Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

'Cjepivo bismo mogli imati na jesen, taman kada nastupi sljedeći val zaraze'

Jednog od najbogatijih Nijemaca nacija je mrzila, hoće li ga uskoro obožavati?
27. ožujka 2020. u 11:17 0 komentara 820 prikaza
Football 1.Bundesliga / Borussia Monchengladbach - TSG 1899 Hoffenheim 1-1.
Foto: Anke Waelischmiller/DPA/PIXSELL

U gotovo potpunom zagušenju medijskih kanala vijestima o pandemiji COVID-19, bolesti uzrokovane novim koronavirusom SARS-CoV-2, ipak je svoje mjesto pronašla i priča povezana s istom temom, ali istodobno potpuno drukčija. Naime, njemački su mediji, prvi Welt am Sonntag, objavili kako je Donald Trump, odnosno njegova administracija, ponudila njemačkoj tvrtki CureVac svotu čak i do milijarde dolara za prava na cjepivo za COVID-19, koje se u toj tvrtki, navodno, uspješno razvija. Sam Trump nije komentirao takve napise, vjerojatno nije ni trebao jer ta informacija, po svemu sudeći, nije sasvim točna. Izvori iz američke administracije ustvrdili su kako je sve to „prenapuhano“, a nema ni relevantnog neovisnog izvora koji bi potvrdio kako je Trump ili netko njegov doista ponudio cijelu milijardu. Štoviše, priču su demantirali kako američki ambasador u Njemačkoj Richard Grenell tako i sama tvrtka CureVac.

Konferencija Nacionalnog stozera civilne zastite 260320 551 zaražena osoba U Hrvatskoj 56 novooboljelih od koronavirusa, oporavilo se 37 osoba

Optimizam oko cjepiva

Ono što se, prema svemu sudeći, jest dogodilo, kontakt je Amerikanaca s CureVacom, koji navodno nije i jedina kompanija s kojom je američka administracija kontaktirala, već je to učinjeno s desecima kompanija u svijetu. Zašto? Vrlo jednostavno, Amerika je potpuno podbacila u borbi protiv koronavirusa, i to već u samom početku kada su odbili testove koje im je preporučila Svjetska zdravstvena organizacija te pokušali sa svojima koji su, međutim, bili nefunkcionalni. S druge strane, CureVac, čije je sjedište u Tübingenu, ima ured i u Bostonu već pet godina te je već prije ta tvrtka surađivala s američkom vojnom agencijom DARPA u primjeni svoje tehnologije temeljene na glasničkom RNK cjepiva za različite zarazne bolesti, i to još od 2011. Tako nije bilo ništa čudno što je početkom ožujka u Bijelu kuću bio pozvan i Dan Menichello, direktor CureVaca, zajedno sa šefovima još nekoliko farmaceutskih kompanija kako bi se susreo s predstavnicima administracije angažiranima u borbi protiv koronavirusa. No, samo tjedan dana poslije, CureVac objavljuje kako je Menichello smijenjen te će ga zamijeniti Ingmar Hoerr, suosnivač kompanije i nekadašnji njezin direktor, ali i savjetnik pri pokretanju Europskog vijeća za inovacije u čijem nadzornom odboru i sjedi. Zanimljivo je pogledati što se događalo dalje. Navodna Trumpova ponuda završila je medijskim skandalom u Njemačkoj, javio se tamošnji ministar zdravstva Jens Spahn vrišteći kako je cjepivo CureVaca od vitalne važnosti te Njemačka želi to poslati u cijeli svijet kako bi pomogla. Govori se i o promptnoj kontraponudi njemačke vlade toj tvrtki; EU je bio puno konkretniji pa je ponuđeno do 80 milijuna eura kroz različite pakete kako bi se podupro razvoj CureVacova cjepiva.

– Ponosna sam na to da u EU postoje kompanije poput CureVaca. Njihov je dom ovdje. No, njihova cjepiva pomoći će svakome u Europi i šire – rekla je Ursula von der Leyen. Čini se kako je napravljen jako dobar, pa i vrhunski marketing, u vrlo plemenitu svrhu. Krenimo, ipak, redom. O cjepivu i lijeku za COVID-19 već se nebrojeno puta pisalo u kratko vrijeme, a svi sugovornici mahom su se slagali kako je razvoj sasvim novog cjepiva ili lijeka iznimno dugotrajan i skup.

VIDEO Igor Rudan: Što svatko od nas može sada učiniti u borbi protiv pandemije COVID-19?

Zagreb: Premijer Plenković o gospodarskim mjerama Vlade zbog koronavirusa NA MILOST I MOGUĆNOST POSLODAVACA Mijenja se ZOR na štetu radnika?

– Ima jako puno različitih strategija i laboratorija koji rade na lijeku ili cjepivu, a neki su više razvikani od drugih. U ovom trenutku U Razvoj cjepiva za koronu u CureVacu: navodno je Trump htio da SAD ekskluzivno otkupi prava na cjepivo mislim da su nam bolje šanse ako uspijemo naći protuvirusni lijek jer za klinička testiranja cjepiva treba puno više vremena – rekao nam je naš istaknuti znanstvenik prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain s Helmholtz centru za infektologiju u Braunschweigu. – Jako puno ljudi pokušava sada napraviti nova cjepiva. CureVac je među njima. Razvoj novog lijeka jako dugo traje, trenutačno je fokus na novoj primjeni postojećih lijekova. Recimo, klorokin je nešto što se već koristi. No, virusi su jako teška meta za lijekove. Užasno se brzo mijenjaju, tj. mutiraju i postaju rezistentni na svaki lijek – kaže prof. dr. sc. Gordan Lauc iz Genosa.

Dakle, razvoj je cjepiva složen i skup proces i u ovom trenutku i hvalevrijedan. No, Dietmara Hoppa, čovjeka koji je 80-postotni vlasnik CureVaca, koji je odlučio da potencijalno cjepivo ostane u Europi, svi – mrze. CureVac je biotehnološka kompanija koja već 20 godina razvija cjepiva i lijekove temeljene na tehnologiji baziranoj na glasničkom RNK (messenger RNA).

– Riječ je o ubacivanju mRNK u stanicu, nakon čega stanica proizvodi protein koji je kodiran tim RNK, a onda na taj protein nastaju protutijela koja nas onda štite od virusa – objasnio nam je dr. Lauc o kakvoj je točno tehnologiji riječ.

– Kada će cjepivo biti gotovo, ovisi o Institutu Paul-Ehrlich. Najprije se mora testirati na životinjama, zatim na ljudima. Ali mislim da bi moglo biti gotovo u jesen, taman na vrijeme kada bi mogao nastupiti sljedeći val zaraze, rekao je Dietmar Hopp. On dobro zna što je tehnologija. On je, naime, suosnivač SAP-a, nakon što je nekoliko godina radio kao programer i konzultant u IBM-u. S još četvoricom kolega 1972. godine osnovao je Systems Applications and Products (u obradi podataka), odnosno SAP. I danas je to treća najveća svjetska IT kompaniji, odmah nakon Microsofta i Oraclea. Hopp se iz tvrtke povukao 2003. godine, no još je u posjedu 5,56 posto dionica. A SAP je najvrednija njemačka tvrtka na burzama. Ovaj 79-godišnjak jedan je od najbogatijih Nijemaca, a je li i najbogatiji, teško je procijeniti s obzirom na to da postoje i obitelji Porsche, Krupp ili Quandt. No, i nije to toliko bitno. Do jednoga trenutka u svojoj povijesti Dietmar Hopp bio je unatoč golemom bogatstvu osoba vrlo pozitivna imidža. Deutsche Welle u jednom svojem tekstu navodi kako je kroz svoju zakladu, koju je nazvao svojim imenom, od 1995. godine donirao više od 600 milijuna eura za sport, medicinu i obrazovanje, uz druge grane.

VIDEO Zašto je važno ostati kod kuće?

Zagreb: Sabor sjednicu nastavio slobodnom raspravom zastupnika MLADEN MAĐER Izvanredno stanje: Ako prehrambeni lanci nisu spremni surađivati, treba razmisliti o zabrani uvoza

Trenutak u kojem se priča mijenja jest Hoppovo preuzimanje nogometnog kluba TSC Hoffenheim 1899, u kojem je nekada amaterski i igrao. U 11 godina, od 1990. do 2001., klub je od posljednje njemačke lige stigao do treće. No, Hoppove su ambicije bile veće, 2005. godine objavio je kako želi da Hoffenheim igra u Bundesligi. Očito je neraskidiva ta njegova veza s gradićem u jugozapadnoj Njemačkoj. Ružniji je dio povijesti obitelji Hopp vezan za njegova oca Emila, koji je bio Truppführer, nacističkim odredima SA, Sturmabteilungu, te je bio zapovjednim časnikom te paravojne organizacije u rušenju hoffenheimske sinagoge za Kristalne noći u studenome 1938. godine. Nije zabilježeno da Dietmar ima sklonosti svojega oca, no ulažući novac koji drugi klubovi nisu mogli imati, uspio j ‘Hoffe’, s trenerom Ralfom Rangnickom, dovesti u drugu Bundesligu 2007. godine, a već sljedeće i u najviši rang njemačkog nogometa. U TSG Hoffenheim 1899 Hopp je navodno uložio 350 milijuna eura, a tim su novcem sagrađena i dva stadiona te centar za trening. Pametna je to politika vođenja kluba, o kojoj mogu posvjedočiti i brojni hrvatski igrači od Joea Šimunića, Tomislava Marića, Borisa Vukčevića pa do Franka Kovačevića i Andreja Kramarića, koji danas igraju za taj klub. To je urodilo pozitivnom bilancom kod transfera pa klubu danas Hoppov novac i nije prijeko potreban. No, opet je Dietmar Hopp izrazito nepopularna osoba na bundesligaškim stadionima. Iz manje-više istih razloga iz kojih je nepopularan Dietrich Mateschitz, vlasnik RB Leipziga, suosnivač Red Bulla. I Hoffenheim i Leipzig u Njemačkoj se smatraju umjetnim klubovima, uljezima koji zauzimaju mjesto nekome drugom, „pravom“ klubu, no to bi se još nekako i toleriralo da obojica nisu počela kršiti pravila Bundeslige pa tamo gdje, primjerice, ni jedan ulagač ne smije imati većinski udio u bilo kojem klubu, Hopp navodno ima 96.

Tužba protiv Borussije

Ne bi smio utjecati ni na politiku kluba, odnosno utjecati na njegovo rukovođenje. I ta negativna kampanja koja je u nekim trenucima doista podsjećala na harangu, počela je već 2008. godine, a počeli su je navijači Borussije iz Dortmunda. Na njihovoj se tribini pojavio banner s Hoppovim likom u meti. Gnjev je navijača Die Schwarzgelben razumljiv je jer je riječ o tradicionalnom klubu koji svako toliko dođe u financijske probleme. I to je tako, investitori nisu najpoželjniji gosti. Unatoč tome, znamo o kakvom je klubu riječ pa netko tko želi preskočiti godine razvoja izaziva snažnu antipatiju. Otamo se tražilo čak i pokretanje istrage Hoppova kluba. Posebna je pikanterija, koje se dosjetio novinar Deutsche Wellea, događaj iz 2011. godine kada je s posebno pripremljenog ozvučenja puštan snimljeni zvuk publike kako bi se zatomilo skandiranje Borussijinih navijača protiv Hoppa na utakmici Hoffenheim – Borussia. Klub je doista i bio optužen, no tužba je odbačena, a tvrdi se da je Hopp za to znao i – prešutno podržao.

GALERIJA Italija: Vojno i medicinsko osoblje zajedno s karabinjerima prevoze lijesove sa žrtvama koronavirusa

Football 1.Bundesliga / Borussia Monchengladbach - TSG 1899 Hoffenheim 1-1.
1 / 23
Vojno i medicinsko osoblje zajedno s karabinjerima prevoze lijesove sa žrtvama koronavirusa
Zagreb: Andrej Plenković ispred Banskih dvora dočekao kancelarku Angelu Merkel ANALIZA Usporedili smo: Kako će se s krizom nositi europske države, a kako Hrvatska

Stvari su kulminirale ove sezone, pogotovo nakon prosinačke odluke da se navijačima Borussije koji su istaknuli transparent s metom izrekne zabrana dolaska na utakmice u trajanju od tri godine. U predzadnjem kolu prosvjedovali su protiv Hoppa navijači svih klubova Bundeslige, a sve je utjecalo i na igrače, klub je zadnju utakmicu doma izgubio protiv Bayerna 0-6 uz štrajk igrača obaju klubova koji su si posljednjih 13 minuta dodavali loptu prosvjedujući tako zbog situacije i uvredljiva transparenta Hoppu na tribini Bayernovih navijača. Očito je Hoppu stanka bila dobrodošla zbog koronavirusa, koju je možda shvatio i kao priliku za popravak vlastitog imidža.

ZADIRANJE U PRIVATNOST
Skandal na granici: Novinara Večernjeg lista policija skinula do gola zbog filtera za cigarete
Nema dobrog vrta bez osnovnog alata
ALAT ZA PRAVE MAJSTORE
Nema dobrog vrta bez osnovnog alata, imate li ih sve doma?
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.