Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 200
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
VEČERNJI TV

Putin, Trump i Xi zajedno imaju 227 godina. Tadić: 'Ovdje imate sastanak dva luzera s trećim kojeg mole da im pomogne'

Foto: REUTERS/PIXSELL
1/12
18.11.2026.
u 18:19
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Što Putin i Trump trebaju od Xija, koliko se Europu pita o završetku rata u Ukrajini i što američki izbori mijenjaju za Iran? Za Večernji TV govori Tonči Tadić

Vladimir Putin, Donald Trump i Xi Jinping zajedno imaju 227 godina. Najava njihova prvog sastanka u troje, zakazanog za 19. studenoga u kineskom Shenzhenu, i u Hrvatskoj je potaknula usporedbe s čuvenim sastankom u Jalti na kraju Drugoga svjetskoga rata. Za istim stolom su čelnici triju velikih sila, ipak među njima nijednog predstavnika Europske unije. Koliko ta usporedba drži stoga drži vodu, pitali smo analitičara Tončija Tadića. – Takve usporedbe su karikaturalne. U Jalti ste imali sastanak tri pobjednika u zajedničkom ratu protiv zajedničkog neprijatelja. Ovdje imate sastanak dva luzera s trećim kojeg mole da im pomogne da ne propadnu u ratovima u koje su se uvalili. Dakle, imate Trumpa koji se uvalio u rat s Iranom i ne zna kako iz njega izaći ako Kina ne pritisne Iran – kaže Tadić.

Putinu je, nastavlja, važno da Kina i dalje kupuje rusku naftu i plin jer mu taj novac omogućuje da nastavi rat u Ukrajini. A što bi zauzvrat mogao tražiti Xi? Tadić vjeruje da bi kineskom predsjedniku već mnogo značilo kad bi znao da će Trump okrenuti glavu odluči li se Peking na blokadu Tajvana. Zato se i u Tokiju i u Seulu, kaže, moraju pitati koliko vrijedi američko obećanje zaštite ponudi li Xi Trumpu dovoljno dobar trgovinski sporazum. Koliko se Washington razišao s europskim saveznicima oko Ukrajine vidjelo se 17. studenoga na sastanku zemalja koje vojno pomažu Kijevu. Visoki dužnosnik Pentagona Elbridge Colby doveo je u pitanje učinkovitost ukrajinskih udara na rusku naftnu infrastrukturu. Javno su mu se suprotstavili i Britanci i Nijemci. Tadić u pristupu SAD-a vidi pritisak na Kijev da poštedi ruske rafinerije. Na pitanje mogu li pregovori pod američkim posredovanjem približiti kraj rata odgovara da su oni za Moskvu "nastavak rata drugim sredstvima".

– Rusi koriste svoju najjaču pregovaračku polugu, a to je Trumpova administracija koja uvijek i u svakom pogledu štiti i promiče ruske interese, ne ukrajinske interese ni europske interese, čak niti ne američke interese, nego ruske interese – kaže Tadić. U Abu Dhabiju Rusija i Ukrajina dogovorile su veliku razmjenu zarobljenika. Kad je riječ o prekidu vatre, razilaze se već oko toga što bi trebalo učiniti prvo. Kijev i europske zemlje traže primirje kako bi se potom pregovaralo o miru. Moskva bi najprije dogovorila kako će Ukrajina izgledati poslije rata, a tek onda razmotrila obustavu borbi. Je li onda pretjerano reći da su danas na jednoj strani Ukrajina i Europa, a na drugoj Rusija i SAD? – Da, u ovom ratu u Ukrajini Amerika se ponaša kao ruske pomoćne trupe. Mi smo imali blokadu i imamo i dalje blokadu isporuke američkih protuzračnih sustava u Ukrajini – odgovara Tadić.

Njemačka i Norveška najavile su da će financirati novi paket američkog naoružanja za Ukrajinu, među ostalim i projektile za sustave Patriot. Koliko onda stoji ocjena da Europa teško dolazi do riječi kad se odlučuje o ratu na njezinu kontinentu? Tadić na to pitanje odgovara iz perspektive Kijeva. – Ukrajina sluša one koji joj pomažu, a ignorira one koji joj odmažu. Kao što je Trumpova administracija. Prema tome, kada govorimo o kraju rata i što će Ukrajina prihvatiti na kraju, onda će to odlučiti netko u Bruxellesu u dogovoru s Ukrajinom, a ne netko u Kremlju ili u Bijeloj kući – smatra Tadić. Iz Ukrajine ovih dana stižu snimke udara na Krimski most, preko kojeg je svojedobno i sam Putin vozio kamion. Prema ukrajinskom Glavnom stožeru, dio cestovnog mosta srušio se u Kerčki tjesnac, a oštećen je i željeznički most. Tadiću je zanimljivo kako se ruska priča o mostu promijenila čim je pogođen. Dok je bio čitav, iz Moskve se prijetilo odmazdom svakome tko ga takne. Sada ruske vlasti na okupiranom Krimu uvjeravaju javnost da je ionako služio uglavnom za osobni promet.

Posljedice za rusku opskrbu Krima, procjenjuje Tadić, itekako su ozbiljne. Na kopnu u međuvremenu vidi malo pomaka. Ruski se prodori, kaže, brzo zaustavljaju, a Ukrajinci u Donbasu polako vraćaju dio izgubljenog terena. Ruski odgovor na takve gubitke podsjeća ga na Domovinski rat. – Kada bi Hrvatska vojska provela neku oslobađajuću operaciju, onda bi se granatirali svi hrvatski gradovi. Dakle, logika je potpuno ista, ali to ne dobiva rat. To, naravno, povećava patnje stanovništva, ali ne odlučuje rat. Ono zašto je ovaj napad na most značajan jest odlučnost Ukrajine da uništava rusku infrastrukturu s jedne strane i sposobnost da to čini – kaže. Ukrajinske civile čeka još jedna zima pod udarima na energetsku mrežu. Potraju li ti napadi, naš sugovornik očekuje da će Kijev nakon ruskih rafinerija početi gađati i elektrane, i to kad hladnoća bude najjača, "tako da i sami Rusi osjete što je to ruska zima, ali bez struje".

Posljedice rata na Crnom moru osjećaju i pomorci daleko od Krima. Kad smo ga pitali je li rat stigao u teritorijalne vode članica NATO-a, Tadić je precizirao da govori ponajprije o napadima u gospodarskim pojasevima Rumunjske i Bugarske. Dok svijet prati može li se sigurno ploviti kroz Hormuški tjesnac, smatra da se premalo pozornosti posvećuje trgovačkim brodovima i njihovim posadama pred obalama dviju europskih saveznica. Pobjedom Mary Peltole na Aljasci demokrati su došli do 56 od ukupno 100 mjesta u američkom Senatu, a osvojili su i Zastupnički dom. Koliko će taj poraz promijeniti način na koji Trump vlada u preostale dvije godine mandata? Tadić najprije upozorava da bi demokrati, "opijeni pobjedom", mogli napraviti manje nego što njihovi birači očekuju. Ipak, upravo u sukobu s Iranom vidi priliku da novi saziv Kongresa utječe na američku vanjsku politiku.

Trumpova je administracija, prema njegovu tumačenju, dosad pokušavala voditi vojne operacije u etapama, s prekidima između njih, kako bi izbjegla glasanje o nastavku rata. "To kod novog Kongresa s demokratskom većinom neće proći", procjenjuje Tadić. Dio objašnjenja za poraz republikanaca vidi i na američkim benzinskim postajama. Birači su Trumpu, kaže, bili spremni štošta oprostiti, ali su posljedice rata na Bliskom istoku osjetili svaki put kad su točili gorivo. U međuvremenu se i Benjamin Netanyahu bori za politički opstanak. Dok njegov suparnik Gadi Eisenkot pokušava sastaviti vladu, na čelo Kneseta izabran je Matan Kahana iz Eisenkotove stranke. Netanyahu je još uoči izbora zagovarao nove udare na Iran, čemu se, prema pisanju Washington Posta, usprotivio i izraelski vojni vrh. Na pitanje može li Netanyahu pridobiti Trumpa za novu eskalaciju, Tadić poseže za dalmatinskim izrazom. Obojica su se, kaže, uvalila u „kašetu brokava” (kutiju čavala), a nijedan ne zna kako iz nje izići.

Što je nakon udara ostalo od iranskog nuklearnog programa, kojim je Trump opravdavao napade? Naš sugovornik smatra da Zapad još nema pouzdan odgovor. Teheran je u međuvremenu, kaže, uspijevao prodavati vlastitu naftu i dok je drugim zaljevskim izvoznicima prolaz bio blokiran. Na pitanje kako je rat promijenio položaj Irana među susjedima, odgovara primjerom s kraja listopada. – Dakle, Turska, Saudijska Arabija i Pakistan su osnovali regionalni obrambeni savez i sad se taj regionalni obrambeni savez, navodno usmjeren protiv Irana, nalazi u Teheranu s iranskim predstavnicima da dogovore okružje mira i stabilnosti na Bliskom istoku. Ali pazite, nigdje u toj priči nema SAD-a – zaključuje. Cijeli razgovor, u kojem smo se dotakli i istupa Zorana Milanovića te o tome gdje se predsjednikova vanjska politika razilazi s Vladinom, možete pogledati u videu.

Komentara 61

GL
globalsolutions
20:40 18.11.2026.

Trump traži izlaz od gubitka izbora, Putin traži dio Ukrajine, a Xi čeka priliku da ih obojicu nag..

EM
Emietis
23:23 18.11.2026.

Nedostaju GB i EU za novu jaltu , dok Putin Xi i Trump više sliče na osovinu nacistička Njemačka Mussolini i japanski car.

PI
pinkec
04:33 19.11.2026.

Bravo Tonči Majstore! A ovi koji ga hoče diskreditirati, samo mu prave uslugu sa ovoliko komentara! Što se tiče Donalda i njegovog vojničkog salutiranja, djeluje jadno i smiješno. Trump pozdravlja postrojene vojnike vojničkim pozdravom!? Vidi se da nije nikad bio vojnik, niti ima pojma o vojsci. Samo se uniformirani vojnici i časnici pozdravljaju vojničkim pozdravom!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata