Hrvatska narodna banka spustila je procjenu rasta u ovoj godini za 0,2 postotna boda te je za toliko korigirala i raniju prognozu kretanja inflacije u ovoj godini. Razlog za korekciju su geopolitičke napetosti i visoke carine u trgovini sa SAD-om. Šefica Europske središnje banke Christine Lagarde kazala je ovaj tjedan da jedan od pokazatelja kojima se mjeri raspoloženje biznis zajednice, Indeks neizvjesnosti trgovinske politike, trenutačno iznosi blizu 350, što je oko šest puta više od prosječne vrijednosti od 2021. godine. Pokazatelji geopolitičkog rizika su na razinama koje nisu viđene od hladnog rata, izvan ratova i velikih terorističkih napada, poručili su iz Europske središnje banke. Nakon što se prošle godine rast realnog BDP-a Hrvatske ubrzao na 3,8%, u 2025. i 2026. rast bi se mogao u prosjeku usporiti na približno 3%, procjena je HNB-a. To je i dalje više nego solidan rast u usporedbi s drugima.
– Početak ove godine mogla bi obilježiti stagnantna kretanja gospodarske aktivnosti, poglavito zbog slabljenja osobne potrošnje, što je, pak, povezano s bojkotom maloprodajnih trgovačkih lanaca tijekom siječnja i veljače. Takva bi kretanja, međutim, trebala biti privremena te se očekuje da bi osobna potrošnja mogla ponovno ojačati, ali bi tekući rast ipak mogao biti slabiji nego u 2024. zbog očekivanog usporavanja rasta realnoga raspoloživog dohotka kućanstava – vele u središnjoj banci. Rast investicija također bi se mogao usporiti, nakon što je tri godine u prosjeku bio dvoznamenkast, ali bi i dalje mogao ostati solidan (4,3 posto) ako se uzmu u obzir jačanje doprinosa fondova EU i tržišna očekivanja o poboljšanju uvjeta financiranja. S druge strane, povećanje vojnih rashoda na razini EU u svrhu jačanja sigurnosti moglo bi pozitivno utjecati na gospodarski rast.
Tržište rada u Hrvatskoj i nadalje je robusno, stoga se u 2025. očekuje nastavak rasta zaposlenosti za 2,5 posto, no slabijeg intenziteta nego lani, uz pad stope nezaposlenosti ispod 5% i usporavanje rasta plaća u odnosu na prošlu godinu. No to i dalje znači da nas u ovoj godini očekuje oko 42.000 novih radnih mjesta. U 2024. prosječna nominalna bruto plaća porasla je 15% (slično kao i 2023. godine). Uz pretpostavku zadržavanja dinamike kretanja plaća i učinak sporazuma sindikata javnog sektora s Vladom RH, prosječna nominalna bruto plaća mogla bi porasti 8,5% u 2025., a realna 5,5%. U nastavku projekcijskog horizonta očekuje se daljnji rast plaća, no slabijeg intenziteta.
Iako je projekcija inflacije revidirana blago naviše u odnosu na prosinačku projekciju, na 3,7 posto prema harmoniziranom indeksu, i nadalje se očekuje postupno usporavanje inflacije u odnosu na prošlu godinu, i to s 4 na 3,7 posto. – Nakon privremenog ubrzanja inflacije krajem 2024. i početkom 2025. zbog jačanja inflatornih pritisaka u komponentama hrane, usluga i energije, u nastavku godine očekuje se gotovo kontinuirano usporavanje. Smanjenju prosječne godišnje inflacije moglo bi najviše pridonijeti usporavanje temeljne inflacije, koja bi se pod utjecajem restriktivne monetarne politike i slabljenja potražnje mogla smanjiti na 3,2% u 2025. s 4,8% u 2024. – vele u HNB-u. Inflacija cijena hrane mogla biti nešto niža od očekivanja u prosincu. Rizici koji bi mogli uzrokovati višu inflaciju uključuju geopolitičke napetosti i povećana izdvajanja za obranu, a to bi moglo rezultirati rastom cijena energenata i drugih sirovina, zatim trgovinske barijere, nepovoljne vremenske uvjete te snažniji rast plaća od očekivanog.
Kad je riječ o carinama, njihovi negativni učinci na gospodarsku aktivnost mogli bi se osjetiti diljem svijeta, a ponajviše u Kini, Meksiku i Kanadi zbog njihovih snažnih trgovinskih veza sa SAD-om. HNB podsjeća da je očekivani gospodarski rast europodručja u tekućoj godini smanjen s 1,1 za 0,2 p. b., uz negativne rizike ako SAD uvede carine na uvoz europskih proizvoda.
