Oni su, laički, treneri za strojeve i robote. Primjerice, zahvaljujući njihovim rješenjima, viličar se u skladištu neće sudarati s policama ili zaposlenicima na putu do robe koju treba premjestiti ili utovariti. A radnik u tvornici namještaja ne mora preokretati svaku izrezanu dasku kako bi provjerio je li oštećena – stroj će sam prepoznati oštećenje i oglasiti alarm.
Riječ je o mladoj slavonskoj tvrtki Protostar Labs, koja je u manje od dvije godine pronašla svoju nišu na tržištu. Iako na spomen umjetne inteligencije zamislimo, možda, čovjekolikog robota koji je prijetnja stanovnicima Zemlje, stručnjaci okupljeni u ovoj firmi samo će se nasmiješiti.
– Umjetna inteligencija zapravo je već sada svuda oko nas i mi je svakodnevno koristimo. Recimo, na nekim parkiralištima imamo kamere koje prepoznaju tablicu automobila i puste nas unutra ili van. Na društvenim mrežama automatski se prepoznaju osobe na fotografijama, a kod internetske kupovine dobit ćemo preporuku za sljedeću kupnju jer je sustav naučio naše kupovne navike i zna što bi nam se moglo sviđati. Sve su to primjeri umjetne inteligencije u praksi, a najraširenija joj je primjena u sustavima oglašavanja, gdje nas se zasipa personaliziranim oglasima. Ona je zapravo alat, skup računalnih algoritama koji obavljaju neku zadaću. Mnogima je taj pojam apstraktan jer misle da je riječ o nekakvom sustavu koji će vladati svijetom, ali zapravo današnji sustavi umjetne inteligencije ne mogu misliti i učiti sami od sebe. Radi se o računalnim algoritmima koji uče na dostupnim podacima – započinje Filip Novoselnik, suosnivač i direktor tvrtke Protostar Labs.
Firma je osnovana početkom prošle godine, a uz Novoselnika, iza nje stoje još trojica mu prijatelja i kolega – Aldin Ćebo, Ivica Skokić i Goran Kurtović. Krenuli su iz Belišća, a uz ured u tamošnjem inkubatoru, otvorili su i ured u Osijeku.
– Recimo, ako želite imati sustav koji će automatski prepoznati pješaka na cesti, morate ga trenirati na velikoj količini različitih slika pješaka. Sustav zatim uči prepoznavati uzorke na slici karakteristične za pješaka te će u nekom trenutku kamera moći detektirati bilo kojeg pješaka. Takve sustave već vidimo u današnjim automobilima – navodi naš sugovornik.
Autonomna vozila
Rješenja tvrtke Protostar Labs primjenjuju se u industriji, tvornicama i proizvodnim pogonima te u industriji autonomnih vozila.
– Radimo, primjerice, na projektu detekcije oštećenja koje nastaju u proizvodnji namještaja. Pila reže, primjerice, ivericu koja je dio stola i pri tome ošteti rub. Ako ode u prodaju, takav će proizvod biti vraćen. Mi razvijamo sustav gdje uz pomoć dvije kamere instalirane na samoj pili u pogonu automatski detektiramo takva oštećenja. Time se smanjuje škart, a radnik ne mora stajati na kraju trake i dočekivati svaku dasku. U velikim je pogonima i teško “pokriti” svaki proizvodni korak s ljudima – navodi.
Klijent im je, nadalje, tvrtka koja se bavi razvojem autonomnih viličara.
– Oni su nama poslali video snimljen u skladištu, a mi smo im uz pomoć naše inovativne metode u kratkom roku isporučili 3D rekonstrukciju scene i označene podatke, kako bi viličari znali gdje se u prostoru nalaze palete, police, ljudi. S takvim preciznim podacima naš će klijent učiti svoga robota viličara kako, primjerice, donijeti paletu, a da se ne sudara s predmetima i ne napravi štetu – prikazuje naš sugovornik. Korištenjem umjetne inteligencije, dakle, pomažu industriji da bude efikasnija, produktivnija i konkurentnija.
– Mi razvijamo tehnologiju koja omogućava brže i efikasnije označavanje i pripremu podataka. Kreiramo 3D model stvarnog svijeta (kao u računalnim igrama), na kojem algoritmi umjetne inteligencije mogu učiti prepoznavati objekte. Naime, ključ modernih sustava umjetne inteligencije su goleme količine podataka, algoritmi na njima uče, a te podatke nije jednostavno prikupiti i označiti. Recimo, da bi robot mogao prepoznati paletu ili policu u skladištu, potrebno je prikupiti tisuće slika te označiti svaki objekt na slici. Ili, ako želimo detektirati oštećenja nastala u proizvodnji plastičnih boca, nužne su nam tisuće takvih oštećenih boca kako bismo trenirali sustav. Skupo je, naravno, uništiti tolike boce pa ih fotografirati. Mi to napravimo kao u igrici: izradimo 3D model boce i dodajemo joj na umjetan način oštećenja i sami si generiramo takve slike, čime ubrzamo i pojeftinimo proces. Dakle, bitno skraćujemo vrijeme potrebno za prikupljanje i označavanje podataka, kao i za gradnju kompletnog rješenja. Koristimo umjetnu inteligenciju kako bismo automatizirali procese u industriji, uštedjeli resurse i vrijeme te smanjili troškove – rezimira direktor.
U radu se služe i bespilotnim letjelicama – dronovima, među ostalim za brže i efikasnije prikupljanje podataka, na temelju kojih rade 3D rekonstrukciju okruženja. Razvijaju i sustave računalnog vida za bespilotne letjelice, koji se koriste za inspekciju i nadzor u industriji. Nameće se, uobičajeno, i pitanje hoće li roboti zamijeniti radnike?
– Umjetna inteligencija neće potpuno zamijeniti ljude, nego će im pomoći da poslove rade brže, efikasnije te sigurnije. Recimo, pomoći će liječnicima donositi odluke brže i bolje. Smanjit će broj nesreća na cestama jer imamo sve inteligentnija i autonomija vozila koja su u mogućnosti percipirati svijet oko sebe i reagirati prije nego čovjek. Definitivno, umjetna inteligencija mijenja gotovo svaki aspekt našeg rada i života. Za dvadesetak godina dogodit će se ogromne promjene, prije svega u načinu na koji radimo poslove. Neki poslovi hoće nestati, kao što je to bilo i u prošlim tehnološkim revolucijama, ali stvaraju se novi. Nalazimo se u novoj tehnološkoj revoluciji i Hrvatska treba naći način da se prilagodi i u njoj pozicionira. Trebalo bi ulagati u obrazovanje, da već i srednjoškolci steknu neka znanja. Mi se kao država ne možemo nositi s velikim svjetskim silama, ali možemo pokušati biti najbolji u nekim malim segmentima – rezimira.
Filip Novoselnik oduvijek se zanimao za znanost i tehnologiju, posebno astronomiju. Tijekom fakulteta vidio je nagli uzlet tehnologija vezanih za umjetnu inteligenciju te je uočio i dobru perspektivu. Oduvijek je, kaže, htio primjenjivati moderne tehnologije i stvarati nove proizvode i rješenja koja će ljudima olakšati svakodnevni život te ga promijeniti nabolje.
– Nas nekoliko znalo se iz Astronomskog društva Anonymus iz Valpova, gdje smo radili na nekoliko uspješnih projekata. Godinama sam išao u Višnjan na škole astronomije, prvo kao učenik, pa poslije i kao mentor. Mogu reći da su me ta iskustva na neki način oblikovala i pokazala mi da je sve moguće, da i mi iz Hrvatske možemo raditi vrhunske projekte i razvijati vrhunsku tehnologiju – ističe.
Zainteresiran za svemir
Završio je Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku, smjer računarstvo. Student je doktorskog studija na istome fakultetu, gdje radi i na projektu vezanom za primjenu strojnog učenja i računalnog vida u medicini, konkretnije, analizi slika kardiovaskularnog sustava (CT, MR).
– Još uvijek sam zainteresiran za svemir, samo sada više u smjeru tehnologije. Tako sam ljetos prošao petotjednu edukaciju u organizaciji International Space University iz Strasbourga. To je međunarodno sveučilište koje obrazuje stručnjake za rad u području tehnologija vezanih za svemir. Program sponzorira američka NASA, Europska svemirska agencija, Lockeheed Martina – kaže nam.
Protostar Labs, čiji je Novoselnik direktor i suosnivač, danas broji šestero zaposlenih, među kojima su i dva doktora znanosti. Prosjek im je godina 26. Za razvijanje svojih sustava, tvrtka je dobila 1,34 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava na natječaju “Inovacije novoosnovanih MSP-ova – II. faza” Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Riječ je o projektu “Unaprjeđenje i automatizacija sustava VirtuAI Annotation – prilagodba alata zahtjevima tržišta razvoja tehnologija umjetne inteligencije”.
– To nam je bilo odskočna daska, omogućilo nam je da poslovanje podignemo na novu razinu, od zapošljavanja novih ljudi, kupovine opreme, pa sve do bolje promocije – navodi. Da nije pandemije, uvjeren je bi kako bi rasli i više.
– Cilj nam je izgraditi tim vrhunskih stručnjaka i zadovoljnih zaposlenika koji će moći rješavati najzahtjevnije probleme, kao i stabilnu tvrtku koja će plasirati svoje proizvode i rješenja u cijeli svijet – zaključuje Novoselnik.
U Hrvatskoj, inače, postoji nekoliko desetaka tvrtki koje se primarno bave umjetnom inteligencijom. Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju nedavno je objavila dokument Croatian AI Landscape, pregled industrije. U našoj je zemlji i 70-ak startupa koji u nekom od svojih proizvoda i rješenja koriste umjetnu inteligenciju. A 80 posto svih kompanija je u Zagrebu.
Sve ove dosadašnje nesreće koje su pogađale ljudski rod mačji su kašalj u usporedbi s onim što nas čeka kad umjetna inteligencija "preuzme inicijativu"... Nekad smo to kolokvijalno zvali roboti. Pa kad oni krenu naganjati ljude, onda smo j.... ježa!! Nedavno je ovdje i Korado Korlević u intervjuu prognozirao kako će ovim smjerom razvoja tehnologije homo sapiens u skoro vrijeme živjeti u rezervatima...