Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 125
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
velikan hrvatskog filma

Deset godina od smrti Krste Papića: Imao je dramatičan život, a blizanke je dobio u 71. godini

Zagreb: Nakon teške bolesti preminuo redatelj Krsto Papi?
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
1/7
07.02.2023.
u 09:30

Nakon osamostaljenja Hrvatske, Papić je snimio "Priču iz Hrvatske" (1992.), a "Kad mrtvi zapjevaju" tragikomedija je kojom je osvojio treću Zlatnu arenu. Pred kraj života zanimale su ga teme iz zagrebačkog podzemlja pa je snimao dokumentarac o tome. Upitan do kada misli snimati filmove, u jednom od svojih zadnjih intervjua Papić je citirao Spielberga: "Dokle budem mogao disati."

Na današnji dan prije točno 10 godina svijet je napustio Krsto Papić, scenarist i filmski redatelj čija se karijera protezala kroz pet desetljeća. Papić se smatra velikanom hrvatskog filma, jednim od najboljih redatelja bivše Jugoslavije i jedinim redateljem iz Hrvatske koji se može ubrojiti u jugoslavenski Crni val. Rođen je  7. prosinca 1933. godine u  Vučjem Dolu u Crnoj Gori, a preminuo je u 80. godini nakon kratke i teške bolesti 7. veljače 2013. u Zagrebu. 

Papićev otac bio je rudar u SAD-u, a kada se vratio, kupio je u Vojvodini imanje. Krsto je imao lijepo djetinjstvo do početka Drugog svjetskog rata koji je donio tešku dramu u njegovu obitelj.

Dva starija brata Krste Papića otišla su u partizane, a jedan od njih je više puta ranjavan. Otac mu je umro 1948. Pa je Krsto živio u đačkim domovima. U Sarajevu, kad je bio u srednjoj školi, počeo je pisati za omladinske novine. Kao student, bio je dopisnik Oslobođenja.

– Moja je generacija puno čitala. I ja sam s 15 godina čitao "Rat i mir" i "Zločin i kaznu" iako nisam bio dovoljno zreo za te romane. Ipak su ostavili strašan dojam na mene i potpuno me odredili. Ali kad sam vidio Kurosawin "Rašomon", zatim neke filmove Johna Forda ili Sergeja Ejzenštejna, potpuno sam se inficirao filmom – pričao je Krsto Papić.

Kad je došao u Zagreb, upisao je pravo, a potom jugoslavensku književnost, ruski i francuski jezik na Filozofskom fakultetu, što je i završio. Kao student je od 1965., radio kao asistent režije kod Mate Bogdanovića, redatelja dokumentarnih filmova. Kako se pročulo da je dobar i vrijedan, Papića je angažirao Fedor Hanžeković za asistenta režije na filmu "Svoga tela gospodar".

– Fedor je slovio kao filmski polubog i veliki znalac, radio je i kao asistent Davida Leana s kojim je bio veliki prijatelj, a preveo je knjigu snimanja "Kratkog susreta", velikog Leanovog filma i možda jednog od najboljih ljubavnih filmova ikad snimljenih. Taj sam posao obavio jako dobro i zatim sam radio kao asistent Veljku Bulajiću na filmu "Vlak bez voznog reda", pa s Matom Reljom, Radenkom Ostojićem... – govorio je Papić.

Kako su u to vrijeme mladi filmski kritičari digli buku na Jadran film pitajući zašto ne daje priliku mladim redateljima, Jadran film okupio je Vanču Kljakovića, Antuna Vrdoljaka i Krstu Papića i dao im da snime omnibus "Ključ" u kojem je svatko ispričao svoju priču. Tako su se mladi autori etablirali.

Papić je 1967. godine režirao prvi dugometražni igrani film "Iluzija", a krajem 60-ih proslavio se kao redatelj dokumentaraca. Dokumentarac "Halo München" (1967.) snimljen je u Dalmatinskoj zagori, a riječ je o napuštanju Hrvatske zbog teških socijalnih prilika. I u "Specijalnim vlakovima" (1972.) Papić se bavio gastarbajterima. Film "Kad te moja čakija ubode" (1968.) kultni je film. Riječ je o intervjuima s ubojicama i ljudima koji su bili bliski žrtvama.

"Nek se čuje i naš glas" (1971.) film je koji je dobio Nagradu u Oberhausenu, koji govori o ilegalnim radiopostajama. "Mala seoska priredba" (1971.) također je bio uspješan dokumentarni film.

Osim dokumentaraca, Krsto Papić postao je poznat i po svojim igranim filmovima. Godine 1969. režirao je "Lisice" koje problematiziraju represiju komunističke tajne policije. Film je osvojio Zlatnu arenu i prikazan je u Cannesu. Potom su uslijedili "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja" pa horor "Izbavitelj" (1976.)

Osamdesetih godina prošloga stoljeća Papić je režirao biografski film "Tajna Nikole Tesle", a 1988. snimio je "Život sa stricem", svoj najbolji film. Film je bio veliki hit, iritirao je komunističke vlastodršce, ali je ipak dobio Zlatnu arenu i nagradu na festivalu u Montrealu.

Nakon osamostaljenja Hrvatske, Papić je snimio "Priču iz Hrvatske" (1992.), a "Kad mrtvi zapjevaju" tragikomedija je kojom je osvojio treću Zlatnu arenu. Pred kraj života zanimale su ga teme iz zagrebačkog podzemlja pa je snimao dokumentarac na tome.

Upitan do kada misli snimati filmove, u jednom od svojih zadnjih intervjua Papić je citirao Spielberga: "Dokle budem mogao disati."
Za 50. godišnjicu Fulbrightove zaklade 1996. bilo je pozvan u SAD.

– To je najveća filmska škola na svijetu i nju su završili Spielberg, Lucas i drugi redatelji. Predavao sam svoje filmove, a pohađao sam i druga predavanja, bilo mi je fenomenalno. Za 50. godišnjicu Fulbrightove zaklade 1996. bilo je pozvano 50 bivših stipendista iz cijelog svijeta na proslavu u Bijelu kuću, a među njima i ja. Clinton je tada rekao da smo mi fulbrightovci više učinili da nestane hladnog rata i da se sruši Berlinski zid nego sva diplomacija svijeta – rekao je Papić.

Krsto Papić bio je u braku s Verom Pavlinčić Žitvaj u kojemu su rođeni sin Boris i kći Branka. Boris, koji je također bio redatelj, nesretnim slučajem poginuo je 2009. godine, a kći Branka profesorica je komparativne književnosti.

U drugom braku sa stomatologinjom Jadrankom Štefanec Papić je 2006., dakle u svojoj 71. i ženinoj 57. godini života, dobio blizanke Taru i Elu. Veliki redatelj umro je 7. veljače 2013. u Zagrebu, a njegova supruga u prosincu 2015. godine.

VIDEO Slavni Hrvati napustili su gradove i pronašli bolji život na selu: 'Kad dođeš tu, sve ti stane'

Ključne riječi

Komentara 3

OL
olujasviholuja2
11:20 07.02.2023.

On je dobio blizanke?

DU
Deleted user
12:57 07.02.2023.

Lijepo da je dobio blizanke, a tko im je otac ?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije