Naslovnica Sport ZOI 2018.

Građani velikih europskih gradova su bili protiv ZOI

Južna Koreja nije alpska ni skandinavska zemlja, a nije uspješna u mnogim drugim zimskim sportovima pa se ne treba niti čuditi slabijoj posjećenosti
13. veljače 2018. u 15:01 0 komentara 139 prikaza
Pogledajte galeriju 1/5

Problem je i u vremenskoj razlici jer Pjongčang je osam sati ispred pa izravne prijenose noću rijetko tko gleda. No, ne treba se tome čuditi. Hrvatska je ionako zemlja takozvanih ljetnih sportova, a kako više nema Kostelića u skijaškoj konkurenciji onda nema niti heroja koje bi hrvatski poklonici sporta pasionirano pratili kao što je to bio slučaj sa Igrama u Salt Lake Cityju (2002.), Torinu (2006.), Vancouveru (2010.) pa i Sočiju (2014.).

Filip Zubčić KOMBINACIJA Zubčić do rezultata karijere, Hirscheru prvo olimpijsko zlato!

Dakako, za razliku od Hrvatske, televizijska gledanost ovih Igara puno je veća u državama poput Austrije, Njemačke, Italije, Francuske i Švicarske, a da o skandinavskim niti ne govorimo. Jer, sjetite se samo Igara od prije 24 godine održanih u norveškom Lillehammeru koje se i danas smatraju jednima od najposjećenijih uz iznimnu atmosferu na obično krcatim tribinama.

Šola: Brrr... jako je hladno

No, Južna Koreja nije alpska ni skandinavska zemlja, a nije uspješna u mnogim drugim zimskim sportovima pa se ne treba niti čuditi slabijoj posjećenosti.

1 / 13
Ruskinja Anastasija Brizgalova (25) igra curling, a na Zimskim olimpijskim igrama u Pjongčangu natjecat će se pod olimpijskom zastavom.

- Nekoliko je faktora zašto je došlo do toga. Krenimo od udaljenosti regije Pjongčanga od glavnog grada Seula, a to je i onim brzim vlakom dva sata. Koncetracija domaće populacije na mjestima održavanja nije velika, a kako Korejci osim umjetničkog i brzog klizanja nemaju tradiciju uspješnosti pa tako niti lokalne heroje, onda je interes domaće javnosti manji. Osim toga, Južna Koreja je od Europe, a pogotovo od SAD-a i Kanade, prilično udaljena, da bi navijači dolazili organizirano u brojnim skupinama. Na kraju, valjda reći da je i klimatski faktor taj koji zacijelo utječe na domaće stanovništvo. Pričao sam s nekim kolegama iz Europskih olimpijskih odbora i oni mi kažu da vjetar strašno pojačava osjet hladnoće. Kada je minus šest, kažu, imaš osjećaj da je minus 12 - kazao nam je predsjednik HOO-a Zlatko Mateša koji je ostao u Hrvatskoj upravo zbog iznimnih hladnoća koje nimalo ne pogoduju njegovu zdravstvenom biltenu. A o najvećoj hladnoći na nekim zimskim olimpijskim igrama još tamo od Lillehammera 1994. pričali su nam i neki hrvatski olimpijci.

- Jako je hladno, brrr...... Da su ove Igre kod nas i da je ovako hladno nitko ne bi došao na natjecanja koja se održavaju na otvorenom - kazao je direktor bob reprezentacije Ivan Šola priznavši da on kao Dalmatinac teško podnosi i puno manje hladnoće.

- U sportovima u kojima Korejci ne predstavljaju svjetski vrh, skijaškom trčanju, biatlonu, skijaškim skokovima...posjećenost je slaba. To je tako i zato što su i nevjerojatno niske temperature, čak i ispod minus 15, ali se vidi i da im zimski sportovi nisu najzanimljiviji i da ne znaju puno o njima. Skupi se tako dvije to tri tisuće gledatelja, ali među njima je puno Europljana organiziranih u skupine. No, vjerujem da je u dvoranskim sportovima posjećenost bolja - rekla nam je naša skijaška trkačica Vedrana Malec.

S obzirom na sve ove okolnosti, a posebno na činjenicu da su najveći konzumenti zimskih olimpijskih sportova Europljani, Amerikanci i Kanađani, treba li Međunarodni olimpijski odbor ubuduće uvrstiti i taj kriterij prigodom odabira domaćina ZOI?

- Za zimske Igre je to objektivno teško, no bit će bolje u Pekingu za četiri godine jer tamo su borilišta puno bliže ogromnoj anglomeraciji. Igre u Italiji bile su blizu velikog grada kao što je Torino, a i Vancouver je ogromna anglomeracija, a i područje oko Sočija prilično je nastanjeno.

O ovoj problematici popričali smo i sa šefom Hrvatske misije u Pjonglangu Damirom Šegotom kojem su ovo 8. Igre na kojima radi ovaj posao, 4. zimske.

- Nadam se da će Igre 2026. biti organizirane u Europi jer čujem da će za četiri godine neka borilišta biti udaljena od Pekinga po 150 kilometara. Iako sam ja bio iznenađen tim izborom, za Kineze kažu da će napraviti i planine ako treba. Ovdje je problem što vama treba tri i pol sata autobusom od Seula, odnosno dva sata specijalnim brzim vlakom koji je uvijek toliko krcat da sam jedva na taj vlak stavio glavnog tajnika HOO-a Josipa Čopa kada je krenuo za Hrvatsku. Sve to zacijelo utječe na gledanost o kojoj je možda još prerano suditi jer nismo vidjeli niti jedno natjecanje u alpskom skijanju. No, treba znati da je ovo područje koje je izolirano i nije baš naseljeno.

Odustali Oslo, Stockholm...

Ono što postaje problem Međunarodnog olimpijskog odbora, kada su u pitanju Zimske olimpijske igre, jest to što su europski gradovi kandidati odustajali poput Stockholma i Osla. Građanstvo u tim velikim gradovima nije bilo za takve troškove pa se stvorila lokalna politička klima koja je tim kandidaturama dobrim dijelom i presudila.

- Organizirati ZOI značilo bi velike investicije u sportske objekte, primjerice za bob i sanjkanje, a u našem gradu ne postoji potreba za takvim objektima nakon Igara - objasnila je svojedobno dogradonačelnica Stockholma Regina Kevius ilustriravši tako i poslovičnu skandinavsku racionalnost.

Ireen Wust Brzo klizanje Nizozemka Ireen Wust osvojila rekordnu desetu medalju Pjongčang Brončani je McMorris prije 11 mjeseci imao slomljene kosti Jamajka, ženski bob KONAČNO Nakon 30 godina od Ledene staze Jamajka ima prvi ženski bob-tim

VIP izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.