Oko 20% djece i mladih do 18 godina ima problema s mentalnim zdravljem, bilo da se to manifestira problemima u prehrani, problemima iz spektra autizma, depresijom, agresivnošću ili nekim drugim poremećajem u ponašanju, no od njih samo svako peto dijete dobije stručnu pomoć.
Stigma koja prati mentalne teškoće problem je svuda u svijetu pa i kod nas, ali Hrvatska ne vodi ni izbliza dovoljnu brigu o mentalnom zdravlju djece, složili su se stručnjaci na jučerašnjem okruglom stolu “Mladi ljudi i mentalno zdravlje u svijetu koji se mijenja”.
Zanemarili dječju psihijatriju
– Do sedme godine počinje 25% mentalnih bolesti, a do 14. godine 50%. Depresija, anksioznost, destruktivna i autodestruktivna ponašanja ostaju neprepoznata i zato imamo odrasle ljude s mentalnim bolestima – iznijela je prof. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih.
Stručnjaka za mentalno zdravlje kronično nedostaje. KBC-i su dječju psihijatriju godinama zanemarivali, u nekim bolnicama odobrena je specijalizacija adolescentske psihijatrije nakon više od 20 godina, a u manjim gradovima tog kadra uopće nema. I u Zagrebu se čeka po dva-tri mjeseca na termin. U RH je 30% djece fizički zlostavljano, a još toliko emocionalno, a to ostavlja trag.
– Društvo ne osjeća problem mladih jer nisu profitabilni. Mladi ne donose novac, ali donose budućnost – upozorava dr. Jugoslav Gojković, psihijatar iz Slavonskog Broda.
Pritisak zbog ocjena
S obzirom na to da je presudno važno intervenirati što ranije, stručnjaci preporučuju roditeljima i djeci da se zbog mentalnih teškoća bilo koje vrste obrate udrugama, školama ili liječnicima, ali da problem ne ignoriraju.
Sustav obrazovanja kakav imamo pridonosi anksioznosti i depresiji kod djece, osobito viših razreda osnovne škole zbog visokih očekivanja kad je o ocjenama riječ, što je veliki pritisak.
– Istraživanje na 12-godišnjacima pokazalo je da ih 19% ima određene teškoće a 12% ih je depresivno – rekla je dr. Ljubica Paradžik iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež.
Emocionalne teškoće kod mladih su normalne, a kad mladi zbog njih pate nerijetko posegnu za alkoholom ili nekim psihoaktivnim tvarima.
– To je pokušaj samoliječenja unutarnje boli i, na nesreću, nakratko pomaže. No onda nastupa glavni problem: Ne pomaže stvarno. Anksioznost se vraća, a razvija ovisnost – kaže prof. Ante Bagarić, psihijatar iz Klinike za ovisnosti u Vrapču, gdje u tretmanu imaju ovisnika (25) o kompjutorskim igricama koji zbog te ovisnosti 10 godina nije izišao iz stana!
Otvori KEKS Pay
Dobro je na vrijeme otkriti ovisnost. Ja sam primijetila svoju ovisnost o.jnformacijama.i čitanju vijesti. Evo sad isto komentiram :) ali, zaoitajte se , jeste li prvo ujutro na mobu i čitate vijesti? Da? Ovisnost. Zato u zadnje vrijeme pokušavam čim ustanem pogledati samo koliko je sati i odmah krenuti u jutarnji higijenu i daljnje dnevne obveze...