Otprije se zna da hrvatski građani posjeduju znatan broj nekretnina, ali prvo domaće istraživanje o financijama i potrošnji kućanstava koje je HNB proveo 2017. godine pokazalo je da je 36% kućanstava sagradilo kuću u kojoj žive, 34% je naslijedilo ili nekretninu dobilo na dar, 28% ju je kupilo, a preostalih 2% steklo je vlasništvo kombinacijom prethodnih opcija. Prosječna je vrijednost glavne stambene jedinice 94 tisuće eura (s time što je polovini vrijednost manja od 66.000 eura), dok je vrijednost ostalih stambenih jedinica 54 tisuće eura (srednja 20 tisuća eura).
S više nekretnina 23 posto
U dva odvojena rada dobivene podatke analizirali su Marina Kunovac, Igor Jemrić i Igeta Vrbanc, koji otkrivaju kako se u Primorju i Gradu Zagrebu više od 50% kućanstava može svrstati u 40% najimućnijih u zemlji, dok je u istočnoj Hrvatskoj taj udio manji od 20%. Najsiromašnije su općine u istočnoj Hrvatskoj gdje više od 60% stanovništva živi u kućanstvima koja su na razini Hrvatske klasificirana među 40% kućanstava s najnižom vrijednosti neto imovine. Kućanstva s obrazovanijim i starijim osobama te kućanstva poduzetnika imaju veću vjerojatnost da se nalaze među imućnijim kućanstvima. Rezultati analize pokazuju da 98% kućanstava posjeduje neku vrstu imovine (realne u obliku nekretnina, automobila ili ostalih dragocjenosti ili financijske poput štednje), prosječne vrijednosti 111 tisuća eura, s tim što je vrijednost imovine svakog drugog kućanstva manja od 67 tisuća eura.
Od ukupne vrijednosti imovine 97% je u nekretninama i pokretninama, a samo tri posto u novcu ili štednji. Marina Kunovac u radu koji je objavio Institut za javne financije napominje kako pet posto najsiromašnijih kućanstava gotovo nema imovine, a šest posto najbogatijih istodobno posjeduje nekoliko vrsta imovine, poput glavne i dodatne stambene jedinice te oročenih depozita. Ukupno, 85% kućanstava u Hrvatskoj posjeduje glavnu stambenu jedinicu, a gotovo svako četvrto kućanstvo (23 posto) i dodatnu nekretninu. Srednja vrijednost realne imovine u Europskoj uniji je 131.000 eura, a u Hrvatskoj 70.000 eura.
Srednji iznos financijske imovine i štednje u EU dvadeset je puta veći nego u Hrvatskoj i iznosi 10.300 eura prema hrvatskih 500 eura. No, polovica kućanstava ima štednju manju od tog iznosa. Mađari su, prema financijskoj imovini, dvostruko bogatiji od Hrvata i kod njih je medijan procijenjen na 1100 eura, u Sloveniji na 1400 eura, u Slovačkoj na 2800 eura te u Poljskoj na 3700 eura. Kad se promatra za Hrvatsku najznačajnija kategorija financijske imovine – depoziti, i tu je medijan za RH (u iznosu od 300 eura) 20 puta niži od medijana za europodručje (6100 eura). U Mađarskoj je srednja vrijednost štednje 900 eura, u Sloveniji 1000 eura, Slovačkoj 2000 eura te u Poljskoj 2800 eura.
Bez duga 59% građana
Analitičari Hrvatske narodne banke ističu kako je anketa pokazala da je razina zaduženosti hrvatskih kućanstava relativno niska, s obzirom na to da 59 posto kućanstava ne posjeduje nikakav dug, a opterećenje dugom hrvatskih kućanstava ispod je prosjeka za europodručje. Zadužena kućanstva u prosjeku duguju 10 tisuća eura, s tim što polovica takvih kućanstava ima dug manji od 2000 eura. Stambeni kredit za stan u kojemu živi ima svako jedanaesto kućanstvo, i to u prosjeku 30 tisuća eura (a polovica ih je dužna do 20 tisuća eura) za ostale stambene nekretnine zadužilo se 0,4 posto kućanstava, u prosjeku za 26 tisuća eura. Oko 27 posto kućanstava je u minusu tisuću eura, a šest posto duguje prosječno 800 eura po kreditnim karticama.
>> VIDEO Kako izgledaju imovinske kartice saborskih zastupnika
Pa? Zato naši članovi Vlade, premijeri, predsjednici, članovi uprava raznih državnih firmi, naše Gabrijele, Josipe, Lovri, Draženi, Nadani, Ivice, Katarine i ini, imaju osim puno nekretnina, vozila..i povelike ušteđevine. Istina, većinom su to stekli za političkih mandata, ali stekli su. Ima se, ima. Zato "obični" ljudi nemaju jer nisu tak brzi, vješti i spretni.