Izravni razgovori između Ukrajine i Rusije trebali su označiti "novu eru" diplomacije u rješavanju najvećeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata. Umjesto toga, njihov kontekst, kratkoća i ograničeni ishod dali su skepticima više razloga da sumnjaju u to da Moskva želi mir. Puno se dogodilo ovog tjedna, ali ono što se nije dogodilo još je značajnije. Tri zaključka – razmjena zarobljenika, daljnji razgovori o sastanku njihovih predsjednika i sastavljanje vizije budućeg primirja od strane obiju strana – zvuče kao napredak. No, razmjene zarobljenika događaju se redovito. Ukrajina je već rekla da želi trenutačno i bezuvjetno primirje na kopnu, moru i u zraku te je već ponudila izravne razgovore između predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina. Rusija je odbila ta dva prijedloga, ali je danas rekla da će ih ponovno razmotriti.
Diplomacija je ovog tjedna prešla dug put samo da bi se u biti vratila na nulu – tamo gdje je počela u subotu, napominje CNN. Tada su u Kijevu Ukrajina, Francuska, Njemačka, Velika Britanija i Poljska zatražile bezuvjetno primirje na mjesec dana i objavile fotografiju čelnika pet zemalja kako razgovaraju telefonom s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Najavili su njegovu podršku primirju, ali i ono što je Francuska nazvala "masovnim sankcijama" ako Rusija odbije zahtjev. Šest dana kasnije, ponovno je objavljena fotografija istih ljudi, ponovno okupljenih oko telefona, ovoga puta u albanskoj prijestolnici Tirani, razgovarajući s predsjednikom SAD-a. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je "neprihvatljivo" što Rusija nastavlja ignorirati primirje. Britanski premijer Keir Starmer rekao je da Putin "mora platiti cijenu za izbjegavanje mira".
Trump je zaključio da se "ništa neće dogoditi" po pitanju Ukrajine prije nego što se sastane s čelnikom Kremlja. On je, naime, pokazao nevoljkost da javno vrši pritisak na Putina ili o njemu loše govori. Sada je njegov kredibilitet kod najbližih europskih saveznika na kušnji i nije jasno hoće li ga to potaknuti. Što se tiče Putina, on se malo obazire na europski ili američki pritisak, jednostavno predlaže minimalističku mirovnu ponudu s maksimalističkim zahtjevima i odbija popustiti. Bijela kuća povremeno želi signalizirati da je njihovo strpljenje s Putinom ograničeno, čak i na isteku. Ponekad čak i Trump to nagovijesti, neodređeno spominjući sekundarne sankcije kao usputnu primjedbu ranije ovog tjedna. No, to nestrpljenje još nije pretočeno u čvrstu akciju koju Europa želi vidjeti.
Odgovor Kremlja na komentare Donalda Trumpa o mogućem sastanku s Vladimirom Putinom može se sažeti u dvije riječi: "Da, ali…", istaknuo je Sky News u svojoj analizi te dodao kako se taj susret neće dogoditi u skorije vrijeme. Naime, glasnogovornik Dmitrij Peskov bio je tipično suzdržan tijekom svog dnevnog konferencijskog poziva s novinarima, ističući važnost summita između čelnika dok je istovremeno umanjivao očekivanja da će se to uskoro dogoditi. Opisao je takav sastanak kao "nužan" pa dodao kako takav susret zahtijeva pripremu koja može biti "dugotrajna".
Mogućnost bilateralnog sastanka spominje se otkako je Trump preuzeo dužnost, pri čemu su obje strane više puta govorile da su pripreme u tijeku. Ti razgovori su posljednjih nekoliko tjedana donekle utihnuli, otkako se čini da se stav Washingtona u mirovnim pregovorima pomaknuo u korist Ukrajine. No, sada Trump predstavlja sastanak nasamo s Putinom kao ključ za mir. To je, napominje Sky News, upravo pozicija koju Moskva želi – podjela Ukrajine bez Kijeva za stolom.
Ovo o čemu oni govore i što on i zagovaraju veze nema sa mirom. Zaoštravaju sve dalje i sve jače. Ako računaju na mir bilo bi normalno spuštanje tenzija, malo pomirljivog tona. To barem svatko zna je osnova pregovaranja, a ovako oni u stvari zazivaju nastavak rata. Zato ih Trump u ništa niti ne uključuje, a problem će rješiti Trump i Putin bez Evrope i bez Zelenskog