Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 116
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
tajni život knjiga

U filmu donekle je iznevjeren i duh priče jer se uglavnom utišavao i gušio sav mračni potencijal Fitzgeraldova djela

Los Angeles: Zvijezde na premijeri filma The Curious Case Of Benjamin Button
Foto: ALAIN ROLLAND
1/3
13.06.2024.
u 22:30

Ovo je, ekstenzivno prepričan, prepoznatljivi sadržaj jedne od najpoznatijih priča američkog pisca F. S. Fitzgeralda, koja danas možda ne bi bila baš toliko poznata da nije nadahnula scenarista Erica Rotha za stvaranje filmske epopeje, koja je pak, nakon raznih peripetija s producentima, na kraju nastala u režiji Davida Finchera s Cate Blanchett i Bradom Pittom u glavnim ulogama. Film je imao premijeru 25. prosinca 2008. u zajedničkoj distribuciji Paramount Picturesa i Warner Brosa. Nominiran je za 13 Oscara, uključujući onog za najbolji film, najboljeg redatelja, najboljeg glavnog glumca i najbolju sporednu glumicu.

U času svoga rođenja, 1860. u Baltimoreu, Benjamin Button izgledao je kao 70-godišnji starac, a imao je i urođenu sposobnost govora, što šokira njegova oca Rogera, pripadnika visokog društva i vlasnika tvrtke Roger Button & Co. Wholesale Hardware. Otac isprva ne prihvaća stvarnost, nastoji maskirati svoga sina starca barem u adolescenta, dovodi mu dječake iz susjedstva na druženje, šalje ga u dječji vrtić, ali sve to neslavno završava. Sa 18 godina Benjamin se upisuje na Yale, no i otamo ga vrate kući, smatrajući da ih provocira 50-godišnji luđak. Tek kad napuni 20 godina, obitelj Button shvaća da on stari unatrag, pomlađujući se, te mu 1880. godine otac predaje kontrolu nad Roger Button & Co. Wholesale Hardwareom, koji sljedećih godina naprosto procvjeta. Benjamin ubrzo upoznaje mladu Hildegarde Moncrief, kćer generala Moncriefa, i zaljubljuje se u nju, a kako nju privlače stariji muškarci, ona se, nesvjesna njegova stanja, za šest mjeseci udaje za Benjamina. U prvim danima braka on ju je obožavao, ali kako su godine prolazile, njezina kosa boje meda postala je neuzbudljivo smeđa, plavetnilo njezinih očiju poprimilo je izgled jeftinog posuđa, a ona postala staložena i spokojna gospođa.

Kao nevjesta, ona je bila ta koja je vukla Benjamina na plesove i večere, ali kad ona biva žena od 35 godina, sa sinom od 14, sve se preokreće. Izlazi i dalje s njim u društvo, ali bez entuzijazma, povučena inercijom, i dalje nesvjesna Benjaminova stanja, ljuta na njegovo ponašanje. Iako sve uspješniji u poslu, kako bi izbjegao monotoniju boravka kod kuće, odlazi u španjolsko-američki rat 1898. gdje se iskaže hrabrošću i napreduje do čina potpukovnika. Godine 1910. Benjamin, koji sada izgleda kao 20-godišnjak, predaje kontrolu nad svojom tvrtkom svom sinu Roscoeu i upisuje se na Harvard. Na prvoj godini je veoma uspješan, dobar je u američkom fudbalu, i na neki se način osvećuje Yaleu zbog neuspjeha iz prve mladosti. Međutim, već idućih godine, kako se približava svojoj biološkoj šesnaestoj, postaje preslab za igranje fudbala, a jedva se nosi i s akademskim radom. Nakon diplome, vraća se kući, iz koje je Hildegarde otišla u Italiju. Živi sa sinom, koji je vrlo strog prema njemu i prisiljava ga da ga naziva ujakom. Kako godine prolaze, Benjamin od ćudljivog tinejdžera postaje dijete. Naposljetku, Roscoe dobiva vlastito dijete, s kojim Benjamin krene u vrtić. Nakon vrtića, Benjamin polako počinje gubiti sjećanje na svoj raniji život i blijedi do točke u kojoj se ne može sjetiti ničega osim svoje medicinske sestre. Ubrzo nakon toga sve blijedi u ništavilu.

GALERIJA Pogledajte kako je izgledalo Modrićevo vjenčanje

Los Angeles: Zvijezde na premijeri filma The Curious Case Of Benjamin Button
1/26

Ovo je, ekstenzivno prepričan, prepoznatljivi sadržaj jedne od najpoznatijih priča američkog pisca F. S. Fitzgeralda, koja danas možda ne bi bila baš toliko poznata da nije nadahnula scenarista Erica Rotha za stvaranje filmske epopeje, koja je pak, nakon raznih peripetija s producentima, na kraju nastala u režiji Davida Finchera s Cate Blanchett i Bradom Pittom u glavnim ulogama. Film je imao premijeru 25. prosinca 2008. u zajedničkoj distribuciji Paramount Picturesa i Warner Brosa. Nominiran je za 13 Oscara, uključujući onog za najbolji film, najboljeg redatelja, najboljeg glavnog glumca i najbolju sporednu glumicu. No, u principu, nije ga Oscar proslavio, osvojio je samo tri utješna: za scenografiju, šminku i vizualne efekte. Vizualni efekti i jesu na kraju ono što je film učinilo slavnim, jer nije lako bilo pretvoriti Brada Pitta u novorođenče. I naravno, zvjezdani glumački par Pitt - Blanchett. Kritika je bilo raznih i proturječnih, bilo je oduševljenih reakcija, ali i vrlo suzdržanih, bilo je onih koji su film smatrali precijenjenim. U filmu donekle je iznevjeren i duh priče jer se uglavnom utišavao i gušio sav mračni potencijal Fitzgeraldova djela, a prenaglasio romantični. Kroz stalna nastojanja da se uklopi u svijet kojemu organski ne pripada, Benjamin će otkriti mnoge suštinske istine nedostupne ostatku čovječanstva koji ne živi u smjeru grob - kolijevka nego kolijevka - grob.

"Početna polovica života sastoji se od sposobnosti za uživanjem bez mogućnosti; završna polovica sastoji se od mogućnosti bez sposobnosti", zapisao je jednom Mark Twain. F. Scott Fitzgerald se ovih njegovih riječi prisjetio kad je postao otac i to ga je nadahnulo da sroči pripovijetku o čovjeku čiji život teče obrnutim smjerom, o čudnovatom slučaju Benjamina Buttona. "Neobična priča o Benjaminu Buttonu" prvi je put objavljena 27. svibnja 1922. u Collier's Magazineu, s naslovnicom i ilustracijama Jamesa Montgomeryja Flagga, a potom je iste godine izašla i u Fitzgeraldovoj knjizi "Tales of the Jazz Age", koja se povremeno objavljuje kao "Neobična priča o Benjaminu Buttonu i druge priče iz doba jazza".

Fitzgerald je odrastao je u osiromašenoj otmjenoj katoličkoj obitelji irskog podrijetla. 1913 godine je započeo studij na Sveučilištu Princeton, ali ga 1917. napušta radi loših rezultata. Potom se, u tijeku Prvog svjetskog rata javio u vojsku kao dobrovoljac, ali je rat završio prije nego što je on dospio u Europu. Dok je boravio u oficirskom vojnom logoru u Alabami, upoznao je lijepu i ćudljivu južnjakinju Zeldu Sayre, koja je pristala na udaju tek nakon velikog uspjeha njegova prvog romana. Živjeli su raskošno i ekscentrično u New Yorku, Rimu, Parizu, na Francuskoj rivijeri, pa je Fitzgerald veći dio svojih novela napisao na brzinu, za velike honorare koje su plaćali pomodni žurnali i časopisi, a cijelog je života ostao tragično razapet između vlastitih, često iznevjerenih visokih umjetničkih standarda, i prevelikih životnih troškova, sve više tonući u alkoholizam. O njegovom i danas čuvenom romanu, koji će ga učiniti američkim i svjetskim klasikom, tek bi, međutim, trebalo biti riječi.

Priča o Benjaminu Buttonu najinteresantnija je na razini ideje i fabule, koju iz tog razloga i jesmo naširoko iznosili. Ona u velikoj mjeri nadilazi i Fitzgeraldovu priču i Fincherov film, i postaje važna općeljudska tema, prvorazredno ljudsko i antropološko pitanje. Doista, kakvi bismo bili mi, kakvi bi bili naši životi, što bi bili naši osjećaji i kako bi uopće izgledala povijest ljudske civilizacije kada bi život tekao od starosti prema mladosti, od groba prema kolijevci.

VIDEO Maja Šuput koncert zapalila modnom kombinacijom

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije