Prema rezultatima istraživanja koje je nakon desetljeća rada objavio World Values Survey (WVS), globalna mreža znanstvenika društvenjaka koji se studijski bave promjenama vrijednosti i njihovu utjecaju na društveni i politički život, Hrvatska ne napreduje u razvoju vrijednosti od tradicionalnih prema racionalno-sekularnima pa se posljednjih godina našla u društvu država poput Bahreina, Kirgistana i Libanona.
Istraživanje je otkrilo da vrijednosti sekularnosti i racionalizma slabe, a jačaju one tradicionalno-religiozne te da stanovnici Hrvatske ne napreduju prema vrijednostima samoostvarenja, već nazaduju prema vrijednostima preživljavanja. Prema zaključcima studije, Hrvatska se sve više udaljava od razvijenih europskih društava, posebno protestantskih, pa i većine katoličkih, uključujući slovensko, te se približava afričko-islamskim društvima.
Video - Mladi u Hrvatskoj
Uzroke takvom trendu, navode autori studije, najvjerojatnije treba tražiti u ekonomskom zaostajanju, deindustrijalizaciji i odsutnosti tranzicije društva od industrijskog prema društvu znanja, što pogoduje jačanju utjecaja Crkve i desnih, autoritarnijih političkih opcija, a ugrožava instrumente demokracije. Iz svega navedenog proizlazi i ključni rezultat istraživanja: da mladi Hrvati postaju sve konzervativniji.
Objavljen na portalu Večernjeg lista, ovaj je naslov privukao iznimnu pozornost: za kratko vrijeme ispod teksta objavljeno je 320 komentara. Očekivano, mišljenja su disperzirana, od onih koji izvor spomenutih teza pripisuju omraženom im Sorosu, preko onih koji “u tome ne vide ništa loše jer se pokazuje da su mlade Hrvatice i Hrvati otporni na liberalno medijsko ispiranje mozga” pa do onih koji su zaključili da postajemo “katolička zabit”.
Podudara li se ovakva percepcija mladih Hrvata, viđena očima svjetskih znanstvenika, sa stvarnošću i što o tezi kažu hrvatski znanstvenici? Uistinu, kakvog su svjetonazora naši mladi, što za njih znače Crkva, brak i obitelj, što ih okupira, a što plaši, čemu se raduju i, zapravo, kakve su njihove političke preferencije, kako se snalaze u suvremenom hrvatskom društvu i jesu li spremni na promjene?
Nezadovoljni statusom
Mladi u Hrvatskoj izrazito su nezadovoljni društvenim statusom, a najviše su zadovoljni privatnim okruženjem, pokazalo je najnovije istraživanje Zaklade “Friedrich Ebert Stiftung” (FES) i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ). Empirijsko istraživanje mladih u Hrvatskoj provedeno je 2018. na uzorku od 1500 ispitanika u dobi između 14 i 29 godina.
Prvo je takvo istraživanje u Hrvatskoj provedeno 2012., a rezultati se ne razlikuju drastično od prethodnih, otkriva Vlasta Ilišin, znanstvena savjetnica na Institutu za društvena istraživanja, koja vrijednosti i stavove mladih istražuje od kraja osamdesetih godina. Temeljem svojih analiza novu generaciju mladih atribuira kao generaciju razočaranih i osujećenih.
– Neke vrijednosti više su prihvaćene nego prije, a neke i manje: narasla je religioznost među mladima, no ona nije na najvišem stupnju od kada se provode istraživanja mladih. S druge strane, opala je isključivost prema osobama drugih spolnih orijentacija – kaže Vlasta Ilišin koja u tim pojavama vidi potvrdu da se u Hrvatskoj zbivaju proturječni procesi i da se istodobno događaju modernizacijske promjene, ali i one koje upućuju na retradicionalizaciju.
Ilišin kaže da su prema rezultatima istraživanja mladi najviše zadovoljni privatnim okruženjem. – No izrazito su nezadovoljni svojim društvenim statusom i procesima i pojavama u suvremenom društvu, ali ih to ne čini depresivnima i pesimističnima – kazala je i dodala da je hrvatska mladež, koja većinom živi s obitelji, najviše zadovoljna obiteljskim životom i prijateljima.
– Pokazalo se da su mladi jako orijentirani na obitelj i obiteljske vrijednosti – naglašava Vlasta Ilišin.
Manje od polovine mladih radi u svojoj struci, polovina nema siguran i trajan posao, a prosječno tjedno rade dulje od zakonom propisane norme, za što dobivaju manje od prosječne plaće u Hrvatskoj. S druge strane, među poželjnim kvalitetama sadašnjeg ili budućeg radnog mjesta mladima je najvažnija sigurnost i neovisnost, a najveći im je strah nezaposlenost. Više od četvrtine ispitanika živi s roditeljima ili drugim srodnicima, a petina s bračnim ili izvanbračnim partnerima.
Također, 71 posto njih živi u roditeljskom domu. Rezultati su pokazali da mladi imaju i povjerenja u brak, pa ih četiri petine zamišlja svoju budućnost u bračnoj zajednici s djecom. Odnos mladih prema politici okarakteriziran je slabim interesom i znanjem o politici, slabom uključenošću u građanske akcije i inicijative, snažnom zaokupljenošću socioekonomskim temama i problemima te izrazitim nepovjerenjem u političke institucije. Rezultati su pokazali da je 66 posto mladih ispitanika izrazilo nepovjerenje u političke stranke, nešto više od polovine nepovjerenje je izrazilo u Hrvatski sabor i Vladu, a 50 posto u lokalnu vlast. S druge strane, najviše je mladih izrazilo povjerenje u vojsku (48 posto) i policiju (41 posto).
Gotovo dvije trećine mladih ne izražava želju za emigriranjem iz Hrvatske, odnosno trećina ih želi otići. S obzirom na istraživanje iz 2012. godine, 20 posto više je onih koji žele ostati u domovini. Ipak, desetina izražava jaku do vrlo jaku želju za odlaskom, a isto toliko njih planira se iseliti u sljedećih šest mjeseci. Najviše mladih želi otići u Njemačku, a potom u Austriju, Veliku Britaniju, Švedsku i Švicarsku, a glavni motiv odlaska je ekonomske naravi.
– Zanimljiva je razlika među mladima iz drugih zemalja i onih u Hrvatskoj u opravdavanju korištenja veza pri rješavanju problema ili zapošljavanju. Hrvatska mladež najviše od svih drugih opravdava takvo ponašanje – zaključila je Vlasta Ilišin.
Lijevo nastrojeni
Fenomenologija mladih, evidentno, zanimljiva je hrvatskoj znanosti pa su prije godinu dana objavljeni rezultati još jedne studije provedene u sklopu međunarodnog projekta MYPLACE, u kojem su sudjelovali i znanstvenici s Instituta Ivo Pilar.
U Hrvatskoj je istraživački tim Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar vodio dr.sc. Benjamin Perasović, a činili su ga još dr.sc. Renata Franc i Marko Mustapić. “Mladi u Hrvatskoj nezainteresirani su za politiku, smatraju političare korumpiranima, a iako većinom podržavaju demokratski sustav vladavine, nemali dio pokazao je zabrinjavajuću sklonost autokratskim sustavima”, pokazalo je istraživanje.
Perasović i suradnici u svom prethodnom istraživanju došli su do još jedne zanimljive spoznaje, da anketirani mladi daleko najvažnijim događajem u našoj povijesti smatraju Domovinski rat, a potom Sporazum o pristupanju EU, što je i nedvosmislena poruka udrugama branitelja koje očito bespotrebno strahuju nad obrazovanjem mladih u kojem, kako smatraju, ima nedovoljno gradiva o borbi za hrvatsku nezavisnost u 90-ima.
No, evo kako o ovoj temi promišlja mladi teolog, novinar i bloger Mislav Miholek.
– Po mojem mišljenju, naši mladi postali su u isto vrijeme i konzervativniji i otvoreniji. Naime, liberalni su kad je u pitanju njihov užitak: oni su otvoreni prema hedonizmu jer ne postoje više one vrijednosti iz samoupravljanja da se mora oženiti s 22 godine i da se djeca trebaju rađati po hitnom postupku. Zbog kapitalizma i zbog lošeg načina života na zasnivanje obitelji čeka se čak i do 40. godine. Konzervativni su pak kad su u pitanju društvene vrijednosti – kaže Mislav Miholek dodajući da ponašanje mlađih generacija proizlazi iz jednog apsurda.
– Naše školstvo je lijevo nastrojeno. Većina profesora, osobito iz povijesti i sličnih humanističkih znanosti, tjera nekakvu lijevu perspektivu jer postoji velika zabluda da djeca ne znaju ništa o logorima iz Drugog svjetskog rata i slično. Klinci su jako otvoreni i nemaju više nikakvih granica pa ja to sebi tumačim da ih škole tjeraju na “lijevi” način, a pubertet na drugi način razmišljanja pa se postiže kontraefekt. Moja je generacija rođena u 80-ima i mi smo zbog Domovinskog rata poprilično domoljubno nastrojeni, a ovi klinci su barem dva koplja desnije od nas. Ali zanimljivo, ti jako tvrdi nacionalisti glasaju za Živi zid. To je “mindblowing”, kako bi se reklo – kaže mladi teolog dodajući kako su, na osobnom planu, mladi Hrvati zapravo seksualno liberalni.
– Za razliku od svojih roditelja, mladi nisu licemjerni u seksu. Starija generacija iz bivše Jugoslavije je, naime, bila jako licemjerna: na riječima su bili jako konzervativni, a varalo se partnere na veliko. Iz perspektive Jugoslavena, samoupravljača i istodobno “velikih” katolika ti su klinci jako otvoreni, ali jedina je razlika od generacije svojih djedova i baka leži u tome što su jako iskreni. Po toj su logici današnji mladi otvoreniji, ali po osjećaju za politička pitanja, za državu, pitanja emigranata... identitetski su puno desniji i od generacije baka i djedova te od generacije svojih roditelja. Ljevica to voli pripisati Crkvi – kaže Mislav Miholek dodajući kako njegovi vršnjaci, rođeni u 80-ima prošlog stoljeća, vjeruju, ali ne idu pretjerano u crkvu.
– Ove mlađe generacije mogu se vidjeti na misama, pune su ih crkve u Zagrebu, ali što se tiče seksualnog morala, oni to uopće ne prakticiraju. Njima je lijepo u crkvi zbog obreda, zbog muzike, ali kada to što su čuli i doživjeli treba provoditi u praksi, to ih nimalo ne dira. Zaključno: škola ih odgaja lijevo, mediji su nastrojeni lijevo. Roditelji su po cijele dane na poslu pa su odlučili uživati u životu i istodobno biti društveno konzervativni. Klinci su mladi i idu protiv struje – zaključio je teolog Mislav Miholek.
Radikalizam među mladima
Mladi smatraju da je mainstream negativan, priznaju da su sami apatični i ne žele sudjelovati u društvenim promjenama. Nisu zadovoljni građanima, ali ni samima sobom. Bilo bi logično onda očekivati i želju za promjenom koje, međutim, nema. Radije bi svoj život izmijenili iz korijena i otišli izvan Hrvatske jer ne vjeruju da ikakva borba ovdje ima smisla i da postoji nada za bolje i pravednije društvo...
Do ovakvog je alarmantnog zaključka došla istraživačka znanstvena trojka: Marko Kovačić iz Instituta za društvena istraživanja koji je sa svojim kolegama s Fakulteta političkih znanosti, Milicom Vučković i Kostom Bovanom, istraživao radikalnost među mladima u Hrvatskoj – tko su mladi radikali, kako vide radikalizaciju i na koji način manifestiraju svoje radikalne ideje, bi li bili sami spremni ispravljati krivine u kojima smo uspješno zaglavljeni već desetljećima i upustiti se u “veliko pospremanje” cijelog društva.
Jedan od zaključaka ovog znanstvenog rada jest da su mladi u okovima društva, da su taoci političkih elita.
– Rezignacija mladih nije se pojavila iznenada, mimo konteksta i okolnosti, nego se beznađe rađa, hrani i raste u konkretnom političkom i društvenom ambijentu. Ovaj rezultat istraživanja ima svoju povijest, svjedoči o posljedicama korupcije, nepravednosti, vođenju politike na iskrivljen način koji je rezultirao slabom nadom u društvene promjene. Apatija mladih je posljedica. U Europi postoje mladi, ali alijenirani – to su oni koji imaju poriv za promjenama. Naši mladi nemaju poriv za promjenama tu nego vani, tu ne vide nikoga tko bi bio njihov glas, nekoga kome bi vjerovali. Njihova apatija je antiradikalna jer znači kapitulaciju, znači da se skroz povlače – zabrinut je docent Bovan.
No, ma koliko ih istraživanja definirala kao razočarane, apatične, apolitične, sklone hedonizmu i pasivnosti, neki mladi Hrvati nedavno nisu odšutjeli na poziv svoje generacije koja je diljem svijeta krenula u borbu za usporavanje klimatskih promjena. Početkom ožujka i naši su mladi izišli na ulice.
Dižu se i pritišću
– Stariji često govore da mladi nisu zainteresirani, samo gledaju u mobitele, a sada se ti isti dižu i pritišću političare da nešto učine. A nije stvar samo u pritisku na političare već i u osvještavanju vršnjaka koji još nisu upoznati s opasnostima koje su pred nama. Samostalno ne mogu učiniti ništa kako bih zaustavila proces zagrijavanja Zemlje i njegove mnogobrojne popratne posljedice kojima je već sad započelo šesto masovno izumiranje. Ono što mogu jest pozvati sve one koji su spremni za promjenu da stoje sa mnom i ostatkom svijeta. One koje nisu svjesni molim da otvore oči i vide kako svijet pred njima gori te da zajedno pritisnemo one odgovorne političare da nešto napokon učine – kaže 17-godišnja Laura Skala koja je u prosvjed povela tisuće mladih. I jedna Laura čini promjenu, zar ne?
Izbacivanje Ivana Pernara iz Sabora
Drugovi, nije vam dobro? Što vi imate s hrvatskom mladeži osim da ste joj uništili sve? Prste k sebi!