Ekspanzivna serija carina američkog predsjednika Donalda Trumpa možda nije izravno pogodila Rusiju, ali bi svejedno mogla zadati bolan udarac ruskom gospodarstvu ovisnom o izvozu nafte. Elvira Nabiullina, guvernerica ruske središnje banke, rekla je prošli tjedan da se carine ujednačene u cijelom svijetu najviše osjećaju u Rusiji kroz pad cijena nafte. Otprilike polovica izvoznog prihoda zemlje potječe od nafte. "Ako se takvi carinski ratovi, a mi vidimo eskalaciju carinskih ratova, nastave, to obično vodi do pada globalne trgovine, globalnog gospodarstva, a možda čak i potražnje za našim energetskim resursima", rekla je Nabiullina.
"Ovdje postoje rizici, ali moramo pratiti kako će se situacija odvijati", dodala je Nabiullina. Iako je Trump uveo pauzu u vezi s carinama koje je prošlog tjedna najavio za više zemalj, s izuzetkom nameta na Kinu, globalna su tržišta zadrhtala od predsjednikovog "Dana oslobođenja" 2. travnja. Od 15. siječnja cijena sirove nafte Brent pala je s 83 dolara po barelu na današnjih 64 dolara, dok je West Texas Intermediate u tom razdoblju pao sa 78 na 60 dolara. Rusko gospodarstvo bori se s inflacijom i napuhano je izdacima za obranu, dok bjesni Kremljova invazija na susjednu Ukrajinu. Prema jednom mjerilu, Moskva troši više na svoju vojsku nego cijela Europa zajedno. Ruski predsjednik Vladimir Putin vjerojatno će što je dulje moguće odustati od bilo kakvih rezova potrošnje koji dopiru do vojske, rekli su analitičari The New York Timesu, piše Newsweek.
Carine su već utjecale na ruske cijene nafte, oštro su pale 2. travnja i od tada se bore za rast, rekla je Aura Sabadus, pridružena suradnica think tanka Royal United Services Institute (RUSI). Cijene su otprilike 10 dolara po barelu niže od 2. travnja i vjerojatno će tako i ostati, rekla je Sabadus za Newsweek . Rusija je "zabrinuta", dodala je.
"Iako cilj predsjednika Trumpa uvođenjem carina vjerojatno nije bio srušiti cijene nafte, niske cijene nafte dugoročno će negativno utjecati na rusko gospodarstvo" rekao je Kari Liuhto, profesor međunarodnog poslovanja na finskom Sveučilištu Turku. "Međutim, cijena nafte trebala bi ostati niska nekoliko godina kako bi utjecala na akcije ruskog vodstva", rekao je za Newsweek . Godine 2022. zemlje G7, Australija i Europska unija uvele su ograničenje cijene od 60 dolara po barelu ruske sirove nafte kako bi ograničile koliko Moskva može zaraditi od izvoza svoje sirove nafte. EU je "nepopisana" članica bloka G7.
Europa je uglavnom požurila smanjiti svoju ovisnost o ruskoj nafti i plinu nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu u veljači te godine. Mnoštvo sankcija pokušalo je presjeći Moskvu u pristupu njezinim unosnim i vitalnim prihodima od nafte, iako ruska "flota u sjeni" naftnih tankera dizajniranih za prijevoz ruske nafte diljem svijeta i zaobilaženje sankcija čini otprilike 17 posto ukupnog svjetskog broja naftnih tankera, izvijestio je New York Times u prosincu. G7 je u prosincu 2023. rekao da je godina ograničenja cijena sirove nafte smanjila ruski porezni prihod od izvoza nafte i naftnih derivata za gotovo trećinu između siječnja i studenog te godine.
Britanske novine The Guardian izvijestile su u nedjelju da Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje G7 razmišljaju o spuštanju gornje granice od 60 dolara nakon što su cijene pale ispod tog praga prvi put u godinama. Ruska državna novinska agencija Tass izvijestila je u četvrtak da je Urals, moskovsko mjerilo za izvozne cijene nafte, pao ispod 50 dolara po barelu prvi put u gotovo dvije godine. Ray Dalio, istaknuti američki milijarder upozorio je tijekom vikenda da je SAD "vrlo blizu recesije" zbog Trumpovih carina i turbulencija na burzi, te da bi mogle zuriti u "nešto što je puno gore od recesije".
"Pad cijene nafte zbog očekivane recesije u Sjedinjenim Državama značajan je i imat će veliki utjecaj na prihode od nafte u Rusiji", rekao je Eric Golson, stručnjak za ekonomski rat i izvanredni profesor ekonomije na britanskom Sveučilištu Surrey. Cijene nafte su do sada pale za oko 25 posto u usporedbi s prosjekom za prošlu godinu, rekao je Golson za Newsweek , što je jednako očekivanom godišnjem gubitku prihoda od 50 milijardi dolara za Rusiju. "Općenito, možemo očekivati da će carine, ako izazovu recesiju, biti značajno neto negativne za Rusiju", rekao je Golson.
Rusija je uspjela ublažiti dio pritiska naftnih sankcija prodajom sirove nafte trećim zemljama, kao što je Indija, koju zatim zapadne zemlje kupuju kao rafinirane naftne proizvode od tih zemalja, rekao je Liuhto. "Rusija je uspjela pronaći mnogo kupaca, posebice Kinu i Indiju", dodala je Sabadus. Iako je nafta veći dio prihoda Rusije, carine bi također mogle pogoditi ruski izvoz plina, odnosno ukapljenog prirodnog plina ili LNG-a. "Iako Amerika nije uvela nikakve carine posebno za Rusiju, ona je neizravno pogođena kao rezultat utjecaja na cijene nafte, a zatim i na plin", dodala je.
Rusija je činila do 40 posto europskog uvoza plina prije 2022., brojka koja se sada kreće oko 11 posto, uključujući LNG, dodala je. Drugi igrači poput SAD-a i Katara zakoračili su na europsko tržište u godinama nakon toga. Neki u Europi počeli su koketirati s idejom da bi kontinent mogao ponovno pokrenuti uvoz dijela ruskog plina nakon što se potpiše prekid vatre u Ukrajini. Trenutačno samo jedan plinovod—koji prolazi kroz Tursku—može izravno opskrbljivati ruskim plinom Europu. Plinovod Sjeverni tok dignut je u zrak 2022., a Ukrajina je u siječnju odbila obnoviti ugovor o tranzitu koji je dopuštao ruskom plinu da putuje u zemlje EU. Drugi koji povezuje Rusiju s Poljskom preko Bjelorusije nije operativan.
Didier Holleaux, izvršni potpredsjednik francuske energetske tvrtke Engie, rekao je za Reuters u članku objavljenom u ponedjeljak da bi se, ako postoji "razuman mir u Ukrajini", Europa mogla "vratiti na protoke od 60 milijardi kubičnih metara, možda 70, godišnje, uključujući LNG". Prema tom scenariju, Moskva bi mogla zadovoljiti između 20 i 25 posto potreba Europske unije, rekao je Holleaux novinskoj agenciji. Drugi se pitaju bi li se ruska nafta mogla vratiti u značajnim količinama natrag u Europu kao dio dogovora osmišljenog da se Moskva iskupi za svoju invaziju na Ukrajinu i da Ukrajina ima koristi od tog toka. Ne postoje paneuropske sankcije na uvoz ruskog plina, rekao je Jack Sharples, viši znanstveni suradnik na Oxfordskom institutu za energetske studije, tijekom konferencije u RUSI think tanku u četvrtak.
EU je odgodila objave svojih planova za postupno ukidanje uvoza ruskog prirodnog plina do 2027. Skepticizam još uvijek uglavnom vlada. Bilo bi mnogo prepreka ponovnom uspostavljanju protoka ruskog plina kroz Europu, a ne samo arbitražni slučajevi protiv ruskog državnog plinskog diva Gazproma. U kombinaciji su i carine nametnute Pekingu, što znači da se velik dio LNG-a koji ide za Kinu preusmjerava prema Europi, rekla je Sabadus. Kina je uvela carine od 125 posto na uvoz iz SAD-a, boreći se protiv carina od 145 posto koje je Trumpova administracija uvela na kinesku robu. Pekinško ministarstvo trgovine reklo je prošli tjedan da će se "boriti do kraja" protiv "ucjenjivačke prirode SAD-a" "Kina ne želi voditi te ratove, ali ih se ne boji", rekao je Liu Pengyu, glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Washingtonu, u izjavi za Newsweek u četvrtak .
Međutim, u Europi općenito postoji određena zabrinutost o tome koliko kontinent može ovisiti o SAD-u, od pružanja vojnih sposobnosti do energije.
Postupno, a potom iznenada. Tako rusija propada. Tako se raspao SSSR, a tako će se i ova tzv "ruska federacija" isto raspasti.