Američki predsjednik Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping razgovarali su telefonski o nizu važnih tema za obje države, ali i za cijeli svijet, i to prvi put nakon punih sedam mjeseci.
Iako se Biden i Xi dobro poznaju, bio je to tek drugi razgovor dvojice čelnika od Bidenova ulaska u Bijelu kuću iako o njima ne ovise samo odnosi dvaju vodećih svjetskih gospodarstava nego i globalna stabilnost, što još jednom potvrđuje kako su odnosi Washingtona i Pekinga na najnižoj točki još od kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada su normalizirani američko-kineski odnosi.
Američki prigovori Kini
Razgovor je trajao 90 minuta, a u Washingtonu naglašavaju kako se radilo o sveobuhvatnom i strateškom razgovoru, koji je bio iskren i neposredan, a isto ocjenjuju i kineski mediji. Iz Bijele kuće poručuju kako je bilo riječi o temama u kojima su pogledi dviju strana slični, ali i onima u kojima se dvije strane razilaze. Biden je kineskom čelniku rekao da će Sjedinjene Države i dalje predstavljati “odgovornu konkurenciju” Kini naglasivši da je Washington zainteresiran za mir, stabilnost i blagostanje u indo-pacifičkoj regiji, kao i u cijelom svijetu.
Međutim, ističu u Bijeloj kući, oba lidera razgovarala su i o tome da to natjecanje ne preraste u konflikt. U Pekingu pak naglašavaju da je kineski čelnik upozorio Bidena da američka politika prema Kini otežava razvoj odnosa između dvije zemlje, uz napomenu kako je dogovoreno da će redoviti kontakti na najvišoj razini biti nastavljeni te da će od radnih skupina za suradnju biti zatraženo da pojačaju komunikaciju. Ako se ta najava obistini, to će značiti da dvije strane odustaju od politike šutnje, koja je obilježila američko kineske odnose u prvim mjesecima Bidenova mandata, i to ponajprije zahvaljujući američkoj strani.
Iako su napetosti između Washingtona i Pekinga postojale i prije Bidenova prethodnika Donalda Trumpa, u njegovu je mandatu došlo do eskalacije napetosti i trgovinskog rata, koji je, prema ocjeni mnogih analitičara, zbog kineskih nepoštenih trgovinskih praksi i masovne krađe intelektualnog vlasništva, bio opravdan, a i Biden je zadržao Trumpovu sumnjičavost prema Pekingu.
Sjedinjene Države i Kina tako su i dalje u trgovinskom ratu, a odnose opterećuju pitanja kineskog poštovanja ljudskih prava u Hong Kongu i pokrajini Xinjiang na sjeverozapadu Kine u kojoj živi ujgurska muslimanska manjina, kao i kineske teritorijalne pretenzije u Južnokineskom moru, jednoj od mnogih neuralgičnih točaka u svijetu. Mnogi se boje da bi upravo u Južnokineskom moru moglo doći do incidenta koji bi mogao biti uvod u kinesko-američki sukob, dok drugi upozoravaju da bi do sukoba moglo doći u slučaju kineske invazije Tajvana.
Ključan odnos za stabilnost
Zbog toga je važna stalna komunikacija dviju strana, ali kao što vidimo, takve komunikacije između Washingtona i Pekinga dosad nije bilo.
Nakon dolaska u Bijelu kuću u siječnju, Biden je telefonski razgovarao, kao što je to uobičajeno, sa svim važnijim svjetskim državnicima. Razgovor s kineskim liderom Xijem, iako je odnos SAD-a i Kine najvažniji u današnjem svijetu, došao je na red među zadnjima, tek u veljači, što također svjedoči o neodgovornosti s obzirom na to da su SAD i Kina dvije sile čiji se strateški, vojni i gospodarski interesi dodiruju i stalno sukobljavaju, a nigdje drugdje svijetu ne prijeti sukob koji bi mogao ugroziti svjetski mir kao na relaciji Peking – Washington.
Tko je učinio Kinu agresivnu , koja velesila je forsirala preseljenje važne tehnološke proizvodnje u tu državu misleći samo na svoj profit , tko je na veliko zagovarao globalizam ?? ameri dok im je to bilo u korist sada kmečet sada kmeče kada su kinezi postali ozbiljan konkurent koji ih je u mnogočemu nadmašio .