Hrvatski i slovenski premijeri Andrej Plenković i Miro Cerar razgovorali su danas u Zagrebu o rješavanju graničnog pitanja.
Prije su iz službenog Zagreba govorili da je potrebno naći srednji put i točke oko kojih postoji suglasje, Ljubljana je željela razgovarati samo o provedbi arbitražne odluke.
Na početku konferencije za medije, nakon sastanka, premijer Andrej Plenković rekao je da mu je drago da smo kao prijateljske zemlje i narodi, a i kao kolege imali prigodu još jednom snažno naglasiti koliko toga snažno povezuje Hrvatsku i Sloveniju.
– Kroz povijest nismo nikada imali pravi problem i sukob. Mi smo saveznici u NATO-u i partneri u EU. Želimo na otvoren i zreo način rješavati otvorena pitanja – rekao je Plenković na početku.
– Razgovarali smo o razvijanju gospodarske suradnje, o manjinama, kao i o pitanju granice, koja je za Hrvatsku otvoreno pitanje od 1991. godine. Postojali su razni načini i pokušaji da se postigne dogovor. Zadnji je bio 2009. godine kroz arbitražu iz koje je Hrvatska izašla 2015. godine. Za Hrvatsku je pitanje granice na stolu i želimo ga riješiti. Arbitražna odluka, koja za Hrvatsku nije obvezujuća, uvažava načelo katastarske granice i u velikom dijelu je uvaženo ono što je obznanjeno u arbitraži. Hrvatska je sugerirala pravni okvir za pronalaženje rješenja i postizanje dogovora o obostrano prihvatljivoj granici i na kopnu i na moru. Postoji visok stupanj usuglašenosti o tome kako bi granica trebala izgledati – rekao je Plenković te dodao da dijalog nastavljaju stručnjaci.
Izbjegavanje incidenata
– Želimo se ponašati tako da izbjegavamo jednostrane poteze koji bi mogli voditi do incidenta – kazao je Plenković da je to stajalište Hrvatske.
Slovenski premijer Miro Cerar kazao je da dvije zemlje nisu približile stajališta o rješavanju graničnog spora. - Jedini put za rješavanje graničnog spora je primjena arbitražne odluke - rekao je Cerar nakon sastanka s hrvatskim kolegom Andrejem Plenkovićem.
Cerar je kazao da je došao u Zagreb jer 29. 12. ističe rok za implementaciju arbitražne odluke. - Razumijem stajalište premijera Plenkovića da ta odluka za Hrvatsku nije obvezujuća, ali se ne mogu složiti. Slovenija smatra da je odluka obvezujuća - rekao je Cerar. - Plenkovića sam još jednom obavijestio o tome da Slovenija jedini put vidi u poštivanju ove odluke - rekao je Cerar.
– Dan 29. prosinca za Hrvatsku je dan kao i svaki drugi, za razliku od Slovenije koja se osjeća vezanom arbitražnom presudom, Hrvatska se ne osjeća vezanom tom presudom. Svi znaju zašto je Hrvatska izašla iz arbitražnog procesa koji je bio nepovratno kontaminiran. Kroz dijalog, razgovor i razumijevanje pozicija mislim da se možemo približiti konačnom rješenju pitanja granice koji bi bio prihvatljiv za obje strane. To je ključna poruka koju sam prenio kolegi Ceraru. Bilo bi dobro da se u određenoj mjeri fleksibiliziraju stajališta – kazao je Plenković i dodao da treba razgovarati kako bi se približili stavovi dviju država. Dogovoreno je da se krene u obnovu dvaju mostova na granici.
"Hoće li doći do tužbe, ovisi o postupanju Hrvatske"
– Broj ljudi koji su ostali na drugoj strani granice s obje strane manji je od 100. Broj ribara u Savudrijskoj vali je 50-ak. Pitanja koja nas dijele u percepciji su mnogo veća nego što u realnosti stvaraju problem između dvije države – rekao je Plenković te dodao da "granica mora biti određena na način da je mogu prihvatiti obje zemlje". - Hoće li doći do tužbe to ovisi o postupanju Hrvatske - rekao je slovenski premijer Miro Cerar.
- 29. prosinca znači zadnji dan za dovršetak pripreme za početak provedbe arbitražne odluke. Slovenija to uzima vrlo ozbiljno i potpuno je spremna za provedbu odluke. Idućih dana, a posebno iduće godine pristupit će provedbi. Tamo gdje to može sama, gdje se ne mora dogovarati s Hrvatskom, a tamo gdje se moramo dogovoriti s Hrvatskom, tamo ćemo se dogovoriti s Hrvatskom - kazao je Cerar.
- Za razliku od kolege Andreja, smatram da je važnost arbitražne odluke jako velika. To je ključno pitanje odnosa dviju država i opterećuje nas od 90-ih godina. Važno je da to pitanje riješimo. Vjerujem da samo provedba arbitražne odluke može dovesti do toga da će obje države dobro surađivati - kazao je Cerar.
Protokol o državnoj granici
- To da je odluka nedjeljiva cjelina je činjenica, po mom i mišljenju slovenske Vlade. Činjenica je da odluka ima kopneni i morski dio. Ako sam dobro shvatio kolegu Andreja, s hrvatske strane postoji mogućnost da se različito gleda na kopneni i morski dio odluke. Mi vjerujemo da se odluka u cijelosti treba provesti - kazao je Cerar.
- Što se tiče pravnoga okvira, ideja je Hrvatske da pokušamo dogovoriti protokol o državnoj granici koji bi imao nekoliko bitnih elemenata, kopnena granica, granica na moru, režim plovidbe u hrvatskim vodama van Savudrijske vale, formiranje mješovitog povjerenstva koje bi se bavilo demarkacijom granice i put da bi taj sporazum završio ispred dva parlamenta i biti ratificiran. Da bi se to moglo potrebno je postići dogovor o granici, a to je posao za eksperte s obje strane - objasnio je Plenković.
Puno smo bliže pronalaženju konačnog dogovora o granici nego ikada prije
- Puno smo bliže pronalaženju konačnog dogovora o granici nego ikada prije - kazao je Plenković te dodao da smatra da se postupno može doći do rješenja koje će biti prihvatljivo i Hrvatskoj i Sloveniji.
Sastanak će trajati dva i pol sata
Cerar je oko 10,30 sati stigao u Banske dvore ispred kojih ga je dočekao hrvatski domaćin.
Oni su u petak u Bruxellesu dogovorili da će slovenski premijer u utorak posjetiti Zagreb kako bi razgovarali o rješavanju graničnog pitanja u vrijeme kada se približava 29. prosinca, istek roka koji je arbitražni sud odredio za implementaciju svoje odluke. Tada je Cerar novinarima kazao da je dogovoreni sastanak u Zagrebu "zadnja prigoda za postizanje napretka prije isteka roka za provedbu arbitražne odluke". Plenković je rekao da je cilj tog susreta utvrditi točke oko kojih su obje strane suglasne po pitanju granice te održati "ozračje dijaloga".
"Dobro je da Cerar dolazi u Zagreb"
Cerar je trebao posjetiti Zagreb još 27. rujna, ali je otkazao posjet nakon što je Plenković u govoru na Općoj skupštini UN-a u New Yorku rekao da "kompromitacija nepristranosti ili neovisnosti međunarodnih arbitraža i sudova, kao što je bio slučaj u arbitražnom postupku između Hrvatske i Slovenije, čini njihove odluke pravno nevažećima i nije Hrvatskoj ostavila drugog izbora osim da se povuče iz arbitražnog procesa".
Slovenski premijer je potom tvrdio da neće posjetiti Zagreb dok Hrvatska ne pristane razgovarati o provedbi arbitražne odluke, dok je Hrvatska ponavljala da je ne priznaje i da granice treba riješiti u bilateralnim pregovorima.
"Dobro je da premijer Cerar dolazi u Zagreb. To pokazuje zrelost, dobrosusjedske i prijateljske odnose dviju zemalja", rekao je hrvatski premijer novinarima u ponedjeljak.
Čitam u podosta komentara kako je HR dobro prošla u odluci suda te da je samo 'problem' u izgubljenoj 1/4 Savudrijske vale, ali prije svega bi želio apostrofirati nekoliko činjenica : Slovenski razlog uvjetovanja pristupa HR EU nije bio zbog granice na kopnu već samo na moru. Pritisak na HR bio je svo vrijeme uvjetovan željom da Slovenija povlaštenim statusom članice EU natjera HR na ustupanje zahtjeva za granicom na moru kako bi dobila pristup otvorenom moru s time da je bitno naglasiti kako pravno na to nikad nije imala pravo. Osimskim sporazumima morska granica između Jugoslavije i Italije određena je skroz na sjeveru i prati liniju vanjske granice Jugoslavije i Italije prema moru. Nadalje Badinterova komisija jasno zaključuje kako granice između bivših federalnih jedinica smatraju se državnim granicama sljednica i ne mogu se mijenjati silom, nego samo sporazumom - načelo uti possidetis. Takodjer, Slovenija je 2005 godine na osnovu potpisanog izrazito štetnog sporazuma Račan Drnovšek proglasila zaštićene ekološke zone i epikontinentskog pojasa Republike Slovenije i to 15,55 nautički milja od rta Madona pa sve do 45 paralele prema Istri od vanjske morske granice IT i HR u otvorenom moru samo kako bi imali nesmetan dodir s otvorenim morem na kojeg nema pravo jer je okružena dvama terit. morima IT i HR i nikad ni jedna republika u Jugi nije imala poseban izlaz na otv. more. Stoga zaključujem, HR nikako nije dobro prošla već je ovom odlukom izgubila 4,7 km2 svog teritorija!