Tko se ne bi obradovao da ga financijska institucija podsjeti na zaboravljeni novac?! Upravo tome se ponadala 53-godišnja Pločanka M.G. (podaci poznati redakciji) kad je prošli tjedan primila telefonski poziv od tzv. „platforme za trgovanje kripto valutama“ Supreme Mobile Assist.
– Nazvali su me i rekli da sam se 2021. registrirala za trgovanje kripto valutama i da sam kod njih deponirala 10.000 eura i kako bi bilo dobro da to povučem da ne propadne. S obzirom da od multiple skleroze imam lezije na mozgu, znam biti konfuzna i zaboravljati stvari pa sam pomislila da je to stvarno istina i pristala. Jer stvarno sam prije par godina ostavila podatke na nekoj web stranici za trgovanje kripto valutama i više se nisam sjećala detalja. Vjerojatno su otud i imali moje podatke za poziv – prepričava nam M.G. početak agonije.
Kliknula je po njihovoj uputi na link koji su joj poslali na mail i tijekom procedure za koju je bila uvjerena da je vraćanje njezina uloga uspjeli joj posve počistiti račun. Tvrdi da nije dala nalog da se novac povuče s računa, no to vjerojatno njezina matična banka može točnije utvrditi.
– Bilo je 1950 eura, to je novac od inkluzivnog dodatka i socijalne pomoći. Kad sam shvatila da sam prevarena otišla sam na policiju i u banku. Kriminalistički inspektor mi je rekao da se to svakodnevno događa i da ljudi nasjedaju, da će pokušati nešto napraviti, ali ne mogu ništa obećati – očajna je Pločanka koja se nakon policije zaputila u svoju poslovnicu OTP banke. No papire je u međuvremenu ostavila doma.
– Službenice u banci bile su iznimno pažljive i profesionalne. Za završetak prijave prijevare trebala mi je policijska dokumentacija koju nisam imala sa sobom, a bila sam već iscrpljena, slabo sam pokretna i samo sam htjela otići doma i odustati od svega. Da nije bilo gospođe Marijane Šunjić vjerojatno bih i odustala. Ta me zaposlenica banke, ne samo utješila, nego i svojim osobnim automobilom odvezla doma po papire iz MUP-a i vratila u banku kako bih mogla dovršiti prijavu. Još ima dobrih ljudi – ganuta je prevarena Pločanka. Preko "screenshotova" transakcija utvrdilo se da je banka primatelja HPB, a osoba na koju je naslovljen račun registrirana kao Kosijenka Vugrin. No ovo nije bajka Ivane Brlić Mažuranić, nego noćna mora kojom je naivnost i teret bolesti platila prevarena Pločanka. A Kosjenka nije dobra vila, nego očigledno izmišljeni identitet pa nije baš jasno kako na svoje ime može imati otvoren račun. Iako nam je M.G. priložila potpisanu izjavu da možemo u njezino ime pitati banke i Hanfu o detaljima, iz banaka su strogi što se tiče GDPR-a. Iz OTP-a poručuju da nisu u mogućnosti odgovoriti na pitanja jer podliježu obvezi poštivanja čuvanja bankovne tajne i propisa u vezi zaštite osobnih podataka svojih klijenata. Ako se banci ne obraća klijent osobno, nego to čini putem punomoćnika, potrebno je dostaviti original specijalne punomoći s javnobilježničkom ovjerom potpisa klijenta, a iz punomoći mora biti vidljivo za što se točno ovlašćuje punomoćnika i u koju svrhu će se podaci koristiti.
– Svakako želimo naglasiti da u slučajevima identifikacije ili već i same sumnje na postojanje bilo kakve vrste prijevara poduzimamo apsolutno sve mjere koje su nam na raspolaganju radeći u interesu i zaštiti klijenta – poručili su iz banke. Njoj su prethodno odgovorili da su uputili zahtjev za povrat sredstava na HPB banku primatelja, a odgovor očekuju u roku od 15 radnih dana.
– Napominjemo da sam zahtjev nije garancija da će se sredstva i vratiti na račun – ogradili su se iz banke te dodali da njihov odgovor može očekivati odmah po zaprimanju povratnih informacija, a nikako ne kasnije od 24. travnja.
Iz HPB-a odvraćaju da u slučajevima kad postoji sumnja da je klijent prevaren te su zabilježene rizične transakcije po računu, banke koriste raspoložive mogućnosti međubankarske poslovne regulative te po nalogu klijenta u njegovo ime pokreću postupak zahtjeva za povrat sredstava osporenih transakcija. Banka koja inicira zahtjev za povrat nema utjecaja na rok i ishod.
Hanfa, regulator nadležan i za kripto transakcije, nema saznanja o tzv. platformi „Supreme Mobile Assist“, niti su ranije zaprimili prijave vezane uz nju. – Prema dostupnim informacijama, čini se da nije riječ o investicijskoj platformi ili investicijskom društvu, već o aplikaciji za udaljeni pristup mobilnim uređajima, koja je u ovom slučaju potencijalno zloupotrijebljena – kaže regulator.
Građanima savjetuju da budu izrazito oprezni kada prime ponude ulaganja od nepoznatih osoba ili društava. Ponajprije preporučuju provjeriti ima li društvo dozvolu za rad – prije nego što prihvate bilo kakvu ponudu, provjere je li subjekt registriran i reguliran od strane Hanfe, a registre financijskih institucija mogu pronaći na Hanfinu webu. U ovakvim slučajevima najčešći se, kažu, radi o nelegitimnim subjektima, a primjeri prijevara uključuju sljedeće elemente:
– Neposredni kontakt putem telefona, e-maila ili društvenih mreža – građanima se javljaju nepoznate osobe koje se predstavljaju kao brokerske kuće ili financijski savjetnici te nude "sigurne" i "brze" prilike za ulaganje s visokom zaradom.
– Internetske stranice bez jasno naznačenih kontaktnih podataka ili s krivotvorenim podacima – često se koriste lažne adrese, nepostojeći uredi ili čak imena legitimnih financijskih institucija kako bi se stvorio privid legalnosti.
– Zlouporaba identiteta legitimnih društava – prevaranti se predstavljaju kao registrirani brokeri ili financijske institucije te šalju lažnu dokumentaciju kojom "dokazuju" svoj navodni legitimitet, uključujući krivotvorene potvrde regulatora poput ESMA-e ili nacionalnih nadzornih tijela.
– Prijevare vezane uz ulaganja u kriptoimovinu – građanima se nudi mogućnost kupnje ili ulaganja u kriptoimovinu, pri čemu se često ne može razaznati radi li se o stvarnoj kupnji kriptoimovine ili ulaganju u financijske instrumente povezane s kriptoimovinom. Ove ponude često dolaze s lažnim obećanjima o zajamčenom visokom povratu na uložena sredstva, brzim transakcijama i minimalnim rizicima.
– Izostanak regulatornih mjera – kod ovakvih ponuda obično nema provođenja mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, što je standard u poslovanju legitimnih financijskih institucija.
U pravilu, modus operandi ovih prijevara uključuje kombinaciju lažnih obećanja i zastrašivanja, a detaljnije informacije o ovim vrstama prijevara Hanfa redovito objavljuje u svojim edukativnim materijalima. No postupanje u području platnog prometa i plaćanja nije u njihovoj, nego u nadležnosti Hrvatske narodne banke. – U slučajevima sumnje na prijevaru, građani se trebaju obratiti nadležnim tijelima, poput policije ili Državnog odvjetništva, što je u ovom slučaju već učinjeno – zaključili su iz Hanfe.
