Zapadne obavještajne službe procjenjuju da ruski predsjednik Vladimir Putin zasad nije spreman ozbiljno pregovarati o završetku rata u Ukrajini te da namjerava nastaviti vojne operacije barem do kraja zime. Takve procjene dolaze uoči njegova sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i kineskim čelnikom Xi Jinpingom u Kini, piše The New York Times, pozivajući se na dužnosnike upoznate s obavještajnim izvješćima. Prema njihovim informacijama, Kremlj računa na dva moguća razvoja događaja. Prvi je daljnje napredovanje ruskih snaga na istoku Ukrajine, dok se drugi temelji na iscrpljivanju ukrajinskog otpora nastavkom intenzivnih napada dronovima i projektilima na Kijev, u kojima stradavaju i civili.
Istodobno, Putin se suočava sa sve većim unutarnjim pritiscima zbog velikih vojnih gubitaka, problema s novačenjem i nestabilnosti ruskoga gospodarstva. Zapadne obavještajne agencije procjenjuju da Rusija svakog mjeseca ima između 40.000 i 50.000 poginulih ili teško ranjenih vojnika. Francuski veleposlanik u Washingtonu Aurélien Lechevallier ocijenio je da je Rusija u iznimno teškoj situaciji te da rat Putinu služi i kao sredstvo održavanja političkog autoriteta. Upozorio je da se ruski predsjednik protivi čak i djelomičnom prekidu vatre, unatoč Trumpovim nastojanjima da se neprijateljstva zaustave.
Zapadne obavještajne službe nisu potpuno suglasne oko razloga zbog kojih Putin odbija ozbiljne mirovne pregovore. Prema jednoj procjeni, ruskom predsjedniku potrebna je pobjeda u Ukrajini kako bi učvrstio svoju vlast, zbog čega namjerava nastaviti snažne napade tijekom zime. Dio obavještajnih analitičara smatra da bi Moskva mogla pristati na sporazum samo pod uvjetima koji uključuju predaju cijelog Donbasa Rusiji i trajno odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u. Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegovi suradnici gotovo bi sigurno odbacili takav dogovor. Rusija pritom traži i znatno šire promjene europskog sigurnosnog poretka. Prema dokumentu do kojeg je došao The New York Times, Moskva inzistira na tome da NATO povuče svoje snage na položaje koje je imao 1997. godine, prije širenja Saveza prema istoku Europe.
Takve je zahtjeve Putin iznosio i prije invazije na Ukrajinu 2022., a ruski dužnosnici ponovno su ih predstavili tijekom nedavnih razgovora s američkim pregovaračima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom. Europski čelnici te su prijedloge odbacili. Dodatnu zabrinutost među europskim saveznicima izazvali su nedavni potezi američkog predsjednika. Trump je u listopadu potpisao izvršnu uredbu kojom je Rusiju izuzeo od dijela sankcija koje je Kongres prethodno usvojio, a najavio je i uvoz ruskog dizela kako bi smanjio cijene goriva u SAD-u.
Ukrajina i pojedine europske zemlje takve su odluke doživjele kao ustupak Moskvi. Istodobno, europske države nastavljaju povećavati vojnu pomoć Ukrajini i uvoditi dodatne sankcije Rusiji. Sastanak Trumpa, Putina i Xija u kineskom Shenzhenu mogao bi imati i snažnu simboličnu važnost za Moskvu. Europski diplomati smatraju da bi ruski predsjednik već samo zajedničko pojavljivanje s američkim i kineskim čelnikom mogao predstaviti kao diplomatski uspjeh. Unatoč diplomatskim naporima, europski dužnosnici ne očekuju skori završetak rata. Luksemburški premijer Luc Frieden izrazio je sumnju da će u bliskoj budućnosti biti postignut pravedan i trajan mir, podsjetivši da je Moskva i ranije pokazivala spremnost na pregovore, ali bez konkretnih rezultata.
Pojedini europski dužnosnici vjeruju i da Kremlj pokušava kupiti vrijeme u očekivanju izbora koji će se tijekom 2027. održati u više europskih zemalja, nadajući se da bi političke promjene mogle oslabiti zapadnu potporu Ukrajini. Europa se ipak priprema i za mogućnost primirja. Francuska i Velika Britanija predvode vojne vježbe u Poljskoj i Turskoj, u kojima sudjeluje oko 2800 europskih vojnika, kako bi se pripremili za potencijalno raspoređivanje snaga koje bi nakon mirovnog sporazuma pomagale u zaštiti Ukrajine. Ipak, prema trenutačnim zapadnim obavještajnim procjenama, Putin zasad ne pokazuje namjeru odustajanja od rata, već računa na to da bi nastavak vojnih operacija i pritisak na ukrajinsko stanovništvo mogli ojačati njegovu poziciju u budućim pregovorima.
Trump, Putin i Xi crtaju novu kartu svijeta