Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

Hrvati razvijaju robote za nuklearke: Penali su milijunski ako premašimo rokove

Osim tima za razvoj uređaja, INETEC ima i ekipu stručnjaka za nerazorna ispitivanja na terenu. Tu su u svjetskom vrhu jer mogu ispoštovati stroge uvjete naručitelja da se ni na trenutak ne naruši sigurnost
16. prosinca 2020. u 22:00 5 komentara 3594 prikaza
Tvrtka Inetec - Institut za nuklearnu tehnologiju
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/14

Atomska fuzija. Sveti gral fizike, ali i čovječanstva u potrazi za čistom, zelenom energijom. Tiha se utrka odvija nekoliko posljednjih godina u tome tko će prvi postići pozitivan omjer uložene i dobivene energije u fuzijskom reaktoru.

POGLEDAJTE FOTOGRAFIJU Austrijanci u Salzburgu za slavnog Hrvata izvjesili transparent koji para srca

EUROfusion, konzorcij istraživačkih instituta Europe, Ukrajine i Švicarske, jedan je od glavnih igrača u fuziji. S hrvatske strane u njemu sudjeluje Institut Ruđer Bošković, a naše sudjelovanje u ovom megaprojektu donosi i odlične poslovne prilike. – Što se tiče hrvatskih kompanija, INETEC i Primakon su ugovorili lijepe poslove na ITER-u, eksperimentalnom fuzijskom reaktoru. Napominjem da su naši ljudi tamo dobili poslove jer su bolji od bilo koje konkurencije na svjetskoj razini. I to nam treba biti na čast. Uglavnom, ITER ima izlistano oko 20 hrvatskih kompanija koje su im se javile, koje su provjerili i koje bi mogle biti uključene u poslove tamo, dakle isti broj kompanija kao Austrija ili Finska – kaže prof. dr. sc. Tonči Tadić, koordinator Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice s IRB-a. Nastavlja kako, što se tiče DONES-a, postrojenja za testiranje materijala koji bi se koristili u budućoj europskoj testnoj fuzijskoj elektrani, socioekonomska studija DONES-a koju su izradili Španjolci pokazuje da DONES na uloženih 780 milijuna eura donosi povrat od 7,9 milijardi eura kroz poslove izrade i remonta komponenti, znanstvene radove, patente, spin-off kompanije.

Povrat 10 puta veći od uloga

– Dakle, DONES znači izravnu i neizravnu dobit za gospodarstvo i državu oko 10 puta veću od uloženog. Od toga četiri petine ili oko 6,3 milijarde eura ostaje u Španjolskoj – zemlji domaćinu DONES-a, a petina ili oko 1,6 milijardi eura u zemljama-partnerima. Na ulaganje od 30-40 milijuna eura u komponente DONES-a, koje bismo financirali iz europskih fondova, izgradili u Hrvatskoj i dio toga isporučili Španjolcima, uz isti omjer ulaganja i dobiti kao u Španjolskoj može se procijeniti da bismo imali povrat 10 puta veći od uloženog.

Ključno je, međutim, da sudjelujemo ne samo u gradnji i isporuci komponenti nego i u održavanju, odnosno da u Hrvatskoj bude sagrađen niz uređaja nužnih za potporu DONES-a tijekom gradnje i redovitog rada. Znam da će biti skepse i straha od uspjeha, ali sve to je vrlo dohvatljivo i vrlo realno. Sve te komponente temelje se na hrvatskom dizajnu, znamo što radimo, kaže dr. Tadić.

 | Autor :

U Donjem Stupniku nedaleko od popularne robne kuće Emmezeta, nalazi se tvrtka INETEC – Institut za nuklearnu tehnologiju. U prostor gdje se nalaze dva poslovno-proizvodna objekta ulazi se samo na poziv. Što je i očekivano, jer INETEC je vjerojatno jedina hrvatska tvrtka koja se bavi nuklearnom tehnologijom.

Roboti idu tamo gdje ljudi ne smiju

Ovdje je zaposleno oko 90 djelatnika koji rade na razvoju najzahtjevnijih tehnologija za ispitivanje nuklearnih elektrana, a nova je djelatnost i razvoj naprednih robota u drugim područjima primjene poput NERO-a, neurokirurškog robota koji se razvija u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu te KB-om Dubrava.

– Vjerujem u znanost! Fuzija je tek suprotno od fisije, gdje se razbijaju određeni atomi, a fuzija je spajanje lakih atoma, u jednom i u drugom slučaju oslobađa se energija. No kod fuzije morate savladati sile između dva atoma koje su odbojne. Zbog toga morate jako povećati temperaturu jezgre kako bi se te sile savladale i došlo do spajanja dvaju atoma. Kada se oni spoje, oslobađaju nama korisnu energiju. Fisija je pak popraćena radioaktivnim zračenjem, dok je kod fuzije zračenje zanemarivo. Za razliku od fisije gdje morate obogaćivati nuklearno gorivo i gdje imate problema s visokoradioaktivnim istrošenim nuklearnim gorivom, fuzija nema tih problema. Fuzija postoji u središtu Sunca i drugih zvijezda. Dakle, fuzija nije nešto što nam je nepoznato. No problem je realizirati kontroliranu fuziju – objašnjava nam dr. sc. Duško Čorak, osnivač i vlasnik INETEC-a koji je tvrtku osnovao prije 30 godina koristeći znanje koje je stekao u institucijama u kojima je do tada radio.

oglasili se HRT reagirao na gaf s epizodom 'Crno-bijelog svijeta': Poduzet ćemo disciplinske mjere

– Mi se bavimo razvojem sustava za ispitivanje vitalnih komponenti nuklearnih elektrana. Takve komponente moraju se zbog postojeće razine radijacije ispitivati robotima kakve izrađujemo i koji se šalju tamo gdje se ljudi ne smiju zadržavati. To su elementi poput reaktorske posude, glave reaktorske posude, zaštitnih cijevi kontrolnih šipki, parogeneratora i ostalih komponenti primarnoga kruga, dakle sva ona područja gdje su u fisijskim nuklearnim elektranama doze radijacije izuzetno visoke. Osim tima za razvoj uređaja, u svojim redovima imamo i ekipu vrhunskih stručnjaka za nerazorna ispitivanja koji onda uz pomoć naše opreme na terenu prikupljaju i analiziraju podatke o stanju spomenutih komponenti. Danas smo u tom polju među vodećima, između ostaloga i zbog toga što možemo ispoštovati stroge uvjete pod kojima se takva ispitivanja obavljaju, a to je da se ni u jednom trenutku ne smije narušiti sigurnost elektrane, dok se posao odvija u točno određenom vremenskom periodu. Premašimo li ga znatno, penali su milijunski. Ne ostvari li pak naručitelj potrebne uvjete da mi dogovoreno možemo izvesti u tom vremenskom intervalu, penal je njihov. Zvuči strogo, no to je princip prema kojem se radi zbog visokih troškova prekida rada elektrane – kaže dr. sc. Ante Buljac, viši stručnjak za robotiku u INETEC-u. U 30 godina koliko postoji ova tvrtka razvijen je čitav niz robotiziranih sustava koji će, po principima sličnim kao kod ultrazvučnog pregleda u medicini, provjeriti postoje li negdje u ispitivanoj komponenti nuklearne elektrane oštećenja ili druge nepravilnosti koje bi mogle dovesti do veće opasnosti.

– Naša sofisticirana rješenja se koriste u cijelom svijetu. Naše robote kupile su i najveće svjetske tvrtke koje se bave nuklearnom tehnologijom, poput Framatomea u Francuskoj. Prodali smo i prvu tehnologiju na tom području iz Europe prema SAD-u – sustav za ispitivanje reaktorske kape kupio je američki BWXT – kaže nam Sandra Perica Cvjetko, mag. ing. el., voditeljica Odjela za robotiku u INETEC-u. Kao jedan od svojih boljih proizvoda ističu manipulator Forerunner, lagani, robusni i visokosofisticirani mobilni sustav za automatsko ispitivanje cijevi parogeneratora. Zahvaljujući spomenutom velikom iskustvu u razvoju i proizvodnji specijaliziranih robotskih sustava, dobiven je i posao na najvećem znanstvenom projektu u povijesti čovječanstva – ITER-u, međunarodnom termonuklearnom reaktoru ukupne vrijednosti 22 milijarde eura. INETEC je tamo dobio vrlo zahtjevan posao.

kune Neujednačene naknade Penali za raniju otplatu kredita u nekim bankama i po 10.000 kuna

– Svaku komponentu koja sudjeluje u procesu dobivanja energije, bilo da se radi o fisiji ili o fuziji, pogotovo one gdje se događa nuklearna reakcija, što bi poglavito bio nuklearni reaktor, mora se redovito provjeravati. Ispitivanjem se osigurava integritet, odnosno sigurnost da postrojenje u sljedećem operativnom ciklusu može raditi sigurno. Pogotovo se to odnosi, primjerice, na reaktorsku posudu – tokamak, koja je srce ITER-a, u kojoj se kod fuzije razvijaju enormne temperature od 150 milijuna Celzijevih stupnjeva, uz vrlo visoki vakuum. Naš zadatak je konstruirati i proizvesti sustave za ispitivanje vitalnih komponenti što već dugi niz godina radimo za fisijske elektrane pa smo tako dobili i posao ispitivanja reaktorske posude tokamaka – kaže dr. Čorak. Ističe kako se svaki INETEC-ov robotizirani sustav, pa tako i ovi za ITER, sastoji od niza inovacija, od sustava gibanja unutar posude, preciznog pozicioniranja, tehnike ispitivanja, pa do sustava i softvera za prikupljanje i analizu podataka, odnosno svih onih elemenata koji će omogućiti pouzdan daljinski upravljan rad i minimalnu izloženost operatora radijaciji. Takvi inovativni sustavi sastavljaju se i testiraju u proizvodnom laboratoriju INETEC-a. Tamo ćete vidjeti makete komponenti nuklearnih elektrana, poput reaktorske kape ili plašta reaktorske posude. Tu se manipulatori sastavljaju, integriraju i puštaju u pogon u simuliranim uvjetima. I onda kreće testiranje i priprema za isporuku klijentima.

– Realno, mi smo jedna precizna manufaktura, jer radi se o jedinstvenim sustavima visoke dodane vrijednosti za koje serijska proizvodnja nije ostvariva s obzirom na kontekst njihove primjene. Kadrovi su mahom domaći, osim kolege dr. sc. Pierre-Adrien Ittyja, koji vodi WP3, najveći projekt vezan za ITER. Mlada smo tvrtka, prosjek godina je oko 35, većinom magistri strojarstva i elektrotehnike, govori nam Buljac dok razgledavamo sastavljanje jedne robotske ruke na kojoj rade Marin Vinko i Karlo Brzica, oba magistri strojarstva, te drugih sklopova koji će uskoro u primjenu na ITER-u. Neke specifične proizvodne usluge se outsourcaju, kao što je slučaj tiskanja elektronskih pločica ili CNC obrada metalnih komponenti, tako da se dobije jedna široka kooperacija uz INETEC.

– Zapravo je svaki od robotskih sustava konstruiran kao novi proizvod, jer niti jedna od nuklearki gdje smo prisutni nije identična. Ne postoje dva ista postrojenja. Naravno, pazimo da se već u svojoj osnovi svaki sustav modularno koncipira kako bi se mogao jednostavnije prilagoditi za primjenu na više različitih postrojenja, pa tako i u projektima fuzije. U tom smo projektu već dvije godine, a sada krećemo u realizaciju prototipova za projekte koje smo dobili – kaže Sandra Perica Cvjetko.

 | Autor :

U jednom dijelu laboratorija nalazimo Nikolu Babića, mag. ing. mech., stručnog suradnika za područja nerazornih ispitivanja, ispred dva velika monitora. Riječ je o skeneru na kojem se on priprema za kvalifikaciju opreme, metode i osoblja u SAD-u.

– U Ameriku idem kako bih dobio potrebne certifikate, što znači još usvajanja potrebnog znanja za poslove koje radimo ovdje u INETEC-u. Mi smo tvrtka specifičnog znanja, a to znanje se praktički stalno nadograđuje – kaže nam Babić pokazujući na monitoru kako izgleda dijagnostika jedne komponente koja se testira.

Reaktor u pogonu 2035.

Svaka sumnjiva pukotina dodatno se istražuje jer može biti razlogom daleko veće štete. Zahtjevi za ITER su, dakako, jednako visoki kao i kod fisijskih elektrana.

– Svi materijali koji se primjenjuju moraju biti predmetom sustavnog ispitivanja i istraživanja prema uvjetima koji se očekuju u postrojenju ITER pa se tako unutar projekta DONES uzorci materijala testno izlažu radioaktivnom zračenju i drugim relevantnim uvjetima kako bi se odabrali optimalni materijali za korištenje u fuzijskim reaktorima. Koncipirali smo i razradili sustav daljinski upravljane manipulacije unutar postrojenja DONES. Riječ je o robotima, daljinski upravljanim dizalicama ili nizu drugih uređaja, kojima se ostvaruje proces toka materijala unutar samog postrojenja DONES-a. Njime se osigurava da ljudi ne budu izloženi radioaktivnom zračenju, kaže dr. Čorak. Za izgradnju DONES postrojenja za testiranje materijala natjecala se i Hrvatska, no na kraju ga je ipak dobila Španjolska. Ipak, INETEC se natječe i za izradu spomenutih daljinski upravljanih sustava koji bi tamo bili u primjeni.

NE IDE NIŠTA DRUGO! Čvarci se ove godine prodaju po nestvarnim cijenama: Evo kako to objašnjavaju proizvođači

– Riječ je o više sustava, ali izdvojio bih, recimo, kran za teške terete naizgled sličan onima u lukama. No ovdje se radi o širini od 20 m i prenošenju tereta znatno težih od brodskih kontejnera (140 t) uz implementaciju nestandardnih mogućnosti kao što je npr. zakretanje tereta oko svih osi. DONES je ključno postrojenje jer se na temelju istraživanja u njemu odabiru materijali koji će biti u primjeni kod fuzijske elektrane. I mi tu možemo praktički u cijelosti primijeniti naše znanje – kaže Matija Kurtoić, magistar strojarstva, koji je zadužen za projekte vezane uz DONES.

Takvi stručni kadrovi u nas su, kažu nam u INETEC-u, već sada deficitni, a potreba za njima rast će zbog dolaska novih tehnologija. INETEC je još jedan dokaz kako u nas postoji znanje visoke tehnologije primjenjivo i na najkompliciranijim postrojenjima poput nuklearnih elektrana. Fuzija je za INETEC vrijedan posao.

– Riječ je o nekoliko milijuna eura. Za nas je izuzetno vrijedno što ćemo kroz razvoj ovih sustava uspostaviti temeljni standard koji tehnika ispitivanja mora zadovoljiti. Nakon kompletiranja ITER-a 2025. godine slijedi temeljiti proces stupnjevitog puštanja u pogon fuzijskog reaktora koji se po planu odvija do 2035. godine, kada su predviđene prve nuklearne reakcije u ITER-u, a ujedno bi se pristupilo i postrojenju DEMO, odnosno prvoj komercijalnoj demonstracijskoj fuzijskoj elektrani – kaže dr. Čorak.

objavili fotke
Nina Martina i Mario iz 'Života na vagi' javili su se s vjenčanja: Ljubav se proslavila na prekrasan način
Gospodin Fin
Osvojite vrijedne nagrade
Osvoji 15.000 kn nagrade: Razveseli svoju školu i postani financijski znalac kao Gospodin Fin!
  • Volimcrnepite:

    Kad čujem Europa je lider ,pa u čemu to ??? Uvozu Arapa i crnaca ? Uništenju bjele rase 🤮🤮🤮🤮

  • Avatar moranzilanovic
    moranzilanovic:

    Nevjerojatno je kako pojedini komentatori koji ne razumiju ni Kurza uzimaju sebi za pravo komentirati pojmove koje uopće ne razumiju. Ajmo prvo naučiti što znači fisija i fuzija pa onda komentirati fiziku. Ovako ispadate puno gluplji nego što stvarno jeste, ... prikaži još! a stvarno ste već dobro nagnuli prema beskonačnom.

  • Kowalski1:

    Nuklearna fisija a ne fuzija telac...