Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ministru Liniću propao plan zaduživanja u SAD-u

Odustajanje od plasmana državnih obveznica u SAD-u nije slučajno, a kako doznajemo u financijskim krugovima, do njega je došlo jer su ulagači negativno reagirali na Vladine smjernice ekonomske politike
09. listopada 2013. u 10:00 0 komentara 20 prikaza
linic
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Uoči puta u Washington ministar financija Slavko Linić kazao je da se država do kraja godine neće zaduživati na inozemnom tržištu, već će povećani deficit financirati zaduženjem na domaćem tržištu. SAD pliva u novcu, ali...

Odustajanje od plasmana državnih obveznica u SAD-u nije slučajno, a kako doznajemo u financijskim krugovima, do njega je došlo jer su ulagači negativno reagirali na Vladine smjernice ekonomske politike i zatražili prinose koje se Linić nije usudio prihvatiti. Na proljeće ove godine hrvatska se država zadužila uz 5,625 posto kamate, a da to ponovi sada, morala bi izdvojiti oko sedam posto. 

Linić navodno nije bio spreman potpisati više od 6,50 posto. Amerika zbog politike tamošnjeg FED-a još uvijek pliva u novcu, ali krajem godine očekuje se promjena na čelnom mjestu američke središnje banke i zaokret u monetarnoj politici koji će dovesti do povećanja kamata i smanjene ponude novca. No, zbog svojih domaćih problema Hrvatska nije u prilici da sad iskoristi povoljan međunarodni okvir jer nas financijska tržišta, uz Mađarsku, percipiraju kao jednu od najrizičnijih država u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Ovaj je tjedan trošak kupnje osiguranja od bankrota države (CDS) za Hrvatsku bio 380 baznih bodova, a još u svibnju ove godine CDS za Hrvatsku kretao se oko 280 baznih bodova. Usporedbe radi, premija koju plaćaju ulagači u češke ili slovačke obveznice kreće se oko 70 baznih bodova pa se te države i mogu zaduživati tek neznatno skuplje od Njemačke. Tijesno za manevriranje Vlada još ove godine može kako tako birati hoće li deficit financirati zaduživanjem kod kuće ili vani, no od iduće neće imati puno manevarskog prostora.

Domaće tržište moglo bi pokriti tri do četiri milijarde kuna povećanog deficita u 2013. godini čak i bez popuštanja u monetarnoj politici i smanjenja rezervi banaka, no iduće godine državne potrebe za financiranjem nadilaze mogućnosti domaćih ulagača. Ako ostane kako je Vlada planirala u smjernicama, novi bi deficit u 2014. trebao biti 19 milijardi kuna (za širu državu, središnji proračun 17 mlrd. kuna), a k tome na naplatu stiže 840 milijuna eura starog duga. Usporedbe radi, ove godine trebalo je refinancirati samo 440 milijuna eura glavnice duga.  Koncesija autocesta nameće se kao glavno rješenje, a vrlo vjerojatno je i da će država MOL-u ili trećem partneru prodati i 19 posto dionica Ine i tako financirati tekuće troškove.

>> Linić: Bit će daljnjih rezova, ali mirovine nećemo dirati

Putokaz za najljepše plaže na Pagu
Najljepše plaže na Pagu
Istražite koje su najljepše plaže i pronađite one koje će vam najbolje odgovarati

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.