemam pristup
Ukupno glasova:

Komentara 4

NI
Nista
16:34 10.04.2025.

Ovo su brutto podaci ,treba dodati da se odbijanja do netto dosta razlikuju od zemlje do zemlje,pa se onda treba dodati da se cijene kosarice jos vise razlikuju.statistika je kao bikini ,puno otkriva ali skriva najbitnije

TH
TheRoger
15:55 10.04.2025.

sve je u lokalnoj kupovnoj moci jer sa €1.800 brutto u Parizu si najveca sirotinja dok u Ateni su srednja klasa. Kao sto znamo, problem Hrvatske je da place su nominalno medju najvecim u istocnoj Europi ali su i cijene najvece pa na kraju ispadne da ako se izjednaci kupovna moc izgubimo 5-6 pozicija na ljestvici.

EL
Elfenomeno
15:57 10.04.2025.

11. po kupovnoj moci minimalca je cista izmanipulirana statistika. Hrvatska je u kategoriji drzava s najmanjim minimalcem i s najskupljom hranom te takoder placamo jedan od najvecih PDV-a u eurozoni. Prosjecnom mladom covjeku je kupovina nekretnine nemoguca misija, a mirovine takoder na dnu EU prosjeka.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije