Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije pokrenulo je e-savjetovanje o izrađenoj procjeni rizika invazivnosti perastolistnog javora (Acer negundo). U Hrvatskoj se za tu stranu vrstu još koriste i nazivi negundovac, javor perasti, američki javor, bijeli javor i pajavac. Na tržištu je velik broj kultivara i svakim se danom pojavljuju novi. Vrsta je to listopadnog drveta koje se nepravilno grana i naraste do 25 metara. Listovi su mu svjetlozeleni, nasuprotni, i to je jedno od najlakše prepoznatljivih stabala. Oblik stabla razlikuje se od onog kod pravih javora, listovi su cjeloviti, što je potpuno različito od javorova lišća. Sok je sličan javorovu, ali ne i miris mladih grančica.
Perastolisnati javor je zavičajna vrsta Sjeverne Amerike, najviše ga raste u Kanadi i u istočnom dijelu SAD-a, a naseljava pojedina staništa i u Srednjoj Americi, u planinama Meksika i Gvatemale. U Europu je namjerno unesena u 1688., najprije u Veliku Britaniju zbog uređenja krajobraza, a potom i u vrtove i parkove u Nizozemskoj i Njemačkoj, no kolonizirala je obale rijeka i vlažna staništa postavši invazivna diljem južne i istočne Europe. Smatra se naturaliziranom i invazivnom vrstom u Hrvatskoj, u kontinentalnom i u mediteranskom dijelu.
U Hrvatskoj se koristi isključivo u dekorativne svrhe kao ukrasna biljka vrtova i parkova zbog brzog rasta u prvim godinama nakon sadnje, a popularizirale su ga i pčelarske udruge zbog ranog polena u proljeće. Kako navode u Ministarstvu, ta vrsta javora ima znatan potencijalni utjecaj na ljudsko zdravlje, ponajprije uzrokujući peludne alergije. U urbanim sredinama taj utjecaj može biti od srednji do visok, osobito za osobe s respiratornim tegobama. Iako u RH nisu provedena istraživanja o zdravstvenom učinku, dostupni podaci iz Europe upozoravaju na to da u urbanim sredinama s puno drveća i znatnim peludnim opterećenjem vrsta može predstavljati dodatni alergenski izvor. Iz perspektive javnog zdravstva i upravljanja zelenim površinama trebalo bi razmotriti redukciju sadnje u urbanim zonama, navodi se u procjeni rizika.
Vrsta će se, napominju u Ministarstvu, najvjerojatnije nastaviti širiti. Očekivati je da će utjecati na bioraznolikost, posebice u područjima u kojima su zajednice oslabljene, pa je moguće i da će istisnuti zavičajne vrste u nekim dijelovima zemlje. Kako zasad postoje samo ograničeni dokazi o utjecaju u Hrvatskoj, rizik se procjenjuje kao umjereni. “Potencijalni negativan utjecaj ove vrste mogao bi biti značajan na bioraznolikost i funkcioniranje ekosustava jer vrsta dolazi iz umjerenih područja te se do sada globalno širila, a širi se i u Hrvatskoj”, navodi se u dokumentu koji je na savjetovanju do 9. studenoga.
Otvori KEKS Pay
