Naslovnica Vijesti Hrvatska

Medicini nedostaje dvjestotinjak profesora, a otvaraju nove fakultete

Dekan zagrebačkog Medicinskog fakulteta okupio ravnatelje bolnica i šefove klinika, jer situacija je alarmantna
15. travnja 2019. u 21:18 5 komentara 621 prikaza
medicinski fakultet
Foto: Borna Filić/PIXSELL

Kada je 2009. godine Medicinski fakultet (MEF) u Zagrebu povećao upisnu kvotu studenata s 240 na 300, dogovoreno je da će se povećavati i broj profesora, i to po 17 radnih mjesta godišnje. Međutim, od toga nije bilo ništa.

Štoviše, 2013. godine zabranjeno je svako zapošljavanje u javnom sektoru pa tako i na zagrebačkoj Medicini. Iste su godine, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, na snagu stupila i nova pravila pa je za svaku liječničku specijalizaciju bilo obavezno organizirati po 360 sati praktične nastave.

Mobitel OBJAVILI I IZUZETKE Ovo je prva županija u Hrvatskoj koja će zabraniti korištenje mobitela u školi

Dualizam nadležnosti

Kako zagrebački MEF omogućuje svih 48 specijalizacija, to je značilo dodatno opterećenje za postojeći profesorski kadar koji je bio prenapregnut i dok je ukupno trebalo samo 5500 sati praktične nastave. Ni to nije bilo dovoljno da se dozvoli dodatno zapošljavanje profesora, odnosno dodjela nastavnog zvanja doktorima u našim bolnicama iako ih velik broj ima potrebna znanstvena zvanja. A onda se javila inicijativa za otvaranje novog medicinskog fakulteta u Puli te na Katoličkom sveučilištu.

– Otvarali bi nove medicinske fakultete, a nema dovoljno nastavnog kadra u postojećima. Nama se ne dozvoljava zapošljavanje ni jednog novog profesora, a kad kažemo da nam ih nedostaje dvjestotinjak, hvataju se za glavu. Kad bismo pak smanjili upisnu kvotu na 200 studenata, bila bi to drama – govori prof. Marijan Klarica, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Marijan Klarica Intervju Medicina bez etičnosti više ne bi bila medicina, nego znanje koje bi se moglo zlorabiti

Do ove apsurdne situacije dolazi dijelom i zbog svojevrsnog dualizma nadležnosti, naime medicinski fakulteti kao visokoobrazovne ustanove pod ingerencijom su Ministarstva znanosti i obrazovanja, no dijelovi fakulteta su i klinike i kliničke bolnice pa potpadaju pod resor zdravstva. Ove se dvije nadležnosti isprepliću i mnoge profesore, tvrde, dovode u neodrživ položaj. Primjerice, kolektivni ugovor obvezuje ih da osobno moraju održati kompletnu nastavu, čak i ako je riječ o ravnatelju kliničko-bolničkog centra s 5500 zaposlenih, poput Rebra, ili šefu koje od klinika, mjestu koje jednako tako nosi brojne administrativne obveze.

U ovakvim okolnostima s osobitim se nezadovoljstvom dočekuje ideja otvaranja novih medicinskih fakulteta kao neopravdana. Najstariji je upravo zagrebački MEF, koji je predvodio osnivanje riječkog prije 60-ak godina te splitskog i osječkog prije 30-ak godina. Toliko je i potrebno da se dosegne odgovarajuća razina, upozorava.

studenti Dosje indeks Profesori i studenti sagnuli su glavu pred politikom

Atlas hrvatskog liječništva

– Pogotovo je neopravdano osnivati nove medicinske fakultete u svjetlu činjenice da nema strateških dokumenata Ministarstva zdravstva koji bi dali jasnu analizu potreba zdravstvenog sustava. Jedini je dokument Demografski atlas hrvatskog liječništva koji je izdala Liječnička komora, a koji kaže da će u deset godina oko 4000 specijalista ići u mirovinu, dok istovremeno četiri postojeća fakulteta školuju oko 550 liječnika godišnje. Mi već sada školujemo puno liječnika za izvoz, a ako se otvori još fakulteta, školovat ćemo ih i više! Ako ti fakulteti budu javni, otkuda novac za 200-300 radnih mjesta, a nema ga za postojeće fakultete? Ako budu privatni, postavlja se pitanje kriterija. Ne može netko tko je kod nas asistent na privatnom fakultetu biti profesor, to mijenja hijerarhiju koja je u medicini važna – navodi prof. Klarica, koji je proteklog tjedna okupio ravnatelje, predstojnike zavoda i šefove klinika zagrebačkih bolnica na ovu temu.

Napravit će, kaže, sve da ministre i nadležna tijela uvjere u svoje stavove jer, kaže, nikome nije do sudskih procesa.

VIDEO Prosvjed studenata medicine u Osijeku

Financije
Ja sam PMP
Znate li što je PMP i zašto se u svijetu smatra zlatnim standardom?
  • Malenkost:

    Sveučilište u Zagrebu i dalje je najbolje plasirano hrvatsko visoko učilište na ukupno 692. mjestu u svijetu, kako je 2018 pisala Slobodna Dalamacija. Bez kadra planirati pokazuje da je pocasni doktorat Milana Bandica baziran na itekako insuficijentnim, gotovo atroficnim mozdanim ... prikaži još! vijugama danasnjih mocnika "Akademika". Indikator moci HR "Akademicara, Elite i Inteligencije", nastale na bazi balkansko-mafijaskog slogana "ti meni a ja tebi". jest stanje dansanje HR , koje ogledava itkeako "Inteligenciju" svih Akademicara. Diplome im nisu vrijedne papira na kojima su pisane. Svida mi se "mogu ti uzeti u mostaru kupljenu Diplomu, ali tvoje znanje ne mogu". Anto Nobilo je u pravu.

  • Grebza:

    Sa ovakvim vođom zdravstva i svesrdnom podrškom plenkija nije nikakvo čudo da je opći kolaps sistema. Bravo stranački majstori !

  • modovisisajteMaraschino:

    nema problema, diplome se lako kupe