Na telefonskoj sjednici Vlade usvojene su nove mjere vezane uz cijene naftnih derivata. Očekivao se, naime, ponovni rast cijena goriva od sutra. Da ne dođe do toga, cijene su fiksirane. O rastu goriva i raspoloživim mehanizmima za zaustavljanje tog rasta razgovarali smo sa Sandrom Mikulčić, urednicom Večernjakova magazina AutoStyle.
Konkretno, fiksirane su najviše maloprodajne cijene na benzinskim postajama koje se ne nalaze na autocestama na postojećih 13,50 kuna za benzin, na 13,08 kuna za dizel te na 9,45 kuna za plavi dizel.
Koliko postaja pokriva ova mjera?
Ova mjera odnosit će se na 94 posto benzinskih postaja i trajat će dva tjedna. Mjera se ne odnosi na premium goriva.
Bez toga, od sutra bi dizel koštao 14,57 kuna po litri, benzin 14,06 kuna, plavi dizel 10,43 kuna. Toliko će i koštati na autocestama, s tim što na autocestama nema plavog dizela. Dakle, zahvaljujući svim dosadašnjim mjerama cijene benzina niže su za 2,45 kuna, dizela 3,56 kuna, a plavog dizela za 2,38 kuna po litri.
Što se dosad poduzelo?
Limitirane su marže distributera na 0,65 kn za dizel i za benzin, a za plavi dizel na 0,40. Smanjene su trošarine za 80 lipa za benzin, 40 lipa za dizel, ukinuta je naknada za biogoriva, to je bilo 50 lipa, i uveden je sustav dvotjednog obračunskog razdoblja. Da nije bilo svih dosadašnjih Vladinih mjera, cijena dizela bila bi 16.64 kune, benzina 15.95, a plavi dizel koštao bi 11.83 kuna po litri.
Za građane privremeno je zaustavljen rast cijena goriva, a ujedno se štiti prihod na koji država računa od turista koji će na našim benzinskim postajama točiti gorivo. Oni većinom putuju autocestom.
Bi li mađarski model bio bolji? Mađari su postavili različite cijene goriva za vozila s mađarskim registracijama i za vozila registrirana u ostalim državama.
Danas građanima mađarski model izgleda bolje, ali on bi kasnije mogao pasti na europskom sudu jer se radi o diskriminaciji. Unutar Europske unije ne može se postaviti niža cijena za nekoga s primjerice hrvatskim tablicama, a viša za ostale.
Ima li još prostora za Vladinu intervenciju?
Premijer je kazao da ima, da se mogu trošarine spustiti na minimum. Ali, moramo biti svjesni da taj prostor nije neograničen i da ovisi i o cijenama derivata na svjetskim tržištima, ali i o dostupnosti tih derivata. Samo u razdoblju od 23. svibnja do 10. lipnja, nakon usvajanja embarga na rusku naftu, otkupna cijena benzina na svjetskim burzama porasla je za 16 posto, a dizelska goriva za 25 posto.
Prijeti li nam nestašica naftnih derivata?
Iz naftnih kompanija najavljuju da su tijekom ljeta moguće nestašice naftnih derivata u zemljama regije zbog znatno otežane opskrbe izazvane blokadom uvoza ruske nafte u Europskoj uniji.
Dokle bi cijene goriva mogle rasti. Do 20 kuna po litri? Više od toga?
Stručnjaci za energetiku kažu da bi mogle premašiti i 20 kuna, ali sve ovisi o tome koliko će dugo trajati rat u Ukrajini u ovom, sadašnjem obliku. Smire li se ratna razaranja, smirit će se i cijene. Sada se treba bitno prilagoditi i naći neki kompromis. Trgovci se bore za marže, naftne kompanije za održavanje proizvodnje, građani traže niže cijene. Svi se pokušavaju prilagoditi.
Znači li to da ćemo se manje voziti?
Neki će se sigurno manje voziti. Oni koji mogu naći alternativni oblik prijevoza. Također, mnogi već sada pješice ili biciklom obavljaju sve što je tako moguće obaviti. No, nije samo vožnja problem. Kad poskupljuje gorivo, poskupljuje sve jer sve treba prevesti do kupaca.
jednostavno rečeno sljedeća 2 tjedna su ključna