Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 175
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
LANI ULOŽILI VIŠE NEGO U 30 GODINA

Postaje li Hrvatska ovisna o američkom ukapljenom plinu

LNG Terminal Krk - Omišalj
Foto: Nel Pavletic/PIXSELL
1/3
14.02.2023.
u 08:30

Hrvatska je lani uvezla iz SAD robe za 2,88 milijardi eura, uglavnom ukapljenog plina. Ukupni količinski izvoz iz RH lani rastao samo 3 posto, a uvoz 12 posto, dok je istovremeno nominalno povećanje izvoza bilo 30 posto, a uvoza 46 posto

Prvi put u tridesetogodišnjoj povijesti hrvatske države Sjedinjene Američke Države probile su se među četiri hrvatska najvažnija vanjskotrgovinska partnera kad je u pitanju uvoz robe. Iz Amerike je lani u prvih 11 mjeseci uvezeno robe u vrijednosti 2,88 milijardi eura, za razliku od godinu dana prije kad je uvoz bio samo 415 milijuna eura. Jači robni uvoz zabilježen je samo iz tradicionalno najjačih hrvatskih partnera Italije, Njemačke i Slovenije. Vrijednost uvezene robe iz SAD-a sedam je puta veća u odnosu na uvezeno iz 2021. godine, sve zahvaljujući ukapljenom plinu koji je završio u LNG terminalu u Omišlju.

Koliko je lani uvezenog ukapljenog plina ostalo u Hrvatskoj, a koliko je izvezeno u druge zemlje zasad je nemoguće iščitati iz prvih podataka o robnoj razmjeni jer se takve analize objavljuju naknadno. Moguće da je plin išao prema Mađarskoj i Cipru jer strši izvoz u te dvije zemlje. No, dok je uvoz skupog ukapljenog plina iz Amerike eksplodirao, izvoz hrvatskih tvrtki u SAD pao je oko 9 posto u odnosu na godinu dana prije, što je suprotno općem trendu u vanjskotrgovinskoj razmjeni hrvatskih poduzetnika.

Vrijednost robnog izvoza u 2022. godini bila je 23,9 milijardi eura, što je 30 posto više u odnosu na 2021. godinu, dok je uvoz porastao 46 posto, na 41,6 milijardi eura, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Brojke su vrtoglave i uglavnom su posljedica inflacije i poskupljenja energenata, a ako je suditi po dinamici kojom je rastao izvoz, čini se da i inflacija usporava. Nakon prosječne stope rasta robnog izvoza od oko 34 posto zabilježene tijekom prvih devet mjeseci, posljednje tromjesečje bilježi usporavanje stope međugodišnjeg rasta izvoza na 20 posto, pri čemu je stopa rasta u prosincu spuštena na 11 posto, ističu analitičari PBZ-a. Slična je dinamika zabilježena i na strani uvoza te je nakon prosječne stope rasta od oko 52 posto tijekom prva tri, u posljednjem tromjesečju stopa rasta usporena na 33 posto. Nešto više od dvije trećine hrvatske robne razmjene ostvareno je sa zemljama članicama EU. Istovremeno je izvoz na ostala tržišta porastao 27,4 posto, a uvoz čak 84,9 posto odražavajući ponajviše snažan rast cijena energenata. Realnija se slika izvoznih brojki dobiva kad se pogleda količina prodane robe, odnosno volumen robne razmjene, a prema raspoloživim podacima Eurostata, volumen robnog izvoza u prvih je deset mjeseci prošle godine zabilježio porast od samo 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je kod uvoza porast volumena iznosio 12,8 posto!

No, osim plina, iz SAD-a je lani stigla i jedna direktna strana investicija teška 337 milijuna eura, što je za stotinjak milijuna eura više nego što je ukupna vrijednost svih američkih investicija u Hrvatsku od 1993. godine.

– Sjedinjene Američke Države odlično su iskoristile geopolitičku situaciju te su izvozom nafte i plina zatvorili svoj vanjskotrgovinski deficit s Europom – prokomentirao je analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević koji upozorava da su od svih indeksa kojima se prate ekonomski procesi kod nas najnepouzdaniji indeksi uvozno-izvoznih roba jer se njime dobro pokriva nominalna veličina, ali je teže doći do realne vrijednosti uvezene robe te razlučiti utjecaj inflacije. Hrvatska se, kaže Lovrinčević, nalazila među tri članice EU koje su lani imale najmanji rast proizvođačkih cijena, ali svejedno nam je inflacija osjetno iznad prosječnih razina u europodručju.

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL

Uvozimo sve više

– Kod nas su cijene energenata rasle manje nego drugdje pa su domaće proizvođačke cijene bile niže, ali zaboravili smo da proizvodimo sve manje i manje te preko uvoza preuzimamo i tuđu inflaciju – kaže Lovrinčević. Kao ilustraciju navodi da je prije deset godina udio uvoznih proizvoda u segmentu mlijeka i mliječnih prerađevina bio oko 11 posto, a danas je već skočio na 25 posto.

Mala i srednja poduzeća, pretežno u stranom vlasništvu i sa sjedištem na sjeveru zemlje, vodeće su lokomotive hrvatskog izvoza. Prije ulaska u EU glavni su kreatori domaćeg izvoza bila starija poduzeća, no u posljednjem desetljeću dinamiku rasta izvoza pretežno određuju mlada poduzeća – ona koja izvoze manje od pet godina, pokazala je jedna analiza središnje banke.

Ključne riječi

Komentara 31

ST
stomiovotreba
09:55 14.02.2023.

"Iz Amerike je lani u prvih 11 mjeseci uvezeno robe u vrijednosti 2,88 milijardi eura, za razliku od godinu dana prije kad je uvoz bio samo 415 milijuna eura." Slava Ukrajini!

DU
Deleted user
09:01 14.02.2023.

Teroristička država diže plinovode po svijetu, ratuju di stignu, a nama su partneri?

DU
Deleted user
08:57 14.02.2023.

Obično novinari podužeg radnog vijeka izdaju knjigu svojih sabranih uradaka u novinama, dali uvažena ima objavljenu knjigu pa da pogledamo sto je u svom dugogodišnjem opusu napisala, koliko je bila vidovita?? Bojim se jako malo!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije