– Lijepo je kad radiš pa ubereš svoje plodove – kaže Dominik Rakuša iz Turanovca, sela u kojem je paprika nekoć bila posađena na 50 hektara obradivih površina, a sad su ostala tek dvojica koja je uzgajaju – Dominik i njegov kum. Rakuša u krugu od pet kilometara ima pet hektara zemlje, što je za ratarstvo premalo, pa se okrenuo uzgoju povrća i sadi papriku, krastavce i salatu. Oko pola hektara zauzimaju plastenici, ispred kojih je postavio videonadzor zbog lopova koji ljudima što vrijedno rade poberu muku i trud, ostatak je proizvodnja na otvorenom. Plastenici su ga stajali 55 tisuća eura, a njihovu je kupnju financirao iz mjere za mlade poljoprivrednike na kojoj je dobio 75.000 eura bespovratne potpore.
Štetnici, led, oluja i sunce
Ostatak je namijenjen za kupnju mehanizacije koja olakšava rad, poput rotodrljače te polagača folije. Sve površine navodnjava, i to svaki dan između sat i sat i pol. Baburu ove godine Rakuša prvi puta uzgaja i ona je u plasteniku. Prihranjuje ju svaka tri, a krastavce svaka četiri dana. Presadnice babure, njih 6000, kupio je u Metkoviću, ostale – 50.000 roge, 80.000 začinske, 4500 krastavaca i 22.000 salate – proizvedeno je na Dominikovu gospodarstvu. Od mehanizacije ima sve što mu je potrebno – tanjuraču, frezu, prskalice...
Valjalo bi kupiti i novi traktor, no o tome će odlučiti na kraju godine, kada se financijski posloži. U proizvodnji ima i dosta ručnog rada, posebno kod berbe paprika kad u pomoć uz suprugu priskaču i roditelji i baka. Dominik kaže kako bi povećao i plasteničku i proizvodnju na otvorenome, no trenutačno mu za realizaciju toga plana nedostaje obradive zemlje. Ova godina, kad je sitni štetnik kalifornijski trips napao nasade, led stukao papriku rogu, oluja počupala plastenike s posađenom baburom i na kraju sunce sve spržilo, za Dominika nije ni izbliza onakva kakvu je priželjkivao pa sad nastoji izvući najbolje od nje.
– Oko 70 posto paprike nije moglo biti prva klasa i morali smo je prodati za industriju. Najteže je proizvesti papriku, ona je pod biološkom zaštitom, to je metoda suzbijanja štetnika korištenjem njihovih prirodnih neprijatelja umjesto kemijskih pesticida. Kod nas kukci jedu kukce. Srećom za nas proizvođače, ove je godine i paprika iz Srbije loša pa smo mi uspjeli dobiti bolju otkupnu cijenu – objašnjava 30-godišnji Dominik. No nepovoljni vremenski uvjeti ni izbliza nisu bili razlogom ni da počne razmišljati o odustajanju od poljoprivrede, a kamoli da to učini. Uostalom, u njegovoj je obitelji bavljenje poljoprivredom tradicija koja se prenosi s generacije na generaciju pa je tako prije pet godina njegova mati gospodarstvo prenijela na njega. Dominik vjeruje kako će barem jedan od njegova dva sina nastaviti istim smjerom.
– Kad sam preuzeo gospodarstvo imali smo jedan i pol hektar zemlje, uzgajali smo i patlidžan, kelj, kukuruz šećerac. Javio sam se tada na mjeru za mlade poljoprivrednike, no nisam prošao. Sedam godina sam radio dva posla, sve do lani kad sam se odlučio posvetiti isključivo poljoprivredi. Tako smo se supruga Tea i ja ovoga proljeća sa sinovima Janom i Nikom iz Virovitice preselili u Turanovac, sela u kojem smo oboje odrastali i išli skupa u razred u osnovnoj školi.
Jedan ispit do diplome
Ovako nam je lakše jer sam ja zbog povrća ionako svaki dan tu dolazio. Ustajao sam se u pet, u stan vraćao oko 23 sata – objašnjava zašto su se iz desetak kilometara udaljenog grada vratili u svoje selo. Iako mu pomaže u poslu i podržava ga u onome što radi, Tea mu je znala savjetovati da se prihvati nekog uredskog posla, pogotovo što ga tek jedan ispit dijeli od diplome s Agronomskog fakulteta.
– Trga se previše u poljoprivredi, živcira kad nešto ne uspije. Kad je špricanje, po cijele ga dane nema – navodi Tea argumente na koje Dominik samo odmahuje rukom, baš kao i na pitanje je li kada pomišljao o odlasku u inozemstvo, kao što su to učinili mnogi mladi Slavonci. – Nema šanse. Volim se ovime baviti i oduvijek sam htio biti svoj gazda. Uostalom, volim i pecati, a i Jan sada već ide sa mnom – naglašava Dominik Rakuša iz sela u blizini Drave i granice s Mađarskom.
Otvori KEKS Pay
