Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci SMART - Pogled u tehnološku sadašnjost i budućnost

'Digitalna transformacija ne donosi povećanje nezaposlenosti'

Dosta će radnih zadataka nestati, ali ne i cijela zanimanja
29. ožujka 2018. u 16:54 0 komentara 286 prikaza
Boris Drilo
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

BDP po stanovniku u Hrvatskoj može narasti za 11 posto provede li se digitalna transformacija, pokazalo je istraživanje Ekonomskog instituta. Vlada je nakon toga najavila nacionalnu strategiju digitalizacije gospodarstva, a o tome smo razgovarali s Borisom Drilom, predsjednikom HUP-ova ICT ogranka, a koji je inače i član uprave Hrvatskog telekoma za tehniku. Drilo naglašava da u HUP ICT-u smatraju da bi digitalna transformacija omogućila da svi imaju podlogu za razvijanje konkurentnog poslovanja.

HT Optika nove generacije Tera stream podiže brzinu pristupne mreže za oko 50 puta 
u odnosu na sadašnje

Bi li ulazak Hrvatske u digitalnu transformaciju značio da ćemo umjesto jednog imati sto poduzetnika poput Rimca?

Mate Rimac je ekstremno pozitivan primjer na svjetskoj razini. Za neke poduzetnike je digitalna transformacija radikalan iskorak, baš poput Rimčeva, a za neke transformativan i evolucijski. Međutim, oba iskoraka su jednako važni za gospodarstvo jer se svi sektori gospodarstva mijenjaju primjenom novih tehnologija. Neki poput visokotehnoloških sektora brže, a neki poput poljoprivrede i građevine nešto sporije. Međutim, ne postoji sektor koji se ne mijenja i ignoriranje primjene digitalnih rješenja u današnje vrijeme neumitno znači poslovno odumiranje.

Kako to mislite?

Izgradnja poluga digitalne transformacije stvara uvjete da se širi krug ljudi može uključiti u novo tehnološko doba, tzv. četvrtu industrijsku revoluciju. Znači, čak i stomatolozi, psiholozi i drugi značajno mogu promijeniti način obavljanja posla primjenom digitalnih tehnologija. Svi oni mogu relativno brzo i povoljno implementirati najnovije tehnološke koncepte poput 3D printanja, umjetne inteligencije ili interneta stvari te na osnovi toga stvoriti nove proizvode i usluge te si širiti tržište. I dok bi to u užem smislu bilo dobro za gospodarstvo, u širem smislu to bi bilo dobro za društvo. Konkretni podaci pokazuju da digitalna transformacija poslodavce čine boljima. Plaće radnicima rastu, prilike za edukaciju i napredak su veće, dobivaju se nove mogućnosti itd. To je nova perspektiva za mlade, za naše društvo.

Ali otpor digitalnoj transformaciji je velik baš zato što ljudi misle da se ne mogu s njom nositi. Zašto mislite da je ona za sve?

Barijera za primjenu visoke tehnologije nikada nije bila niža. Bit će još niža. Ako se bavite segmentom usluga, a možete krenuti od sebe, onda možete vidjeti da danas imate mogućnost sami nešto proizvoditi. Možete vidjeti da se već koristite nekom tehnologijom, nekim alatima koji su zapravo digitalni. Dovoljno je sada samo da razmislite što biste mogli kada bi vaše sredstvo rada ili alat koji svakodnevno koristite za posao imali mogućnosti koje danas ima pametni telefon. Zamislite da se u tom vašem alatu nalazi senzorika koja šalje podatke i omogućuje njihovu analizu. Zamislite kako biste pomoću tehnologije mogli unaprijediti svoje poslovanje i obogatiti svoju ponudu. Puno je mogućnosti za sve u tome. Takvo razmišljanje omogućit će vam da svoje postojeće proizvode i usluge iz tradicionalnih pretvorite u nove. Možda ćete tako stvoriti neki novi gadget ili novu uslugu.

euro Razgovor Kako je novac 
Europske unije pomogao IT tvrtkama

Spomenuli ste Rimca pa možemo pogledati što je on napravio. “Ispod haube” ima radare, kamere, niz senzora, vezu na internet itd. Radi automobile, ali potpuno nove vrste automobila koje s onim iz prethodnog stoljeća imaju gotovo samo jednu poveznicu – kreću se na četiri kotača.

Nakon najave Vlade da će do kraja godine napraviti nacionalnu strategiju digitalizacije gospodarstva za idućih 10 godina, očigledno je da se s digitalnom transformacijom neće krenuti prije 2019. Što HUP ICT očekuje od te strategije?

Digitalna transformacija događa se i sa strategijom i bez nje. Međutim, potrebne su određene stvari da bi se potaknula, ubrzala i da bismo od nje mogli imati što više koristi. Mislim da je velika stvar što se Vlada odlučila krenuti u tom smjeru. HUP ICT se svakako planira uključiti i dati podršku izradi te strategije i kao udruga i preko članica. Kao udruga očekujemo da strategija bude razumljiva, pragmatična i izvediva.

Imate li primjer kako bi sve to što ste naveli trebalo izgledati?

Primjerice, Hrvatska ima veliki potencijal digitalne transformacije u energetici. Primjerice, država se kroz strategiju može odrediti da želi pametnu energetsku mrežu, da želi da se pruži podrška određenim standardima u području interneta stvari (IoT) i da se uvedu pametne energetske mreže i brojila na nacionalnoj razini. No, to ide i šire. To znači da želimo da cijeli sustav tvrtki u energetskom sektoru bude u to uključen. Primjerice, da znamo što će takva digitalna transformacija značiti za glavne nositelje tog ekosustava, na primjer za HEP. Istu bismo stvar očekivali u poljoprivredi, a tada bi bilo logično da imamo odgovor na to što će digitalna transformacija značiti za Podravku ili Agrokor. Posljedično, da znamo što to znači za male i srednje tvrtke. Strategija bi trebala konkretnim atributima objasniti što je željena, a realna, slika digitalne ekonomije za Hrvatsku, kako je ostvariti i kako ćemo pratiti uspješnost njezina stvaranja.

Zašto je to tvrtkama, a posebno članicama HUP ICT-a, važno?

Tvrtke članice imaju određene razvojne i investicijske planove. Kada bismo znali što je okvir razvoja gospodarstva na neki srednji rok, onda bismo mogli svoje poslovne planove uskladiti s time. To je jedan od načina da se razvoj učini efikasnijim i bržim. No, to je ujedno i podloga kroz koju bismo onda mogli razgovarati s državom o stimulacijama razvoja, povoljnim investicijskim okvirima i pratećim fiskalnim mjerama.

Let’s Do It! World Projekt Microsoft i Let’s Do It! World za zemlju bez otpada

S obzirom na taktiziranje države, može se zaključiti da se ona boji da bi digitalna transformacija mogla izbrisati mnogo postojećih, a ne stvoriti nova radna mjesta. Što mislite o tome?

Točno je da politika sa sobom nosi socijalnu komponentu i da, s jedne strane, uvijek postoji strah od povećanja nezaposlenosti. S druge strane, to se zna pretvoriti u strah od promjene, strah od transformacije i reformi, što nije dobro. Iz studija se vidi da digitalna transformacija ne donosi povećanje nezaposlenosti. Da, dosta će radnih zadataka nestati, ali ne cijela zanimanja. Tako je to bilo u svakoj industrijskoj revoluciji. Ipak, većina poslova ostaje, a ukupan broj poslova za koje će trebati radnici u konačnici je veći. Razlika je samo što su to sad poslovi u kojima su zadaci dijelom automatizirani i nadomješteni tehnologijom. Uostalom, pogledajte stope nezaposlenosti u SAD-u. Oni provode digitalnu transformaciju i sada imaju rekordno nisku nezaposlenost.

Ali nezaposleni u Hrvatskoj mahom ili nemaju tražena znanja ili ih ne žele naučiti, a oni koji mogu i žele odlaze u inozemstvo za većim plaćama. Može li se u takvim uvjetima kod nas provesti digitalna transformacija?

Da, jako mnogo poduzetnika zapravo ne može naći radnike koji imaju znanja koja su im potrebna za posao. Generalno, mi imamo demografski problem. To nije samo hrvatski nego i europski problem. Nema radne snage. Demografska su kretanja negativna. Digitalna transformacija je upravo alat koji može pomoći u takvoj situaciji. S atraktivnijim poslovima mogli bismo zadržati više mladih u Hrvatskoj. Usto, digitalna transformacija značila bi robotizaciju dijela poslova, a to je rješenje koje može pomoći i turizmu i poljoprivredi koji vape za radnicima. Naglašavam, digitalna transformacija je za to jako dobar odgovor jer bi naša država, da sad krene, trebala pet do deset godina da preokrene negativna demografska kretanja. Ovako bi premostili taj jaz

Koliko nam ljudi treba za digitalnu transformaciju u Hrvatskoj?

U ICT sektoru u Hrvatskoj ima 35 tisuća zaposlenih, a kad se dodaju i ICT stručnjaci u drugim granama onda ih je najviše dvostruko. U Hrvatskoj imamo 1,3 milijuna zaposlenih. Teorija kaže da za digitalnu transformaciju trebamo kritičnu masu od 15 posto ljudi s digitalnim i ICT vještinama. To znači da nam treba 200 tisuća stručnjaka. To je minimum. Optimalno bi bilo da ih imamo 400 tisuća, a moje je mišljenje da ih trebamo barem 600 tisuća. Zato HUP ICT smatra da nije dovoljno samo poboljšati obrazovni sustav već treba intenzivno raditi i na prekvalifikacijama. Trebaju nam aktivne mjere zapošljavanja i država to shvaća i za to je zainteresirana.

O pristranosti i predrasudama u AI sustavima razgovarali smo Francescom Rossi, uglednom stručnjakinjom iz IBM-a Etika AI je onoliko dobar koliko su dobri i podaci na kojima se trenira Mladi u EU manje su mobilni nego što se misli, 90% zaposlenih živi u mjestu boravka Mobilnost mladih u EU Mnogi ne žele od kuće ni zbog posla MARINA ŠUNJERGA Hoćemo li se pokrenuti ili ćemo do 2030. čekati svog Macrona
Hrvatski institut za financije
Put do poslovnog uspjeha
Usavršite svoje znanje u upravljanju projektima
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.