Dr. sc. Božo Skoko i Mario Petrović, dvojac koji je utirao put razvoju odnosa s javnošću u Hrvatskoj, utemeljitelji su Millenium promocije, najveće i najstarije hrvatske agencije za odnose s javnošću, koja je obilježila dva desetljeća poslovanja.
Prošle godine obilježili ste 20 godina poslovanja.Što je obilježilo taj put i koje su “tajne” agencije koja bilježi kontinuiran rast prometa?
SKOKO: Budući da smo jedna od najstarijih hrvatskih agencija za odnose s javnošću u ovom dijelu Europe, u sklopu razvoja agencije pratili smo i proživljavali i sve izazove razvoja PR tržišta. Počeli smo 1999. kad su nas mnogi pitali što su to odnosi s javnošću te u vrijeme kad smo jedinu ozbiljnu literaturu o ovoj profesiji mogli nabaviti u inozemstvu. Već desetak godina kasnije kao agencija uspješno smo se nosili s globalnom konkurencijom i uspješno odgovarali najvećim profesionalnim izazovima. Nema tu posebnih tajni – treba stalno učiti, biti uporan, inovativan i kreativan, osluškivati potrebe klijenata i javnosti, predviđati razvoj tržišta… I rješavati komunikacijske i poslovne probleme klijentima. Ako to niste u stanju, sve lijepo napisane strategije i fotografije u novinama postaju nevažne.
PETROVIĆ: Mi smo pravom smislu poduzetnici koji su krenuli od nule. Tako su i naš poduzetnički put obilježili usponi i padovi tijekom posljednjih dvadesetak godina. Ali možemo biti zadovoljni onim što smo stvorili. Posebno nas veseli što su naša dva desetljeća postojanja obilježena stasanjem izvrsnih mladih ljudi koji su prošli kroz naš sustav. Oni su učili od nas, a mi smo sazrijevali i istodobno se pomlađivali s njima. Jedni smo od pionira PR struke u Hrvatskoj. Gledajući unatrag, možemo biti ponosni na izvanredan razvoj struke odnosa s javnošću u Hrvatskoj, a kojem smo i mi uvelike pripomogli svojim djelovanjem.
Prethodnih godina izdvojili ste se mnogobrojnim kreativnim i nagrađivanim projektima. Koje biste posebno istaknuli?
SKOKO: Ponosni smo na sve naše projekte na kojima smo radili, male i velike. Nekim projektima zbog kojih smo postigli najveće profesionalne uspjehe nikada se nismo hvalili jer važnije je da u fokusu bude klijent nego agencija. Ipak, drago nam je da su neke odprojekata prepoznali i nagradili kolege na globalnoj i hrvatskoj razini. Na zadnjoj dodjeli nagrada Hrvatske udruge za odnose s javnošću osvojili smo i deseti Grand Prix. A, ako trebam izdvojiti i neke od projekta na koje sam ponosan, to bi svakako bila dva projekta za Adris u koje sam bio osobno jako involviran. To su „Kultura pušenja“ i „Croatia je Hrvatska“, koje je Millenium promocija realizirala zajedno s agencijama Bruketa&Žinić i Brigada, a u suradnji s direktorom korporativnih komunikacija Adrisa Predragom Grubićem i kolegama iz Croatia osiguranja.
PETROVIĆ: Kao dobitnici deset Grand Prixa možemo samo biti ponosni na projekte iza nas, iako nam nisu cilj nagrade i priznanja, nego uspješno odrađeni projekti. Mnogo toga odradili smo za klijente u tajnosti i bez javnih priznanja. Ponosni smo na velika preuzimanja i restrukturiranja u kojima smo sudjelovali proteklih godina, kao što su Jadranka d. d., Pliva, Croatia osiguranje… Lansirali smo i nove brendove na tržište, kao što je to bio alternativni H1 telekom, a ranije smo radili i velik broj političkih kampanja, kako za pojedince tako i za stranke. No i u korporativnom svijetu, a i u politici uvijek smo se vezali za ljude, a ne za projekte jer svih tih projekta koje spominjemo ne bi bilo da nije bilo odličnih ljudi, kako u agenciji tako i među klijentima s kojima smo surađivali. Međusobna kemija i povjerenje temelj su i osnova svakog uspješnog posla i projekta. Često smo izlazili izvan okvira klasičnog komunikacijskog menadžmenta i uspješno plivali i u sferi poslovnih konzultanata. Primjerice, radili smo najteže slučajeve zbrinjavanja ljudi tijekom velikih promjena i restrukturiranja, a nažalost vodili smo kriznu komunikaciju i u situacijama kada je bilo smrtnih ishoda. Sve to izgradilo nas je i kao profesionalce i kao ljude i, čvrsto vjerujem, učinilo boljima.
Kojim ste tempom širili svoje usluge i možemo li reći da danas nudite integralan pristup komuniciranju?
SKOKO: Zapravo, pratili smo potrebe tržišta i nastojali učinkovito odgovoriti na njih. Kao što je početkom stoljeća bio trend potpuno razdvajanje odnosa s javnošću i marketinga, tako je posljednjih godina u trendu integracija svih oblika komuniciranja u ostvarenju zajedničkih ciljeva. Kako bismo svojim klijentima ponudili cjelovitu uslugu, pored komunikacijskog menadžmenta razvili smo odjele za medijsko planiranje i zakup medija, organizaciju događanja i produkciju, brendiranje te konzalting u razvoju turizma…
Koliko je važno stalno nadograđivati portfolio usluga?
PETROVIĆ: Od prvih poduzetničkih dana pa do danas ljudima s kojima radimo govorim uvijek istu rečenicu – samo promjena stalna jest. Parafrazirajući grčku izreku Panta rei (sve teče), želim naglasiti da je u suvremenom biznisu stalna samo i jedino – promjena pa, ako se niste spremni mijenjati i uvoditi nove trendove, onda vas tržište u jednom trenutku više neće ni prepoznati. Osim novih proizvoda koji utiru put novim trendovima jako je bitno da se okružujete mladim ljudima koji su spremni učiti i koji s vremenom postaju vaša napredna verzija – Skoko&Petrović 2.0, pa 3.0 i tako dalje... Nije dobro okružiti se istomišljenicima i “klimačima glavom”, jer tu nema napretka i razvoja. Često kažem da Millenium promocija nije bila ista prije deset godina i da će zasigurno biti potpuno različita za idućih deset. Htio bih istaknuti još jednu važnu činjenicu kada govorimo o razvoju. Mnogi na tržištu ulažu u osobno brendiranje čelnih ljudi, a mi smo dvadeset godina uložili u razvoj zajedničkog brenda MPR-a i svakog našeg člana tima ponaosob, i na to smo jako ponosni. Iz našeg sustava razvili su se ljudi, profesionalci, brendovi, tvrtke... Sretni smo što su ljudi koje smo razvijali u Milleniumu danas uspješni menadžeri, dužnosnici…
U okrilju MPR-a nastale su ponajbolje komunikacijske strategije, istraživanja i studije slučaja, a onda su iz tih materijala nastajali magistarski radovi i doktorati, pa i ponajbolji udžbenici na tržištu. Posljednjih godina iskoračili smo iz područja PR-a, event menadžmenta, marketinga i edukacije u savjetničke vode i razvili smo se kao važan subjekt u području strateškog savjetovanja. Iza sebe, kao što rekosmo, imamo uspješne projekte restrukturiranja pojedinih poduzeća. Sretni smo što imamo dovoljno znanja i referenci, iskustava i zaokružen tim da se možemo upustiti u bilo koji zahtjevan projekt. Zadovoljni smo načinom na koji Millenium danas funkcionira i smatram da smo kvalitetno organiziran poslovni sustav kojim upravlja izvršni direktor Vladimir Preselj. Naša agencija, osim klasičnih znanja koja se očekuju od tvrtke ovakvog tipa, ima i izvrsnu ekspertizu i odličan tim na području financija i računovodstva. Taj segment godinama razvija i vodi partnerica u agenciji i članica uprave Marija Šimić pa možemo reći da smo davno prerasli sušti agencijski način razmišljanja i funkcioniranja na tržištu.
Posljednje tri godine puno ulažemo u razvoj digitalnih proizvoda pa smo tako osnovali i posebnu kompaniju “mDigital”, a koja se za sada razvija u dobrom smjeru. Kako bismo mogli odgovoriti svim tržišnim izazovima, stalno smo se i osobno usavršavali. Božo je na Sveučilištu u Zagrebu napravio golem iskorak u znanstvenom proučavanju fenomena odnosa s javnošću i upravljanja brendovima te je zaslužan za razvoj generacija mladih stručnjaka, a ovih dana postao je i redoviti profesor. Ja sam, u suradnji s vanjskim timom, posljednjih godina radio na osnivanju i razvoju Edward Bernays visoke škole za komunikacijski i turistički menadžment, kao greenfield investicije. Kao predsjednik Upravnog vijeća već sedam godina sudjelujem u razvoju te visokoobrazovne institucije. Ponosan sam na dekana Damira Jugu i sve djelatnike, profesore i one koji su žestoko radili da bi Bernays danas bio jedna od najcjenjenijih privatnih obrazovnih ustanova u Hrvatskoj i regiji. Siguran sam da će već sutra Bernays prerasti u veleučilište, a nakon toga možebitno i u prvo privatno komunikacijsko sveučilište koje će osim komunikacija i turizma razvijati i ostale komplementarne visokoobrazovne vertikale.
Možete li se prisjetiti situacije kada ste postali sigurni da ste lider na agencijskom PR tržištu. Što je potvrda uspješnosti?
SKOKO: Od početka smo se razvijali kao neovisna hrvatska agencija za komunikacijski menadžment. To je teži put, jer je u startu sigurno lakše onim agencijama koje su bile dio globalnih lanaca ili su poslovale u sklopu velikih marketinških agencija. Borili smo se za svakoga klijenta i nastojali opravdati povjerenje te zaslužiti njihovu preporuku… Uspješno realizirani komunikacijski projekti, rezultati i riješeni problemi za klijente su nam otvarali puteve za širenje tržišta. Zahvaljujući tome jedno smo vrijeme funkcionirali i kao dio Digitel komunikacija, koji su prepoznali našu učinkovitost. Međutim, nakon iskustva funkcioniranja unutar velikog sustava odlučili smo se za nastavak samostalnog puta. Već 2010. po razini prihoda postali smo tržišni lider te započeli širenje svoga djelovanja na BiH i Srbiju. Danas nam je konkurencija globalna. A jedno od najboljih priznanja našeg uspjeha je prepoznatljivost na globalnoj razini, zahvaljujući čemu dobivamo nove klijente poput Samsunga, Della ili Vertiva, unatoč međunarodnoj konkurenciji. Početkom godine dobili smo jako primamljivu ponudu za prodaju udjela u Milleniumu od jednog globalnog lanca koji se želi proširiti na ovaj dio Europe, što također smatramo priznanjem, ali ne žurimo se s razgovorima, svjesni vlastite slobode i neovisnosti.
Je li komunikacija danas postala sinonim za bilo kakvu održivost brendova?
SKOKO: Apsolutno. Konkurencija je globalna, nitko više nema monopol na inovativnost i kreativnost. Želite li uspjeti, kvaliteta se podrazumijeva, a učinkovita komunikacija postaje strateška prednost i dodatna vrijednost. Znamo da se svaki brend sastoji od racionalnih i emotivnih vrijednosti te da kod vodećih globalnih brendova na materijalnu imovinu otpada od 50 do čak 90 posto ukupne vrijednosti brenda.
Koliko se ta komunikacija pokazala važnom u vrijeme pandemije uzrokovane koronavirusom, koji su glavni izazovi s kojima ste se susreli?
SKOKO: Kriza je bila odličan test za globalne brendove. Mnogi su je uistinu doživjeli kao priliku pa su pokazali veću društvenu odgovornost, inovativnost u poslovanju i kreativnost u novim načinima komunikacije s tržištem i prodaje. Iako je vizualni identitet svojevrsna svetinja svake korporacije, neke su sjajno komunicirale svoju odgovornost prema zajednici i prilagodbu kriznim uvjetima privremenom promjenom vizualnog identiteta. Inače, analiziramo li listu najskupljih globalnih brendova, uočit ćemo da su posljednjih desetak godina najveće iskorake zabilježili brendovi koji se temelje na tehnološkom napretku, odnosno oni koji naš život čine jednostavnijim i kvalitetnijim. Tajna njihova uspjeha su kvaliteta i funkcionalnost, jedinstvenost u moru ponude te emocija i priča koje nude. No ako brend samo jednu godinu ne ponudi iskorak vezan za svoje proizvode i način komunikacije s tržištem, vrlo brzo pada na toj ljestvici i netko brži i inovativniji zauzima njegovo mjesto. Na zasićenom i konkurentnom tržištu teško je biti drukčiji, kontinuirano isporučivati ne samo kvalitetu nego i nuditi dodanu vrijednost te oduševljavati klijente i kupce. To uspijeva samo najboljima u branši, onima koji redovito osluškuju bilo javnosti i tržišta te im se prilagođavaju, istodobno podižući ljestvicu i kreirajući trendove. Pritom u radu primjenjuju najnaprednije marketinške i komunikacijske strategije, ali istodobno uspijevaju sačuvati originalnost i dušu. Dobar brend uvijek pronalazi način kako se kvalitetom i nastupom na tržištu stalno isticati u odnosu na konkurenciju te, poput svjetionika u moru ponude, pružati poklonicima sigurnost i jedinstveno iskustvo.
Potvrdili ste se na tržištu i kao konzultantska tvrtka na području turističkog razvoja. Kroz prizmu komunikacije, gdje se sada u vrijeme novonastale situacije moraju ulagati dodatni napori u turizmu?
PETROVIĆ: Turizam je globalna priča koju je novonastala situacija ponajviše pogodila. U Hrvatskoj se već godinama mučimo da nađemo pravu mjeru odnosa turizma kao najsnažnije ekonomske grane i razvoja ostalih industrija. Do sada nismo za to nalazili rješenje, ali kako je ova kriza ujedno i nova šansa, nadam se da će se i to promijeniti. Turizam, a napose hrvatski turizam, ima jedinstvenu šansu strateški se repozicionirati i razviti u smjeru objedinjavanja zelene i plave Hrvatske u smislu samodostatnosti te tako potaknuti razvoj ostalih grana gospodarstva. Rad i razvoj hrvatskih OPG-ova te njihovo povezivanje s hotelskim lancima tu je od krucijalne važnosti. Moramo se okrenuti, također, novom načinu komunikacije našeg turizma. Trebamo ujediniti snage svih resora i agencija i moramo pričati jedinstvenu priču. Za sada imamo niz institucija koje rade isto ili slično u vezi promocije na svjetskim tržištima. Tako gubimo energiju i novac, a smjer i uspjeh dio su slučajnosti, a ne strateške priče. Moderni turizam u svijetu sada je resetiran i predstoji mu oporavak.
Brzina tog oporavka ovisit će, dakako, o vanjskim okolnostima na koje ne možemo utjecati. No ovisit će i o razvoju turističkog sektora u smjeru uvođenja novih tehnologija i umjetne inteligencije u taj sektor. Naime, u anketi koju je proveo MIT Technology Review magazin, a koju mi je neki dan poslao kolega Marko Lukičić iz Acquenta, jedne od naših naprednijih AI kompanija, 62% vodećih kompanija prepoznaje travel & tourism industriju kao vodeći use case za implementaciju umjetne inteligencije (AI). Glede našeg djelovanja u sektoru turizma, mogu samo reći da sam ponosan na tim koji sam vodio posljednjih nekoliko godina u sklopu projekta Sustav strateškog upravljanja i menadžmenta, a koji smo radili za jednog velikog turističkog igrača na domaćem tržištu. U sklopu projekta zajedno s klijentom odradili smo restrukturiranje poduzeća u 24 poglavlja te tijekom dvije godine većinu toga implementirali. Upravo smo u završnoj fazi u kojoj nam slijedi cjelokupno rebrendiranje kompanije. Radeći taj projekt, koji je aplikativan na većinu turističkih kompanija, kako kod nas doma tako i u svijetu, stekli smo veliko i vrijedno iskustvo.
Ukratko, kada biste morali definirati budućnost komunikacijske industrije nakon pandemije, za čime biste se poveli? Hoće li krizno komuniciranje postati prepoznatljivije?
SKOKO: Sigurno je i ova kriza osvijestila važnost komunikacije. Znamo da je svaka kriza prilika ako je se mudro iskoristi u poslovanju, ako se uspješno upravlja krizom i učinkovito komunicira. I ova kriza stavila je fokus na niz uspješnih primjera. A isto tako moramo biti svjesni da mnogi neće uspjeti preživjeti krizu zbog niza razloga. Posljednjih dvadesetak godina prevalili smo velik put od odnosa s javnošću kao dijela marketinga zaduženog za publicitet, kako ga se doživljavalo, ili operativne aktivnosti, do strateškog komuniciranja, koje izravno utječe na tržišni uspjeh organizacije, imidž i ugled. Nema sumnje da će važnost komuniciranja s vremenom samo dobivati na važnosti, posebno segment međunarodne, odnosno interkulturne komunikacije, kojim se posebno bavim posljednjih godina. A tome će biti posvećena i moja nova knjiga.
PETROVIĆ: Ova kriza pokazala je koliko je komunikacijska industrija neophodna za nas kao društvo u cjelini te koliko su nam potrebni školovani i iskusni profesionalci koji znaju voditi krizno komuniciranje. Općeniti trend u svijetu, a i kod nas doma, ide u smjeru da je komunikacijski menadžment neophodan kako bi se kompanije znale i mogle othrvati upravo ovakvim izazovima s kojima smo bili, a i bit ćemo suočeni i u vremenima koja su pred nama. Jer, nije pitanje hoćemo li ikad doživjeti ovakvu krizu ponovno, već – kada će ona zakucati na naša vrata. Ovo nam je svima bila jedna velika pokazna vježba i uvjeren sam da smo svi dosta toga naučili. Jer, na kraju krajeva, bitno je samo – napredovati, razvijati se i učiti iz aktualnih događaja i primjera. Budućnost će uvelike ovisiti o tome kako će se razvijati i komunikacijska struka te koliko će ona pozitivno utjecati na kompanije i svijet koji nas okružuje.
Što je oportuno i isplativo je.