Još kao petogodišnji dječarac najsretniji je bio kad je s djedom sjeo u traktor, kao da je znao da se tako upoznaje s poslom koji će mu kasnije postati životnim pozivom. Danas, gotovo tri desetljeća nakon njegova rođenja, kao četvrta generacija poljoprivrednika u obitelji obrađuje oko 80 hektara zemlje, rasute na 124 parcele, od Štefanca do Kotoribe. Ne zna baš za svaku gdje se točno nalazi, možda će njih 45 posto pronaći sam, a do ostalih će ga odvesti aplikacija.
Uza to, sa svojom mehanizacijom pruža usluge drugim poljoprivrednicima, od pripreme tla i sjetve do žetve i prijevoza, pa tako pobere i kukuruz s 400 i požanje žito s još dvjestotinjak hektara. U poslu mu kad god treba pomaže ostatak obitelji, iako njima poljoprivreda nije primarna točka interesa – otac radi u Austriji, brat ima svoj posao...
Grade i kuću
– A ja sam nakon završenog agronomskog fakulteta tri mjeseca radio u uredu. I pobjegao – veselo će Bernard Matijević, 28-godišnjak s čakovečkom adresom i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom u Prelogu u kojem je uz pokojnog djeda Antuna Zvonareka zavolio rad na zemlji pa sad tu i gradi kuću u koju će se doskoro useliti sa suprugom Ines.
Na Bernardovim parcelama izmjenjuju se kukuruz, pšenica, suncokret i bundeva, a posljednje dvije godine na oko tri hektara proizvodi papriku za prehrambenu industriju, u suradnji s Podravkom, za proizvodnju ajvara. Ove će godine s parcela ubrati oko 150 tona. Prvu će turu, kao i dosad, pobrati ručno, dok će za sljedeću berbu na teren stići Podravkin kombajn. Paprika, međutim, traži i nešto više pažnje od ostalih kultura. Bernard je zato na svojim parcelama postavio sustav navodnjavanja, kap na kap. Istim se sustavom obavlja i dohrana biljaka, pa se hranjiva mogu dodavati s vodom.
– Mi smo u Međimurju sretni da nemamo problem s vodom, staviš cijev, uključiš pumpu i ide – slikovito će.
Za posao on ima kombajn, sijačice, tri traktora, kamionske prikolice i drugu mehanizaciju potrebnu za oranje, pripremu tla i sjetvu. Za razliku od nekad, mehanizacije je danas puno dvorište. Bernardova baka Marija Zvonarek prisjeća se vremena kada se zemlja obrađivala uz pomoć konja i volova. Prvi su traktor kupili šezdesetih godina prošloga stoljeća, prvi u svome kraju, a možda i u cijelom Međimurju. Do ostale su mehanizacije dolazili postupno, godinama.
– Imali smo pajceke, pa prodaš pajceka i kupiš stroj – prisjeća se baka Marija.
Ona i njezin suprug živjeli su od poljoprivrede, baš kao i generacije prije njih. Zemlje je nekad bilo manje, a ručnog rada mnogo više.
– Dobro da nismo imali puno zemlje – kaže uz smijeh osamdesetogodišnjakinja.
Bernard bi volio imati više zemlje, ali cijene su, kaže, postale paprene, pa se za hektar traži i 20 tisuća eura, a vlasnici nerijetko zemlju čuvaju za svoje unuke. Zato mu se valja snaći s onim što ima. Ove godine u njegovoj se proizvodnji nalazi oko 30 hektara kukuruza, šest hektara pšenice, 13 hektara suncokreta, tri hektara paprike roga te manja površina ekološke pšenice. Bundeve je zasijao manje nego prethodnih godina. Nekada je proizvodio i krumpir, ali je od te proizvodnje odustao kada je tržište preplavila uvozna roba.
Godinama je imao i pivarski ječam, za Heineken, no kako se preselila otkupna baza, morao je odustati od njega jer bi mu veći troškovi transporta pojeli zaradu. No kad od jedne kulture odustane, uvijek se nađe druga koja će zauzeti njezino mjesto. Bernard ima planova za usavršavanje svoga gospodarstva koje opisuje kao spoj ekološke proizvodnje, domaće hrane, razvoja ruralnog područja i vizije budućnosti hrvatske poljoprivrede, no oni su pred realizacijom pa ćemo spomenuti tek mogućnost suradnje s talijanskim proizvođačem tjestenine.
Povećanje produktivnosti
– Kontinuirano ulažem u mehanizaciju, znanje i nove tehnologije kako bih povećao produktivnost, ali pritom sačuvao prirodu i kvalitetu tla, za buduće generacije. Ovo za mene nije samo posao, već način života i dokaz da se predanim radom, upornošću i ljubavlju prema zemlji može graditi uspješna i moderna poljoprivredna priča u Hrvatskoj. Jer hrvatska poljoprivreda može biti kvalitetna, konkurentna i usmjerena prema budućnosti – uvjeren je Bernard Matijević.
Otvori KEKS Pay
