Na 91. dodjeli Oscara u Hollywoodu 24. veljače doznat će se u čijim će rukama završiti pozlaćeni kipići. I ove godine, četvrti put, za izradu pozlaćenih statua Oscara zaslužan je jedan američki Hrvat, 86-godišnji Dick Polich, podrijetlom iz sela Zlobin pokraj Bakra.
U njegovoj su se umjetničkoj ljevaonici ‘Polich Tallix Fine Art’, utemeljenoj prije 50 godina i smještenoj u gradiću Walden s oko 7000 duša u državi New York, tri mjeseca izrađivali kipići najprestižnije filmske nagrade. Umjesto dotadašnje manufakture iz Chicaga, koja je tridesetak godina izrađivala Oscare od metala, Akademija je 2015. Dicku Polichu povjerila izradu nagrada zbog kvalitete i poštovanja tradicije, odnosno povratka na originalni proces lijevanja u vosku i bronci.
Naime, kipići se rade na vrlo suptilan način – po predlošku digitalnih snimaka Oscara iz 1929. napravi se 3D model od voska, koji se obloži keramikom, potom se ulijeva tekuća bronca i tek nakon hlađenja svaka statua premazuje se reflektivnim 24-karatnim zlatom.
– Naša ljevaonica izrađivala je mnoga priznanja iz raznih društvenih sfera, ali ova je nagrada najpoznatija i najcjenjenija – izjavio je Dick Polich, umjetnička duša s magisterijem metalurgije na sveučilištu Massachusetts Institute of Technology (MIT-u) u Cambridgeu.
Među njegovim klijentima je više od 500 umjetnika, a izdvajaju se i glasovitija imena svjetske umjetnosti 20. i 21. stoljeća. Svima je pomogao ostvariti snove: njihove umjetničke vizije izlijevao je u skulpture od metala, željeza, bronce i drugih materijala. I arhitekti i dizajneri interijeri često ga zovu u pomoć u osmišljavanju zgrada, restorana i luksuznih rezidencija. Slavni glumac i oskarovac Anthony Quinn, poznat po svojoj sklonosti umjetnosti, vlastite je figure lijevao u Polichevoj radionici, a u njoj je rođena i 15 tona teška skulptura Il Cavallo, nastala po rekonstruiranim skicama slavnog Leonarda da Vincija, koja se diči s mramornog postolja pred hipodromom San Siro u Milanu.
Velika brončana glava umjetničkog dvojca Douglasa Couplanda i Anthonyja von Mandija jedan je od posljednjih Polichevih projekata. O njegovoj dugoj karijeri napravljen je i dokumentarni film “Heat of Fusion” koji je pune dvije godine snimao njegov dugogodišnji prijatelj, susjed iz Hudson Valleya i vizualni umjetnik, Stephen Spaccarelli.
– Kod svakog novog projekta usredotočeni smo na važne stvari – djelo mora izgledati izvorno onako kako ga je umjetnik osmislio, ono što radimo mora izgledati ne samo dobro, već vrhunski, što nas vodi prema stalnom usavršavanju ručne izrade i učenju novih tehnologija. No, važno je ići ukorak s vremenom i tehnološkim napretkom. Živimo u eri kada umjetnici dizajniraju skulpture koristeći se kompjutorskim programom i ne moraju ručno crtati. I nitko to ne bi smio smatrati nedostatkom kreativnosti, jer biti moderan umjetnik znači koristiti se alatom svoga vremena – kazao je Polich za magazine Art In America.
Umjetnost nije bila prva ljubav Dicka Policha, rođenog 1932. i odraslog u siromašnom dijelu Chicaga, u obitelji koja je emigrirala u Ameriku uoči Prvoga svjetskog rata. Bio je to američki nogomet, zahvaljujući kojem je, uz dobre ocjene, zaradio stipendiju za Yale i 1954. diplomirao ekonomiju. Tri godine proveo je u vojsci, a potom godinu dana na Harvardu na studiju arhitekture. Oženio se s Cathy Kuttner i dobio dvije kćeri. Tek 1961. otkriva što ga zanima, a na MIT-u Policha integriraju u nove tehnologije i umjetničke obrade metala pa 1964. postaje magitar metalurgije.
O kvaliteti njegova rada u garaži, gdje su mu jedina zaštita bile kožna jakna i motoristička kaciga, brzo se pročulo u umjetničkim krugovima. Nedavno se njegova manufaktura preselila u zgradu od 6500 četvornih metara pokraj Waldena, opremljenu najsofisticiranijim kompjutorima, 3D skenerima i printerima, kranovima za velike tonaže i pećima.
Iako u devetom desetljeću, svakog dana dolazi u svoju manufakturu s osamdesetak zaposlenih i dalje s istim guštom i umjetničkim senzibilitetom eksperimentira s novim tehnikama i istražuje napredne metalurske postupke. A kao meceni umjetnosti, njegov je san otvoriti vlastiti park skulptura u kojem bi izložio sva djela koja su mu darovali umjetnici s kojima je surađivao.
mene zanima zaposljava li on ove ilegalne imigrante.