Hrvatski korijeni, obiteljske priče koje su se prenosile generacijama i sudbine ljudi koji su u potrazi za boljim životom napustili Europu neke su od tema o kojima je u podcastu Cronnect govorio Hugo Javier Freitas, povjesničar iz Buenos Airesa koji istražuje migracijske veze između Hrvatske i Južne Amerike. Polazeći od vlastite obiteljske povijesti, Freitas je rekonstruirao životne putove svojih predaka i šire iskustvo europskih iseljenika, a rezultate istraživanja objedinio je u knjizi "Korijeni u vodama". Njegova obiteljska priča počinje u Baški na otoku Krku, odakle potječe njegov predak Marko Grandić, rođen 1871. godine. U Buenos Aires stigao je 9. veljače 1890. godine brodom Provence iz Francuske. Generacijama poslije, Freitas je odlučio istražiti što se dogodilo s njegovim precima i kako su njihovi životi oblikovali obiteljsku povijest. U tome su mu pomogli stari dokumenti, fotografije i obiteljska svjedočanstva, ali i suradnja s povjesničarkom Majom Bogdašić iz Baške, koja mu je približila povijesne okolnosti života na Krku u vrijeme iseljavanja.
Knjiga "Korijeni u vodama", objavljena na hrvatskom, španjolskom i njemačkom jeziku, donosi usporednu priču o dvjema migrantskim obiteljima – jednoj hrvatskoj, s Krka, i drugoj iz španjolske Galicije. Freitas je pokušao rekonstruirati njihove živote i prikazati različita iskustva doseljavanja u Južnu Ameriku, povezujući osobne sudbine sa širim povijesnim okolnostima. U razgovoru za Cronnect posebno se osvrnuo na ljudsku stranu migracija, koja se, smatra, često izgubi iza povijesnih podataka i statistike. Iza odluke o odlasku, istaknuo je, nerijetko su se krile bolne obiteljske priče, razdvajanja i neizvjesnost. Majke su ostajale bez sinova, roditelji bez djece, a djedovi i bake na jednoj strani Atlantika dok su nove generacije odrastale na drugoj. Mnogi iseljenici o tim iskustvima nisu željeli govoriti jer su za njih bila previše bolna.
Argentina je krajem 19. i početkom 20. stoljeća bila jedno od odredišta koje je europskim iseljenicima nudilo mogućnost novog početka. Snažan gospodarski rast i potreba za radnom snagom privlačili su ljude koji su u novoj zemlji tražili posao, obrazovanje i sigurniji život. Važnu ulogu imale su i iseljeničke mreže – oni koji bi prvi stigli pomagali su članovima obitelji i sunarodnjacima da se lakše snađu i pridruže im se. Govoreći o hrvatskoj zajednici u Argentini, Freitas je istaknuo kako se hrvatsko podrijetlo i danas čuva kroz različite udruge, škole, restorane i nastojanja da se tradicija prenese na mlađe generacije. Ipak, nakon nekoliko generacija često dolazi do gubitka jezika, što potomcima može otežati ponovno povezivanje s domovinom predaka.
I sam Freitas još nije posjetio Bašku, ali ističe kako mu je to velika želja. U međuvremenu nastavlja istraživati hrvatsku povijest i održavati veze s hrvatskim povjesničarima i medijima, a svojim radom nastoji sačuvati priče koje bi inače mogle nestati iz kolektivnog sjećanja. Upravo je to jedna od važnih poruka njegova gostovanja u podcastu Cronnect: migracije nisu samo priče o odlasku i dolasku u novu zemlju, nego i o obiteljskim vezama, žrtvama, prilagodbi i identitetu koji se, unatoč udaljenosti i protoku vremena, može očuvati generacijama.
Otvori KEKS Pay
