Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

2021. bi mogla postati godina u kojoj će ovladati umjetna inteligencija: Što znamo o tome?

Munjeviti razvoj tehnologije mijenja naš svijet: Došli smo do toga da pravim avionom upravlja umjetno-inteligentni kopilot
09. siječnja 2021. u 22:08 35 komentara 12972 prikaza

Prvi put u povijesti sredinom proteklog prosinca umjetna inteligencija upravljala je sustavima američkog vojnog zrakoplova Lockheed U-2.

Na mjestu kopilota u “Dragon Lady”, avionu za izviđanje i špijuniranje, koji je aktivno u uporabi još od 1956. godine, bio je AI. Ratno zrakoplovstvo SAD-a tako je ispisalo povijest avijacije jer prvi put testnim U-2 uz čovjeka uistinu upravljao AI. Umjetno-inteligentni µZero odlučivao je i donosio bitne odluke o upravljanju zrakoplovom. AI kopilot utreniran je na oko milijun prethodnih simulacija i simulatora tijekom tri godine.

Googleov AI krajem studenoga ostvario je pak nevjerojatan uspjeh i odredio 3D oblik proteina iz aminokiselinskog slijeda. AlphaFold, program tvrtke DeepMind, tako je nadmašio više od 100 konkurentskih timova u dvogodišnjem izazovu predviđanja strukture proteina nazvanom CASP i otkrio strukturu složenih proteina.

– Ovo je nevjerojatno velika stvar – kazao je John Moult, računalni biolog sa Sveučilišta Maryland u College Parku, koji je 1994. godine osnovao CASP kako bi poboljšao računalne metode za točno predviđanje proteinskih struktura. – Ovo otkriće mijenja sve – reakcija je Andreija Lupasa, evolucijskog biologa s Instituta Max Planck za razvojnu biologiju u Tübingenu u Njemačkoj, koji je procijenio uspješnost različitih timova u CASP-u.

– Ovo će promijeniti medicinu. To će promijeniti istraživanje. Promijenit će bioinženjering. Sve će promijeniti – istaknuo je Lupas za Nature. Ovo postignuće sada otvara nove neslućene mogućnosti biolozima jer im može brže i točnije rasvijetliti strukture proteina. Na temelju tih podataka potom se mogu razvijati lijekovi, odnosno moguće je da će se u ovoj industriji dogoditi nova revolucija – pojava individualiziranih lijekova nastalih na temelju specifičnih proteina kod svake oboljele osobe. Usto su iz DeepMinda poručili i da se već bave i strukturom proteina na virusu SARS-CoV-2 te otkrili njihove oblike s prilično visokom razinom točnosti.
Svijet će biti bolje mjesto

Ovo su otkrića koja su se zahvaljujući umjetnoj inteligenciji dogodila samo u posljednjih mjesec dana, u pozadini pandemije koja je paralizirala cijeli svijet. Premda ova dostignuća nisu dobila zaslužena mjesta na naslovnicima, svakako ulijevaju optimizam da se tehnologija razvija i da svijet uz njezinu adekvatnu primjenu može postati bolje i kvalitetnije mjesto za život.

Učenici u razvojnim timovima RAZVIJANJE VJEŠTINA Škola budućnosti: Uz chatbot do umjetne inteligencije

Ove godine vidjeli smo i AI sustav pod nazivom GPT-3 koji, kada dobije temu, napiše tekst za koji je jako teško odrediti je li ga je napisao čovjek ili stroj. To je u isto vrijeme i nevjerojatno uzbudljivo i zastrašujuće. Smatra se da će već u 2021. gotovo 80 posto svih novonastalih tehnologija na neki način biti naslonjeno na umjetnu inteligenciju i koristiti je u inovacijama.

Godina koja je tek počela, prema procjenama stručnjaka, kad je riječ o razvoju AI, bit će jednako tako obilježena njegovim napredovanjem, i to u širokom rasponu područja primjene: od prijevoza, zdravstva, zabave, obrazovanja, poljoprivrede, proizvodnje do cyber-sigurnosti i nacionalne obrane.

Umjetna inteligencija začeta je davno, još od Alana Turinga i njegova razbijanja Enigme znanstvenici maštaju o strojevima koji će pomoći čovječanstvu. Jer radi se o tehnologiji u kojoj, pojednostavljeno rečeno, strojevi imaju sposobnost izvršavanja zadataka koji obično zahtijevaju ljudsko razmišljanje. Podvrste AI uključuju strojno učenje i neuronske mreže, a na tom je području u posljednjem desetljeću ostvaren revolucionaran napredak te sve procjene govore da će upravo na temeljima umjetne inteligencije svijet dalje grabiti naprijed. Trenutačna govorimo o “slabom AI”, što znači da računalni sustavi obavljaju određeni zadatak, poput prepoznavanja slika, što je, ma koliko jednostavno izgledalo iz ljudske perspektive, za strojeve i znanost bio veliki napredak koji se dogodio u ovom desetljeću. Napredak koji se očekuje jest rješavanje kompleksnijih zadataka, za što AI već pokazuje talent.

No ona sljedeća faza, koju mainstream publika uglavnom povezuje s umjetnom inteligencijom i poistovjećuje sa SF filmovima, još uvijek je daleka. Razvoj „opće umjetne inteligencije“, kojemu stremi znanstvena i istraživačka zajednica, trebao bi biti usmjeren na šira područja a pri učenju bi koristio više ljudskih sposobnosti bilo za učenje bilo primjenu tih znanja. No, svi se slažu, takvo što neće se postići još desetljećima. A krajnji stupanj ili razvoj superinteligencije, kako stvari sada stoje, očekuje tek neke buduće naraštaje i neće se dogoditi još desetljećima.

S jedne strane dojam je da se tehnologija munjevito razvija i dojam je stvaran jer se sve više dotiče života običnih ljudi. Primjerice, više gotovo nemamo potrebu za pretraživanjem jer Netflix, YouTube ili TikTok već vrlo dobro predviđaju što ćemo sljedeće htjeti pogledati. Jednako tako i Facebook moderira naše zidove i s obzirom na naučene naše preferencije nudi nam postove za koje smatra da će nas više zanimati. Čak ni najiskusnijim vozačima više nije problem konzultirati sustav za navigaciju jer znaju da će bolje od njih predvidjeti gužvu na cesti i odrediti najbrži put do doma.

Računalni protivnici u igricama postali su nepredvidljivi i uče iz naših poteza. Asistente Siri, Alexu ili Google već mnogi koriste za to da nam učine dnevni raspored organiziranijim, da nam odgovore na specifična pitanja, ili puste neku glazbu koja nam se sviđa. Tu su brojne fitness aplikacije, pametni satovi, koji prate i otkucaje srca, zapravo prate naše zdravlje, tu je umjetna inteligencija posebno intrigantna i korisna. Uz AI dijabetičari sada jednostavnije i brže mogu kontrolirati razine šećera u krvi. Tu su i aplikacije namijenjen starijima, koji prate njihove vitalne funkcije i u stanju su alarmirati obitelj ili skrbnike na vrijeme.

TEHNOLOGIJA BUDUĆNOSTI Treneri za strojeve: Umjetna inteligencija već je svuda oko nas

Vidimo aplikacije koje iz naših fotografija mogu napraviti video, učine nas starijima, ili mlađima, čak nas zamjenom lica mogu ubaciti umjesto glumačkih zvijezda u kratke filmske akcije. Sve to temelji se na umjetnoj inteligenciji i već vrlo uspješno sa svim tim novostima živimo i koristimo ih.

Primijenjena umjetna inteligencija, dakle, postiže konkretna rješenja za cijeli niz praktičnih problema, čini to od početka stoljeća kada se etablirala kao respektabilna znanstvena disciplina s teorijskim i praktičnim dosezima. Tehnološki dizajn AI sustava, između ostalog, uključuje razumijevanje i analizu jezika, govora, slike, prema čemu sustav uči kako reagirati, planirati ili rješavati određene zadatke. No pravi zamah pokrenut je u posljednjem desetljeću, od 2010., kada su se dogodili pravi proboji u području strojnog učenja te potom umjetnih neuronskih mreža i takozvanog “dubokog učenja”.

Strojno učenje – potpodručje umjetne inteligencije koje se bavi razvojem algoritama koji mogu samostalno učiti iz podataka – glavni je pokretač umjetne inteligencije. Tek kada smo počeli koristiti goleme baze podataka i dali ih strojevima i tako ih utrenirali, stvari su se počele kretati nevjerojatnom brzinom.

Naime, nema čovjeka koji može toliko brzo procesuirati zetabajte podatkovnih baza kao AI. Stoga nije pretenciozno tvrditi da će AI, premda ga nazivamo slabim i usmjerenim na tek jedan određeni zadatak, ipak i dalje donositi razliku i napredak. Umjetna inteligencija uz sve svoje dobrobiti ima i drugu stranu, onu negativnu. AI u kontekstu, primjerice, prepoznavanja lica, deepfakea... izaziva niz kontroverzi, Kina je potpuno prigrlila cijelu priču i masovno koristi tehnologiju prepoznavanja lica na svakom koraku, u SAD-u je niz gradova to zabranio, EU pak razgovara i promišlja o tome.

Moguće zlouporabe tehnologije

Između dva svjetska rata znanstvenici s izraženim antiratnim uvjerenjima tražili su čista teoretska područja koja ne mogu biti iskorištena na štetu drugog čovjeka i masovno su ih nalazili u kvantnoj fizici. Njihov rad naknadno je bio iskorišten u izradi najstrašnijeg oružja ikad upotrijebljenog – atomskim bombama bačenima na Hirošimu i Nagasaki. Ako smo išta naučili iz povijesti znanosti do sada, to je da se tehnologija može upotrijebiti i za najbolje i za najgore svrhe. Umjetna inteligencija tu nije nikakav izuzetak. U zadnje vrijeme se pokušavaju osvijestiti potencijalne zloupotrebe tehnologije čak i na znanstvenim konferencijama gdje se autori radova prisiljavaju napisati aplikacije u kojima bi njihova otkrića bila upotrijebljena protiv dobrobiti čovječanstva. Neki znanstvenici čak su i odustali od cijelog područja.

Na primjer, Joseph Redmon, autor vrlo popularnog algoritma za prepoznavanje objekata na slikama YOLO, obustavio je svoj daljnji rad na njemu jer nije želio da se njegov rad koristi u vojne svrhe. S druge strane, ista ta tehnologija može se koristiti za prepoznavanje karcinoma u medicinskoj dijagnostici ili za prepoznavanje dupina po leđnoj peraji kako bismo ih bolje zaštitili. Ovi problemi nadilaze tehnologiju i rješenja treba tražiti u regulativi negativnih upotreba tehnologije i u ekonomskom poticanju pozitivnih, kazao nam je nedavno u intervjuu Davor Runje, predsjednik CISExa, Udruge nezavisnih proizvođača softvera.

Bitka za prevlast upravo na području umjetne inteligencije, koja će se zbog korisne primjene odraziti i na ekonomije te standard života, vodi se kontinuirano. I dok znanstvena i stručna zajednica dijeli postignuća i znanja, države su tu zastale na postizanju prestiža i novcu koji im AI može donijeti. Za sada Kina i Azija predvode u utrci tehnološkog razvoja, SAD je tik uz njih i zapravo ne priznaje premoć, dok Europska unija kaska za njima. No to nikako ne znači da AI proboje ne može ostvariti bilo tko na svijetu, već samo govori o uvjetima u kojima se razvija. Uz bolje uvjete i više uloženog novca svakako je uspjeh izgledniji.

He Huaihong POZNATI KINESKI ETIČAR 'Umjetna inteligencija imat će moć uništavanja ljudi, ali ne i emocije kao čovjek'

Prvo odrediti pravila igre

– Europska AI strategija bazira se na donošenju osnovnih načela koja se tiču europskog pristupa u razvoju umjetne inteligencije i poticanju pojedinih država članica da samostalno donesu vlastite nacionalne AI strategije kojima bi definirali prioritete. Europa smatra da umjetna inteligencija koja se primjenjuje u EU mora biti u skladu s europskim vrijednostima poštivanja ljudskog života te potiče razvoj pouzdanih AI rješenja s jakim naglaskom na etička načela primjene i nadzora umjetne inteligencije. Dakle, pristup koji imamo u EU jest prvo odrediti pravila igre, a onda poticati inovaciju što potencijalno uvelike usporava i ograničava proces inoviranja, ali istovremeno adresira problem povjerenja u novonastalu tehnologiju.

Ovo je znatno drugačiji pristup od onoga koji imamo u Americi i Kini gdje se veliki naglasak stavlja na brzinu inovacije pod cijenu da se naprave veće pogreške, a u regulaciju se ide tek u drugoj fazi. EU regulativa, odnosno zakonodavstvo na dnevnom redu je u prvom kvartalu ove nove godine – kazao nam je Mislav Malenica, predsjednik udruge CroAI koja upravo protekle godine uspostavljena i aktivno sudjeluje u stvaranju kvalitetnog zakonodavnog okvira koji bi regulirao područje umjetne inteligencije i odredio ključne strateške prioritete kako u Hrvatskoj tako i na području EU. A spomena radi, hrvatska nacionalna strategija koja se neprestano najavljuje, i zbog turbulentne godine nije još na stolu, iako je bila najavljivana.

Ipak, Hrvatska ima svoje uzdanice i svjetski poznate tvrtke koje znaju kako primijeniti umjetnu inteligenciju i razvijaju na njenim temeljima svoje proizvode. CroAI lani je započeo hvalevrijedan posao – prikaz hrvatskog ekosustava tvrtki koje se bave umjetnom inteligencijom.

Krajolik hrvatskog AI tržišta u konstantnom je porastu posljednjih godina. Više od 70 AI startupa identificirano je prvim istraživanjem, a još veći broj očekuje se u 2021. s obzirom na sve veću popularnost umjetne inteligencije u Hrvatskoj i Europi. Većina hrvatskih AI startupa specijalizirana je za primjenu specifičnih alata iz područja umjetne inteligencije poput napredne analitike za obradu velikih podataka ili strojnog prepoznavanja slika i snimki. Inače, kada govorimo o hrvatskim dostignućima, među najpoznatijim hrvatskim AI proizvodima je zasigurno Photomath, aplikacija istoimenog startupa koji je pokrenuo Damir Sabol, ujedno osnivač AI tvrtke Microblink koji je na tehnologiji strojnog prepoznavanja slika izgradio različite AI proizvode koji su postigli masovni uspjeh. Prisjetimo se samo muke plaćanja računa prije pojave PhotoPay opcije danas integrirane u sve vodeće banke.

Nedavno su osigurali novu investiciju u iznosu od 60 milijuna dolara za potrebe daljnjeg rasta. Rimac Automobili, pak, na vrijeme su prepoznali važnost primjene umjetne inteligencije kako bi svoj uspjeh u razvoju električnih automobila nastavili u kontekstu razvoja autonomnih vozila. Posebno oformljeni tim okuplja domaće i internacionalne stručnjake iz područja umjetne inteligencije od kojih se puno toga očekuje. Agrivi je hrvatski AI startup s fokusom na primjenu u poljoprivredi. Njihovo rješenje temeljeno na bazi znanja pomaže poljoprivrednicima da optimiziraju svoju proizvodnju i zaštite svoje kulture i prinose na vrijeme s pomoću automatskih alarma za štetnike i bolesti za svako polje.

AI u zdravstvu

Agrivi je nedavno osigurao 30,2 milijuna kuna investicije za razvoj AI predviđanja te širenje u SAD i zapadnu Europu. Gideon Brothers je AI tvrtka u usponu, 2018. osvojili su prestižnu nagradu European AI Rising Star koju dodjeljuje Founders Forum, a otad je ovaj startup uspio privući ključne investicije za razvoj AI sustava kojima stvaraju logističke robote budućnosti. Hrvatski OptimoRoute uspio je uz vrhunski tim inženjera doći do rješenja koje je zaradilo povjerenje investitora iz Silicijske doline, a potom i milijunsku investiciju. Ovaj startup dostigao je brojku od preko 800 klijenta iz više od 20 država svijeta. OptimoRoute omogućuje unapređenje planiranja logističkih ruta primjenom napredne tehnologije.

Ascalia pak povezuje sve strojeve u jednu platformu, potom analizira podatke u stvarnom vremenu i pritom koristi strojno učenje. Rezultat je smanjenje otpada i kvarova zbog digitalizacije procesa proizvodnje, a dodatna prednost je što to mogu činiti i sa starijim strojevima koji su još uvijek često u primjeni. Velebit AI specijalizirani je pružatelj usluga u području umjetne inteligencije i strojnog učenja s fokusom na računalni vid i obradu prirodnog jezika (NLP). Rade na praktičnoj primjeni tehnologija umjetne inteligencije u uslugama s dodatnom vrijednošću u online izdavaštvu i e-trgovini.

Posebno obećavajuće djeluje pojava novih, vrlo inovativnih AI startupa koji su u svojoj najranijoj fazi postojanja pokazali uspješne primjere primjene umjetne inteligencije u različitim industrijama. Tu možemo uvrstiti i AI startup Mindsmiths koji AI koristi za unapređenje odnosa čovjeka i stroja. Predstavljenim AI prototipom u zdravstvu drastično je povećao efikasnost u liječenju kroničnih bolesnika oboljelih od hipertenzije, dok je AI startup airt u fintech sektoru omogućio bankama bolje razumijevanje svojih klijenata obradom velikih količina podataka koji inače ostaju neiskorišteni.

Mozak Elon Musk Nakon svinje želi čipirati čovjeka i stvoriti superljude

– Teoretski, Hrvatska ima povoljne uvjete za razvoj globalno konkurentnih rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji s obzirom na svoju geopolitičku poziciju, broj stanovnika, dostupnost talenata, no očito je da se globalni primat male države ne očekuje u deset ili više područja istovremeno. Pametna specijalizacija i ovdje je od velike važnosti kako bi se u jednom zadanom području stvorila kritična masa tvrtki, pojedinaca, akumuliranog znanja i iskustva potrebna za stvaranje prednosti na globalnom tržištu. Možda se najveće prilike kriju upravo u područjima mobilnosti, zdravstva ili poljoprivrede s obzirom na to da u tim područjima već postoji određeni uspjeh koji je potrebno dodati podržati.

Stvaranje pouzdanih AI rješenja orijentiranih prema čovjeku nailazi na toplu dobrodošlicu iz Europske unije koja upravo u tome vidi europski put razvoja umjetne inteligencije. CroAI osnovan je prije godinu dana s ciljem okupljanja hrvatskih AI tvrtki i stvaranje platforme za njegovanje kulture dijaloga između poduzetnika i države te svih drugih relevantnih dionika unutar države poput sveučilišta, poslodavaca, opće javnosti – kazuje nam Jan Štedul iz CroAI-ja. Jer, slaže se Malenica, umjetna inteligencija je sila koja već mijenja svijet koji nas okružuje i u tom će ritmu nastaviti, stoga su osnivači, ističe, odlučili kroz udrugu potaknuti društvo na pozitivne promjene u tom kontekstu.ž

Hrvatska ima šansu

Kako bi pozitivno utjecao na realnu percepciju vrijednosti koju umjetna inteligencija donosi, ali i opasnosti kojih treba biti svjestan, CroAI je u Hrvatsku doveo vodeći svjetski online tečaj o osnovama umjetne inteligencije Elements of AI. Razvijen je u Finskoj u suradnji sa Sveučilištem Helsinki, a lansiran je u već u više od 15 europskih zemalja. Elements of AI je tečaj koji je u Hrvatskoj postigao fantastičan uspjeh, naime gotovo 15 tisuća ljudi upisalo je ovaj besplatni online tečaj o osnovama umjetne inteligencije u manje od dva mjeseca nakon što je postao dostupan na hrvatskom jeziku.

Najbolji start tečaja od svih država, a po ukupnom broju polaznika Hrvatska je tako bolja i od Njemačke, Francuske i Italije, država s mnogo većim brojem stanovnika od nas. Tečaj je privukao sve slojeve društva, među onima koji su ga uspješno završili ima umirovljenika starijih od 75 godina, ali i osnovnoškolske djece. Sveučilište u Zagrebu je sveučilišni partner koje je omogućilo verifikaciju tečaja s obzirom na hrvatski akademski program i omogućilo studentima dobivanje dodatnih ECTS bodova nakon uspješnog polaganja tečaja. CroAI u tečaju je prepoznao kvalitetan alat kojim je moguće značajno podići razinu znanja i razumijevanja o umjetnoj inteligenciji unutar društva, što je bitno za uključivanje javnosti u rasprave o umjetnoj inteligenciji, njezinim prednostima i opasnostima.

U CroAI se nadaju dostizanju cilja o edukaciji jedan posto stanovništva u čemu veliku ulogu igraju progresivne tvrtke koje su se uključile u AI pokret i omogućile svojim zaposlenicima polaganje tečaja za vrijeme radnog vremena. Čak je i premijer pozdravio inicijativu i otvoreno pozvao sva ministarstva i tijela državne vlasti da se uključe u AI pokret i završe tečaj kako bi Hrvatska kolektivno stupila na sljedeću razinu svog razvoja.

Naravno priča o AI ne može se ugurati u jedan tekst, ma koliko dugačak bio. Ovoga puta dotakli smo se tek nekih glavnih događaja u protekloj godini i pokazali gdje Hrvatska stoji na karti AI. Etička pitanja i regulativa koja je također u fokusu svakako zaslužuju dodatnu pozornost uz zloporabe koje se neminovno događaju. Jer AI je tek alat, istina napredan i primamljiv za zloporabu. A hoće li nakon ove “slabe” umjetne inteligencije uistinu strojevi i roboti zavladati svijetom u nekom idućem desetljeću, još ćemo imati prilike raspredati.

Mary Donor Pavlović i Milan Pavlović
LJUBAVI BEZ GRANICA
Kako je Milan riskirao život i doveo Mary iz Sierra Leonea u Ljubuški
PRIPREMA VOZILA
Doznajte kako kvalitetno pripremiti vozilo za zimsku vožnju i osvojite vrijedne nagrade
  • volimnju:

    novo je, ali nije normalno

  • stefj:

    Umjetna inteligencija bi mogla zamijeniti 70% birokracije, možda i više. Zato nema šanse da se probije u EU, a kamoli kod nas...

  • Ludwik:

    Prvi slučajevi korumpiranosti među umjetnom inteligencijom dogodit će se na prostorima bivše SFRJ.