Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 159
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
"bolja prošlost"

Kako je nastao Azrin album iz Kulušića "Ravno do dna"? Bez obzira što Štulić tvrdio album je opet u prodaji

azra
Foto: Autogram karta
1/7
02.09.2022.
u 10:49

Ne zaboravivši frustracije s produkcijom prve ploče Štulić je trostrukim koncertnim albumom "Ravno do dna" objavljenim u ožujku 1982. želio ispraviti sve podbačaje koji su se znali dogoditi u tonskom studiju, te  jednom za uvijek dokazati privlačnosti Azre u izdanju uživo. Nije se trebao previše brinuti.

U jeku svih mogućih vijesti oko Branimira Štulića, provokativnih izjava i ispodprosječnog YouTube izdanja "Kavern", na tržištu se u trgovinama danas pojavio jedan od najboljih dokaza "bolje prošlosti" Štulića, tj. Azre. Radi se o trostrukom vinilnom koncertnom albumu "Ravno do dna" koji je Croatia Records ovog petka ponovno pustila u prodaju. Sve koji nemaju originalnu ploča, čija cijena na tržištu danas doseže više od tisuću kuna, sada mogu poslušati nanovo remasteriran album kojim su Štulić, Boris Leiner i Mišo Hrnjak 1982., kada je izvorno objavljen, zacementirali poziciju jednog od najznačajnijih domaćih bendova.

Na kraju turneje Azra je u zagrebačkom Kulušiću listopada 1981. odsvirala sedam uzastopnih, rasprodanih koncerata, snimanih za koncertni album čije je objavljivanje bilo planirano za siječanj iduće godine. Prvobitno je planiran koncert u Domu sportova, ali na kraju je ipak odlučeno da se održi serija nastupa u Kulušiću.

Foto: Arena Hospitality Group
Tim potezom Azra je možda propustila napuniti veliku dvoranu Doma sportova u ranoj fazi karijere, ali ono što se svake večeri  tog tjedna događalo u Hrvojevoj ulici broj 6, pripadalo je u red neponovljivih koncertnih trijumfa. Kulušić je već postao prestižna postaja za snimanje koncertnih albuma, u rasponu od  Bijelog dugmeta i Filma u proljeće 1981. do  Leba i soli i Buldožera iduće godine. Nakon što su ulaznice za pet nastupa brzo rasprodane, dodane su još dvije večeri, pa je Azra u Kulušiću odsvirala do tada nezamislivih sedam uzastopnih koncerata.

U klub veličine 10 x 20 metara svake večeri naguralo se rekordnih 900 posjetitelja, na ključnim koncertima koji su definitivno zacementirali famu stvorenu oko Štulića. Uspio sam vidjeti tri koncerta, ali i mnogi drugi poklonici, kolege glazbenici i ljudi iz Jugotona dolazili su u Kulušić nekoliko večeri za redom ponoviti "sinoćnje" iskustvo. Radilo se o prestižnim događajima za koje se tražila karta više, a gužva ispred kluba, znojna atmosfera u Kulušiću – ovjekovječena efektnom fotografijom Štulića na naslovnici koncertnog albuma - magnetska privlačnost s pozornice i naelektrizirana atmosfera u publici, tih večeri pamtila se i prije izlaska albuma. 

Ne zaboravivši frustracije s produkcijom prve ploče Štulić je trostrukim koncertnim albumom "Ravno do dna" objavljenim u ožujku 1982. želio ispraviti sve podbačaje koji su se znali dogoditi u tonskom studiju, te  jednom za uvijek dokazati privlačnosti Azre u izdanju uživo. Nije se trebao previše brinuti.  No,  izvorno je imao ideju objaviti dvostruki album, bez brojnih novih pjesama koje je Azra redovito svirala na koncertima.

 Na kraju je ipak uvrstio četrnaest novih pjesama iz uvijek spremne zalihe materijala, koncertne verzije svih pjesama s prvog albuma Azre izuzev „Žene drugog sistema“, te materijale sa singleova i "Sunčane strane ulice". Osim produkcije i miksanja, Štulić je prisustvovao i „rezanju“ prvih primjeraka vinila u Jugotonovom pogonu u Dubravi, grafičko rješenje ovitka i način na koji su popisane pjesme na zadnjoj stranici bilo je svjesna posveta albumu Sandinista grupe The Clash, od kojeg je vjerojatno preuzet i format trostrukog albuma, do tada nezamisliv u domaćoj diskografiji.

Nisu sve nove Džonijeve pjesme bile na razini najboljih zgoditaka Azre, ali mnoge jesu, poput naslovne "Ravno do dna", sa stihovima o fantomu slobode koja se izdvojila kao favorit. „Đoni, budi dobar“, napravljena u tradiciji autobiografskih pjesama Chucka Berryja, u paru s koncertnom verzijom „Teško vrijeme“ izabrana je za prvi single skinut s albuma. Da je Štulić ozbiljno mislio kada je u Poletu svibnja 1980. godine rekao „dok ne izdam sve ove starije pjesme koje imam, neću se smiriti“, dokazivalo je i uvrštavanje „Reket roll iz šume Striborove“ koju je još 1978. svirao na nastupu u KSET-u. "Mene te stare stvari stvarno koče, htio bih ih snimiti. Da ih se riješim, pa da onda mirno radim", pričao je Štulić o viškovima koje nikako nije htio zaboraviti.

Osim politički intoniranog "Nedjeljnog komentara" – ali bez originalnog  naziva "Zabranjeno je da se odgovara" - uvrštena je bila i "Poljska u mome srcu", s promijenjenim tekstom, aktualiziranim nakon proglašavanja ratnog stanja u Poljskoj. "Komentar" je vjerno oslikao društveno-političku situaciju prijetećim stihovima "čitam nedjeljni komentar koji glasno kaže / tko ne misli ovako taj kleveće i laže / ljudi bez kalibra i ideje / ufuravaju nam istine crno bijele", da bi prije objavljivanja albuma uslijedili zahtjevi izravno iz kancelarije Stipe Šuvara da se pjesma ne objavljuje. Siniša Škarica izdržao je sve pritiske na Jugoton, a Snježana Banović sjeća se Štulićeva tvrdog stava i riječi "neću, nek me ubiju, nema šanse da to skinem s ploče!". 

 Štulićev odnos prema političkim previranjima bio je vidljiv i u "Kurvinim sinovima", gdje je stih "oni dolaze" pretvoren u "Rusi dolaze". Štulić se razočarao u Rusima, pogotovo nakon događaja u Poljskoj gdje je Jaruzelski slomio štrajk i dao zatvoriti vođe Solidarnosti. Štulić, veliki rock-diktator, totalitarizam je smatrao najgorim užasom komunizma. "Sve je ostalo užas, ali ovo je najveći užas", govorio je u Džuboksu 1982. "I nama su uz to na granici, to nije užas preko oceana, to je užas tu".

Te godine Štulić daje kontroverzni intervju Poletu u kojem govori o grozotama komunizma u SSSR-u, na što je javnim priopćenjem reagirala i sovjetska ambasada u Beogradu. Pored Rusa osnovni simbol sile bila mu je JNA, usprkos ili baš zbog toga što mu je otac bio oficir, i tog se osjećaja nikada nije oslobodio. U intervjuu Poletu 1986. opet je ponovio: "Ono što se ja sjećam da me frustriralo, to je bilo baš šezdesetosme kad su Rusi ušli u Čehoslovačku. To je tada strašno skrenulo. Dotle sam ja bio rusofil, moglo bi se reći".

Štulić je nesumnjivo bio relevantna društvena figura za koju su se mediji otimali. Nakon koncerta na splitskim Bačvicama 1982. godine nekoliko je sati davao opširan intervju prvom programu Radio Zagreba.

Od primjerenog početka s furioznom "Uradi nešto" i "Poziv na ples", stare pjesme u koncertnom okruženju albuma Ravno do dna prodisale su punim plućima uz izvrsnu svirku Štulića, Leinera i Hrnjaka i uz euforičnu podršku publike u najprestižnijem rock klubu u zemlji. Skoro čitav album bio je snimljen na koncertu održanom 21. listopada, s nekoliko pjesama uvrštenih iz iduće večeri. Stih "zatvori prolaz za staljiniste" iz pjesme "Uradi nešto" nije bio otisnut niti među tekstovima na ovitku prvog albuma, a nije se pojavio ni na "Ravno do dna".

Slika o Azri iz najfrenetičnijeg radnog razdoblja nipošto ne može biti potpuna ako Štulića, Leinera i Hrnjaka niste doživjeli na koncertu. Briljantan suvenir poput trostrukog albuma "Ravno do dna" vjeran je dokument i čvrsti dokaz iznimnih mogućnosti grupe, mimo legendi i proizvoljnih interpretacija fanatičnih poklonika čije su reakcije koncertni album napunile uzavrelom atmosferom.

 Ako su prva dva Azrina studijska albuma do tada već pokazala razna lica Štulićeve autorske osobnosti, koncertni "Ravno do dna" bio je izravno primijenjeni, konkretan tour de force tročlane postave koja je novovalnu borbenost i sviračku energiju spojila s vlastitim posebnostima. Ne čekajući niti trenutka sljedeći studijski album Azre "Filigranski pločnici" snimljen je u četiri tjedna rada tijekom ožujka i travnja i objavljen samo tri mjeseca nakon "Ravno do dna". Azra je na tržištu istovremeno imala dva vruća proizvoda, sveukupno pet vinilnih ploča, uz najavu skorog novog singlea. Mada se  ponovno radilo o dvostrukom LP-ju skuplje cijene, "Filigranski pločnici" postali  su do tada najprodavaniji  Azrin album.

Nakon tolikih izdanja uslijedila je i ogromna financijska zarada nakon čega kod Štulića započinju problemi sa (ne)plaćanjem poreza na veliki prihod, što je u mnogome odredilo kasnije događaje i njegov prvi odlazak/egzil u Nizozemsku 1985. godine.

VIDEO Anđa Marić: 'Ljudi su mislili da sam pijana jer od bolesti nisam mogla hodati'

Ključne riječi

Komentara 60

ZU
Zujim
13:14 02.09.2022.

Dzoni je najveca legenda ovih prostora i nikad, ali nikada vise, nece biti benda poput Azre!

DU
Deleted user
11:47 02.09.2022.

Danas mladež uopće ne shvaća Štulićevu Veličinu u kratkom razdoblju (1980.-1984.). A još im je teže shvatiti što mu se potom dogodilo . Otkud taj strmoglav prema prosječnosti. A potom i prema dnu. Ravno do dna.

DU
Deleted user
11:57 02.09.2022.

Abecednim redom velika petorka hrvatskog rocka : Azra, Film, Haustor, Parni valjak, Prljavo kazalište. (Moj raspored bi ipak bio drukčiji.)

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije