Ruski predsjednik Vladimir Putin je u ponedjeljak priznao neovisnost proruskih separatista u Ukrajini, obrušivši se na Ukrajinu i Zapad koji je po njegovu mišljenju tu zemlju pretvorio u "poprište rata".
"Mislim da je nužno donijeti takvu odluku koja je odavno sazrela: odmah priznati neovisnost Narodne republike Donecka i Narodne republike Luhanska", rekao je u televizijskom obraćanju, zatraživši od ruskog parlamenta da "potvrdi tu odluku i ratificira ugovor o prijateljstvu i pomoći s tim dvjema republikama".
Sankcije Moskvi
Putin je dodao da vjeruje da će Zapad uvesti sankcije Moskvi neovisno o njezinim potezima u vezi s Ukrajinom i dodao da njegova zemlja ima pravo odgovoriti.
"Ponovno nas pokušavaju ucjenjivati. Opet nam prijete sankcijama, koje, usput, mislim da će svejedno uvesti jer jača suverenitet Rusije i naših oružanih snaga. Pronaći će se ili smisliti novi razlog za još jedan napad sankcijama, neovisno o situaciji u Ukrajini. Samo je jedan cilj – zaustaviti razvoj Rusije. Učinit će to, kao što su to činili i prije. Samo zato što postojimo i nikad nećemo raditi kompromise oko našeg suvereniteta, nacionalnih interesa i vrijednosti. Želim jasno i izravno reći da u trenutnoj situaciji, kad su naši prijedlozi za jednakopravan dijalog o temeljnim pitanjima ostali bez odgovora SAD-a i NATO-a, kad razina prijetnji našoj državi značajno raste, Rusija ima svako pravo poduzeti uzvratne mjere. Upravo to ćemo i učiniti“.
"Ako će se Ukrajina pridružiti NATO savezu, postat će izravna prijetnja sigurnosti Rusije“, kazao je ruski čelnik, dodavši da bi postavljanje raketa na njezin teritorij bilo poput „noža za vratom“ Rusiji.
NATO pretvorio Ukrajinu u poprište rata
Optužio je Sjedinjene Države i NATO da su Ukrajinu pretvorili u poprište rata i rekao da Moskva strahuje od raspoređivanja vojnika NATO-a na tom području te da je zabrinut zbog američkih bespilotnih letjelica koje špijuniraju Rusiju.
"Dio članica saveza je i dalje skeptična oko članstva Ukrajine u NATO-u. U isto vrijeme primamo signale iz dijela europskih prijestolnica, pitaju nas zašto se brinemo, da se ukrajinsko članstvo neće dogoditi sutra".
"Da, ustvari naši američki partneri isto govore o tome. Dobro, mi odgovaramo, ako ne sutra, onda preksutra. Što to mijenja u povijesnoj perspektivi? Zapravo ništa. Štoviše, znamo stav i riječi američkog vodstva da aktivna neprijateljstva na istoku Ukrajine ne isključuju mogućnost da se ta država pridruži NATO-u ako može zadovoljiti kriterije sjevernoatlantskog saveza i pobijediti korupciju. U isto vrijeme, stalno nas iznova pokušavaju uvjeriti da je NATO miroljubiv i isključivo obramben savez, da nema prijetnje Rusiji. Predlažu da im vjerujemo na riječ. No mi znamo pravu vrijednost takvih obećanja“.
"Jasno shvaćamo da u takvom scenariju razina vojne prijetnje Rusije će dramatično narasti još mnogo puta. Posebnu pažnju dajem činjenici da će višestruko narasti opasnost od iznenadnog napada na našu državu. Pustite mi da objasnim kako dokumenti sa strateškim američkim planovima sadrže mogućnost takozvanog preventivnog napada protiv neprijateljskih raketnih sustava. A tko je glavni neprijatelj SAD-u i NATO-u? I to znamo. To je Rusija. U dokumentima NATO-a naša je država službeno i izravno prozvana glavnom prijetnjom sjevernoatlantskoj sigurnosti. A Ukrajina služi kao odskočna daska za napad. Kad bi naši preci čuli za to, vjerojatno jednostavno ne bi u to vjerovali. Ni mi danas ne želimo vjerovati u to, ali je istina“.
Putin je rekao da su NATO-ovi centri za obuku u Ukrajini prerasli u vojne baze i da Moskva potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u smatra izravnom prijetnjom.
Ukrajinu stvorila Rusija
Okomivši se na Ukrajinu, rekao je da su neonacisti u usponu, da su rašireni oligarhijski klanovi i da je bivša sovjetska republika američka kolonija s marionetskim režimom.
"Modernu Ukrajinu u potpunosti je stvorila Rusija, preciznije to su bili boljševici, komunistička Rusija. Proces je krenuo odmah nakon revolucije 1917. godine“, rekao je Putin referirajući se na Oktobarsku revoluciju kojom je zbačena carska vlast.
"Kao rezultat boljševičke politike pojavila se Sovjetska Ukrajina koja se čak i danas s dobrim razlogom može zvati 'Ukrajina Vladimira Iliča Lenjina'. On je njezin autor i arhitekt. To u potpunosti potvrđuju arhivi. A sada njegovi zahvalni nasljednici uništavaju Lenjinove spomenike u Ukrajini“
"Nazivaju to dekomunizacijom? Želite li dekomunizaciju? Neka, nama to odgovara. No nepotrebno je, kako se kaže, stati na pola puta. Spremni smo vam pokazati što prava dekomunizacija znači za Ukrajinu“.
Ocijenio je da Ukrajina nikada nije imala tradiciju istinske državnosti i požalio se jer je postsovjetska Ukrajina željela dobiti sve što je mogla od Moskve, bez da je išta učinila zauzvrat.
"Rusija je preuzela obavezu isplate cijelog sovjetskog duga u zamjenu za to da novonastale neovisne države odustanu od dijela svoje inozemne imovine. Takav je dogovor 1994. postignut s Ukrajinom, no ona to nije ratificirala“.
"Ukrajina se u odnosima s Rusijom odlučila ponašati tako da je imala sva prava i prednosti, no ne i obaveze“.
"Od prvih koraka ona je počela izgrađivati svoju državnost na odbacivanju svega što nas ujedinjuje. Pokušala je izmijeniti svijest, povijesno sjećanje milijuna ljudi, cijelih generacija koje žive u Ukrajini''.
Dok je Putin govorio za drvenim uredskim stolom koji je bio okružen ruskim zastavama, pala je vrijednost ruske rublje, valute koja je već pod pritiskom zbog velike ruske vojne prisutnosti blizu Ukrajine.
"Od onih koji su preuzeli i drže vlast u Kijevu tražimo da odmah prestanu s neprijateljstvima. U suprotnom će sva odgovornost za mogući nastavak krvoprolića biti na savjesti režima koji vlada u Kijevu“.
U priopćenju ranije Kremlj je naveo kako je Putin obavijestio francuskog predsjednika Emmanuela Macrona te njemačkog kancelara Olafa Scholza o tome kako će potpisati dekrete priznavanju regija.
#BREAKING Putin to recognise Ukraine rebel territories as independent: Kremlin pic.twitter.com/llUWXKWJv4
— AFP News Agency (@AFP) February 21, 2022
Priznavanje bi se trebalo uskoro dogoditi, pisao je ranije Kremlj, a ''dvoje vođa iskazalo je svoje nezadovoljstvo s razvojem situacije''.
Radi se o regijama čiji su lideri tražili Rusiju da prizna njihovu neovisnost, no zapadni vođe smatraju da bi taj potez mogao doprinijeti deeskalaciji nasilja u Ukrajini.
Analitičari smatraju da ako Putin prizna te regije, moguće je da će i poslati vojsku na istok Ukrajine pod izlikom da ''štiti svoje građane''.
Putin otkrio je u ponedjeljak da mu je francuski kolega Emmanuel Macron rekao da je Washington promijenio stav o ruskim sigurnosnim zahtjevima, ali da ne zna do kakve je promjene došlo.
I Hrvatska politika mora voditi računa o zaštiti Hrvata u srednjoj Bosni.