Petnaest državnih stanova u Rijeci, isto toliko u Osijeku, a onda i devet njih u Splitu uredit će se i prepustiti zaštićenim najmoprimcima koji trenutačno žive u tuđim privatnim stanovima. Dio su oni “programa Statileo” na koji ćemo podsjetiti nešto kasnije, prvo idemo na same stanove. Rujevica, Zamet i Brajdica kvartovi su u koje će zaštićeni najmoprimci stići u Rijeci, u Osijeku se sele u Industrijsku četvrt, u Jug II, preko puta Tvrđe, ali i u sam centar grada (Vijenac Ivana Meštrovića, primjerice), dok će u Splitu nekretnine dobiti u Plokitama, Brdima, Sukoišanu, ali i u Palači, točnije kod Pjace (Ulica Ispod Ure). Što se kvadrature tiče, ona zaista varira, stanovi su to od dvadeset i nešto do više od 70 četvornih metara, a u zgradama se, također, nalaze na različitim pozicijama; ima ih i u prizemljima, ali i na 15. katovima. Ono što se s njima sad prvo mora napraviti jest dovesti ih u – useljivo stanje. Zadatak je to koji će imati projektantske firme koje dobiju natječaj Državnih nekretnina, a procijenjena vrijednost nabave za projekte uređenja praznih stanova u Rijeci, Osijeku i Splitu je ukupno 78 tisuća eura bez PDV-a.
– Projektant ima zadatak pregledati stanove i izraditi projekte uređenja s troškovnikom u kojima će opisati zatečeno stanje i izraditi nacrte postojećeg i novog stanja stanova s istaknutim dimenzijama prostorija, utvrditi potrebne nužne radove građevinsko-obrtničke i instalaterske na način obnove stana kako je propisano Programom, članak 25. – kažu u Državnim nekretninama. Program koji spominju jest “program Statileo”, a u njemu stoji da “ponuđeni stanovi moraju biti prazni od osoba i stvari te novi ili obnovljeni na način da zadovoljavaju standarde suvremenog života”. Pod tim se misli da moraju imati “funkcionalnu kupaonicu, sve potrebne priključke za funkcioniranje kuhinje, funkcionalan sustav grijanja, priključak električne energije i instalacije električne energije ne starije od 25 godina te moraju biti spojeni na vodovodnu mrežu uz odgovarajući sustav odvodnje”. U Državnim nekretninama ističu i da stolarija u stanovima mora biti energetski prihvatljiva, kupaonica mora biti funkcionalna, a pretpostavka im je da će se upravo kupaonice većinom i morati urediti. U kuhinjama će se mijenjati odvod i dovod za vodu, a ako stan nema grijanje, ugrađivat će se dizalice topline ili uvoditi centralno grijanje. Priključak struje i instalacije struje ne smiju biti starije od 25 godina, a projektanti će morati osmisliti i idejno rješenje uređenja interijera s namještajem “radi boljeg prikaza funkcionalne uporabe stana (kuhinja s naznačenim pozicijama aparata, naznačen namještaj u sobama, pozicija bojlera, pozicija dizalice topline/grijaćih tijela, sanitarna oprema)”. Za sve osmišljeno, projektanti moraju dostaviti i troškovnike, a jedini koji ne moraju onaj je za namještaj i opremu samog stana.
VEZANI ČLANCI:
Kad projekti budu gotovi, ide se i na samo uređenje, a zaštićeni će najmoprimci dotad boraviti u stanovima u kojima su i trenutačno, ali najamninu će plaćati na nešto drukčiji način, odnosno u iznosu će sudjelovati i država. – U tijeku je izdavanje potvrda i rješenja o prijelaznoj zaštićenoj najamnini, a provedba mjera i konačno rješenje ove situacije očekujemo nakon 15. ožujka 2025., do kada se sve stranke u postupcima moraju odlučiti za programsku mjeru koju žele da se provede u njihovu slučaju – kažu nam u Ministarstvu državne imovine, a mi ćemo sad podsjetiti što je, zapravo, “program Statileo”. Njegov je sukus micanje zaštićenih najmoprimaca iz privatnih nekretnina, s tim da sami najmoprimci mogu odabrati na koji se način žele odseliti.
Pet je mjera, a odlučiti se moraju za jednu. Prva je mjera da se zaštićenom najmoprimcu ukine status, ali da ostane u stanu u kojem jest na neodređeno vrijeme i da plaća najamninu od minimalno 7,5 eura po kvadratu, s tim da polovinu te najamnine pokriva država. Druga je da se zaštićenom najmoprimcu isplati ukidanje statusa, za što je država odredila točne cifre: od 50.787,50 do 118.305 eura (ovisno o broju članova kućanstva). Treća je mjera da najmoprimac stan u kojem jest napusti, a država mu da svoj te on plaća državnu najamninu i ima pravo otkupa nekretnine po posebnoj cijeni; četvrta je mjera zamjena stanova između države i vlasnika pa najmoprimac ostaje u stanu u kojem je bio te, opet, najamninu plaća državi. Peta je da država kupi stan od vlasnika po tržišnoj cijeni, a najmoprimac ostane u njemu te najamninu plaća državi. Posljednje dvije, još ranije rekli su nam u Ministarstvu, najmanje će se koristiti, a samo je Ministarstvo još lani pozvalo zaštićene najmoprimce, ali i vlasnike da se upišu u poseban registar stanova napravljen samo za njih kako bi se uopće utvrdilo koliko privatnih stanova sa zaštićenim najmom uopće postoji. Brojka je sad konačna, a dio je privatnih stanova već i ispražnjen.
– Na temelju provedenog javnog poziva Ministarstva i izrađenog Registra utvrđeno je da postoji 1330 stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci. Do današnjeg dana poslano je 120 ponuda onim zaštićenim najmoprimcima koji su htjeli provedbu druge programske mjere (iseljenje i isplata zaštićenog najmoprimca), a dosad su se iselila (i isplaćena su) ukupno 63 kućanstva u kojima su živjeli zaštićeni najmoprimci te su ti stanovi vraćeni u posjed vlasnicima – kažu nam u Ministarstvu državne imovine.
>>FOTO Ovdje živi hrvatska elita: U nestvarnom luksuzu u centru Zagreba uživaju Dalić, Kramarić, Petir...>>
Otvori KEKS Pay
Kozorog, samo sanjajte.