Naslovnica Vijesti Hrvatska

Gospodarska suradnja ključ je dobrih odnosa i s dijasporom

Poruka dijaspori je da hrvatska Vlada stvara uvjete za lakši povratak iseljenika te za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo
18. kolovoza 2017. u 17:29 11 komentara 211 prikaza
Kolinda Grabar-Kitarović u službenom posejtu Australiji
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/8

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u prvoj je polovici svoga do sada najduljeg, 13-dnevnog službenog puta, onog u Australiju i Novi Zeland. Na službeni posjet nekog hrvatskog predsjednika tim državama “s druge strane svijeta” čekalo se 22 godine, jer je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman ondje službeno boravio daleke 1995.

Kolinda Grabar-Kitarović Posjet Australiji Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s australskim premijerom Malcolmom Turnbullom

Pantovčak se za taj put dugo pripremao kako bi bile zadovoljene obje važne premise puta – da hrvatsku predsjednicu u Australiji i N. Zelandu ugoste na najvišoj i odgovarajućoj državničkoj razini te da predsjednica što više bude u kontaktu s predstavnicima i članovima hrvatske dijaspore. Koja je vrlo brojna, pa se u Australiji barata službenim brojkama od oko 150.000 Hrvata, ali i do više od 300.000 kolike su neslužbene procjene. U N. Zelandu, računa se, hrvatska zajednica broji oko 100.000 članova.

Iskustvo demokracije

Predsjednica je boravak započela druženjem s hrvatskom zajednicom u Hrvatskom katoličkom centru i naselju Kardinal Stepinac u Sydneyu, gdje je poručila da hrvatska Vlada radi na stvaranju uvjeta za lakši povratak iseljenika u Domovinu te za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo. Pohvalila je i njihovu predanost u očuvanju tradicije i hrvatskog jezika. Prilikom posjeta Hrvatskom klubu “Kralj Tomislav” istaknula je kako Hrvatskoj treba i “iskustvo australskih Hrvata u državi i u društvu koje je demokratsko i tržišno puno dulje od Hrvatske”. Nazočila je i potpisivanju ugovora između HGK i mješovitih australsko-hrvatskih gospodarskih komora, te tom prigodom pozvala gospodarstvenike da svojim iskustvom i znanjem pridonesu razvoju RH.

Drugi dan s Davidom Hurleyem, guvernerom Novog Južnog Walesa, razgovarala je o velikom potencijalu koji stvara tamošnja hrvatska zajednica od oko 100.000 pripadnika. Predsjednica se poslije uputila na sveučilište Macquarie gdje se sastala s rektorom Bruceom Dowtonom. Razgovarali su o tome kako sveučilište prilagođava program uvjetima tržišta, kreira svoje programe sukladno traženju industrije te studentima koji traže modernije metode rada.

Na Odjelu za hrvatske studije predsjednica je održala i predavanje o hrvatskom jeziku kao osnovi hrvatskog identiteta i kulture. Predsjednica je, zajedno s predsjednikom HGK Lukom Burilovićem, sudjelovala na gospodarskom forumu u organizaciji Europsko-australskog poslovnog vijeća, a govorilo se o mogućnostima koje RH nudi te poželjnim područjima za ulaganja. Australcima je istaknuto područje infrastrukture, digitalizacije, turizma te jačanje luka Rijeka i Ploče.

Kolinda Grabar-Kitarović i Peter Cosgrove Grabar-Kitarović: 'Hrvatska i Australija stoje rame uz rame u Afganistanu i brane mir'

Otvaranje luka

I ovdje je uslijedilo druženje s brojnom hrvatskom zajednicom, a predsjednica je značajnim pojedincima i društvima uručila Povelju RH. Sutradan se sastala s glavnim guvernerom Australije Peterom Cosgroveom, te mu je kazala da obje zemlje stoje rame uz rame u Afganistanu i brane svoje države, ali isto tako i globalni mir i sigurnost. Održan je i prijem u veleposlanstvu RH, gdje je predsjednica rekla da će se u nastavku mandata još intenzivnije posvetiti povezivanju iseljene i domovinske Hrvatske. U srijedu se u Canberri susrela s australskim premijerom Malcolmom Turnbullom.

Razgovarali su o svim mogućnostima osnaživanja gospodarske i društvene suradnje te o sklapanju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Posebno su se dotaknuli mogućnosti suradnje na području brodogradnje te povezivanja naših luka, odnosno snažnijeg korištenja hrvatskih luka kao vrata Srednje Europe. Razgovarali su o mogućnostima suradnje u turizmu. Značajan dio razgovora bio je posvećen inicijativi Tri mora, te je Grabar-Kitarović predala Turnbullu katalog s više od 150 projekata spremnih za investitore. Predsjednica sada po svijetu, tako i u Australiji traži dodatne izvore financiranja za te projekte. Stoga je s premijerom Australije dodatno razgovarala o važnosti energetske neovisnosti i gradnji terminala za ukapljeni zemni plin (LNG) na otoku Krku, imajući u vidu i rastući australski udio u svjetskom izvozu plina. Posjet Canberri završila je predavanjem na Australskom institutu za međunarodne poslove o hrvatskoj vanjskoj politici. Četvrti dan državnog posjeta predsjednica je završila susretom s Hrvatima iz nekoliko hrvatskih klubova u Melbourneu i okolici.

Glavni ciljevi posjeta

1. Cilj je bio predaja kataloga sa 150 projekata u sklopu inicijative Tri mora

2. Projekti u prometu, energetici i digitalnoj infrastrukturi vrijede više od 45 mlrd. eura

4. Tema je bila gradnja LNG terminala na Krku jer je Australija izvoznik plina

Službeni posjet Australiji DRŽAVNI POSJET Grabar-Kitarović održala govor na Odjelu za hrvatske studije Kolinda Grabar Kitarović Posjet Australiji Velika turneja Grabar-Kitarović pripremana pune dvije godine Kolinda Grabar-Kitarović Diplomacija Predsjednica u Australiju 
i Novi Zeland ide s obitelji

 

VIP izdvaja za Vas

  • Deleted user:

    Da, sa susjednim zemljama i zemljama u okruženju treba usko surađivati jer se i većina trgovinske razmjene ali i ulaganja odvija u okruženju; Italija, Austrija, Franscuska, Njemačka, Madžarska, Češka....joj, pa naravno i Australija iz koje ćemo uvoziti ili u koju ... prikaži još!u ćemo izvoziti hranu svih vrsta - pa blizu smo i to neće poskupjeti robu...a LNG, informatiku, elektroniku...drže jake hrvatske tvrtke..ili..ups...pa to je u rukama stranih investitora...pa će Australija ulagati u

  • ddh:

    U Hrvatsku sa takvom drustvenom klimom kakva jest, sa od komunista okupiranim medijima, sa neprekidnim podpirivanjem mrznje i govorom mrznje iz komunistickih-ljevicarskih krugova, tesko ce netko iz dijaspore nesto ulagati. Kad netko iz dijaspore osim one Bosanske shvati, da u ... prikaži još! Hrvatskoj ne zivi samo gradjanska postena Hrvatska, nego i komunjare poput Josipovica i drustva i da medijima vladaju isto tako hrpe komunjara, spletkarosa i lazljivaca, malo ce ih cak dolaziti u Hrvatsku. Hodati Zagrebom i sretati razne Severove ili Vlahove, sretati razne Bernardice ili Pusice je nesto, za sto jedan Hrvat iz dijaspore treba imati jako dobar zeludac. Ima cak i puno Hrvata koji trenutno borave izvan Hrvatske, koji ne zele nogom krociti u Zagreb, jer postoji opasnost da sretnu jednu Terselicku i da gledaju prenamganje komunista. Nek i Vecernjak objasni zbog cega su njegova inozemna izdanja prepolovljena i zbog cega broj prodanih novina pada iz dana u dan. Zbog cega ljudi koji su taj list kupovali i citali godinama, danas taj list ne zele niti otvoriti, jer nisu spremni citati spletke, lazi i nebuloze jedne Puljiske ili Zonje, citati podmetanja i mudrovanja jedne Bobanove i ostalog crvenog drustva.

  • centirion:

    Hrvatska Vlada! Drugim riječima hrvatskoj dijaspori ! Dođite da vas opljačkamo:naknadama, porezima,nametima i tko zna,već čemo nešto smisliti!