Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Ursula von der Leyen: Odnosi s Rusijom neće se poboljšati gradnjom plinovoda i trgovinom

Naš je zadatak da budemo predvodnici izlaska iz ove krhkosti, ranjivosti koronakrize, da započnemo proces oporavka i iskoristimo šansu koju nam pruža ‘EU sljedeće generacije’, smatra von der Leyen
19. rujna 2020. u 17:25 10 komentara 1732 prikaza
European Commission President Ursula von der Leyen addresses her first State of the European Union speech during a plenary session of the European Parliament, in Brussels
Foto: YVES HERMAN/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Osjećaj ulaska u sjedište Europske komisije poprilično je nadrealan. Ne zato što je na ulazu instaliran uređaj koji mjeri temperaturu ljudima u prolazu. Ni zato što nam u ruke dometnu zapečaćenu kuvertu na kojoj piše #SOTEU, akronim od State of the European Union, samo što ćete unutra umjesto nekih velikih tajni o stanju Europske unije pronaći – masku za lice. Nadrealan je ponajviše taj osjećaj da u zgradu, u koju kao dopisnik iz EU u normalnim vremenima čovjek ulazi praktički svaki radni dan, ulazite prvi put u šest mjeseci. Kao da je život stao. Samo što nije.

Biljana Borzan ZAŠTITA POTROŠAČA Biljana Borzan: Na uređajima će pisati koliko će trajati, a ugrađeni kvarovi bit će zabranjeni

Zgrada Berlaymont, koja inače izgleda kao košnica, već je šest mjeseci zatvorena za sve vanjske posjetitelje, uključujući novinare koji su inače tu dolazili na svakodnevni podnevni brifing i lošu, ali društveno vrlo korisnu kavu u novinarskom kafiću iznad dvorane za press-konferencije. Sjedište Europske komisije nosi to ime, Berlaymont, jer je tu nekad bio augustinski ženski samostan Dames de Berlaymont. Sestre redovnice, te “dame iz Berlaymonta”, su se 1958. iselile i nastanile izvan grada, negdje kod Waterlooa, jer je trebalo napraviti mjesta za europske institucije, tada u nastajanju. A danas tu živi i radi jedna druga “dama iz Berlaymonta” i ona je razlog našeg ulaska u ovu zgradu prvi put od sredine ožujka i zatvaranja cijele Europe pred globalnom pandemijom koronavirusa.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je pred zastupnicima Europskog parlamenta u Bruxellesu održala svoj prvi (od 2010. za šefove Komisije tradicionalni) godišnji govor o stanju Unije. A u četvrtak poslije ručka otvorila je svoja vrata za nekoliko odabranih dopisnika europskih medija iz Bruxellesa i sjela s nama na zajednički intervju. Večernji list bio je jedini iz Hrvatske (osim nas, tu su još bili britanski Financial Times, francuski Les Échos, talijanska La Repubblica, poljska Rzeczpospolita, portugalski Público i grčki Real News).

 

Ursula von der Leyen prva je žena na čelu Europske komisije. Na tu je dužnost došla s mjesta njemačke ministrice obrane, a u vladama kancelarke Angele Merkel od 2005. bila je i ministrica obitelji, rada i socijalnih pitanja. Njezin kolegij europskih povjerenika, “Ursulina Komisija”, počeo je raditi 2. prosinca i hrvatsko predsjedanje Vijećem EU, koje je počelo 1. siječnja i završilo 30. lipnja, praktički se poklopilo s početkom rada nove Komisije. Zaplovili smo zajedno, takoreći. Tri-četiri mjeseca poslije, sve je praktički ili stalo ili izgleda da se raspada, umire ili paničari. Ima jedan vic iz tog doba, u stilu: znali smo da će se EU raspasti kad Hrvati preuzmu predsjedanje, ali baš da će se raspasti cijeli svijet, to nismo očekivali…

CHINA-BEIJING-XI JINPING-GERMANY-EU-MEETING (CN) Novi odnosi velesila EU negoduje jer Kinezi grade Pelješki most, a svoje natječaje zatvorili su za europske tvrtke

Globalna pandemija koronavirusa uzdrmala je svijet, Europu, Uniju i sve njezine institucije, i još nije završila, još izaziva neželjene posljedice. No, nakon početnog nesnalaženja, Europska je unija pronašla snage da na najveću krizu s kojom se ikad suočila odgovori najvećim iskorakom koji nitko prije nije smatrao mogućim i izvedivim u zajednici suverenih država kakva je EU. Na povijesnom summitu od 17. do 21. srpnja dogovoreno je stvaranje “EU sljedeće generacije”. Ako sudimo samo po brojkama, po količini novca koji kontrolira u europskom proračunu, Ursula von der Leyen mogla bi biti najsnažnija osoba na čelu Komisije u povijesti. Moćnija od svih prethodnika. Proračun EU zamalo pa je udvostručen zahvaljujući odluci da se, zbog izvanrednih okolnosti koronakrize, prvi put Europskoj komisiji dopusti masovno zaduživanje na tržištu kapitala i plasiranje tako namaknutog novca u obliku bespovratnih sredstava i zajmova najpogođenijim državama članicama.

U svom govoru o stanju Unije govorila je gospođa von der Leyen o tome, o oporavku EU: “Imamo viziju, imamo plan, imamo investicije; sad je vrijeme da prionemo poslu.” Govorila je o Green Dealu, totalnoj ekologizaciji europskog gospodarstva, zelenoj tranziciji koja će se događati paralelno s digitalnom tranzicijom. Hoće li zaista ostati zapisana u povijesti kao najsnažnija predsjednica Komisije, ne ovisi, naravno, samo o brojkama koje su joj dodijeljene kroz proračun nego i o tome kako će voditi, kako svladavati prepreke i kakve rezultate će ostaviti.

– Naš je zadatak da budemo predvodnici izlaska iz ove krhkosti, ranjivosti koronakrize i započnemo proces oporavka. Naš je zadatak da iskoristimo šansu koju nam pruža “EU sljedeće generacije” kako bismo napravili velik iskorak u digitaliziranije i ekološki održivije gospodarstvo – kaže predsjednica Europske komisije u jednom trenutku našeg razgovora. Sjedamo za dugački stol u jednoj od dvorana za sastanke u Komisiji, dovoljno socijalno distancirani da možemo skinuti maske s lica, i počinjemo intervju.

Josep Borrell SILVIJE TOMAŠEVIĆ Iz kineskoga trgovinskog zagrljaja probudio se i EU

Jučer ste u Europskom parlamentu rekli da ćete sljedeći tjedan predložiti reformu europskog sustava azila. Hoće li u tom prijedlogu biti mehanizam za relokaciju tražitelja azila, hoće li sudjelovanje u tom mehanizmu biti obvezno za sve države članice i hoće li se odnositi i na ekonomske migrante ili samo na azilante?

Postojeći sustav više ne funkcionira, to je svima jasno. Dosegnuo je svoje granice. Stoga ćemo predstaviti novi prijedlog koji je sveobuhvatniji, više europski, i koji ujedinjuje sustav azila, integracije u društvo i upravljanje granicama. Princip je novog prijedloga da uspostavimo novu ravnotežu solidarnosti i odgovornosti. Ono što ćemo predložiti sljedećeg tjedna bit će zajednički, europski pristup cijeloj toj temi. Migracije su se uvijek događale i uvijek će se događati, a naš je plemeniti zadatak da upravljamo migracijama na human i učinkovit način.

A general view shows as  European Commission President Ursula von der Leyen addresses her first State of the European Union speech during a plenary session of the European Parliament, in Brussels | Autor : YVES HERMAN/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL Foto: YVES HERMAN/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL A general view shows as European Commission President Ursula von der Leyen addresses her first State of the European Union speech during a plenary session of the European Parliament, in Brussels A general view shows as European Commission President Ursula von der Leyen addresses her first State of the European Union speech during a plenary session of the European Parliament as the coronavirus disease (COVID-19) outbreak continues, in Brussels, Belgium September 16, 2020. REUTERS/Yves Herman YVES HERMAN

Kako planirate riješiti problem s otporom koji su zemlje poput Mađarske pokazivale kad se posljednji put pokušavala dogovoriti zajednička migrantska politika?

Proteklih su mjeseci države članice vidjele da velike, važne političke prijedloge vrlo pažljivo pripremam i da sam u dubokom dijalogu s državama članicama u vezi s pripremama tih prijedloga. Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson i potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas neumorno su razgovarali s ministrima svih država članica kako bi pripremili teren, ali i slušali što države imaju za reći. Sve kako bi se pronašla zajednička “zona za slijetanje” (u smislu: plodno tlo, op. a.) za naš prijedlog. Cilj nam je imati sveobuhvatan, europski pristup cijelom lancu koji treba pokriti u migrantskoj politici, a koji počinje u zemljama podrijetla migranata i završava integracijom ljudi kojima je odobren azil u EU. To je velik prijedlog, velik posao, ali je vrlo dobro pripremljen. Cilj je da se prijedlog temeljito raspravi i da se postigne zajedničko rješenje koje će popraviti status quo. Jer status quo jednostavno više ne funkcionira.

Usvajanje prijedloga do kraja godine?

Uh (vidljivo iznenađena, op. a.)! Njemačko je presjedanje od velike pomoći.

BELGIUM-BRUSSELS-EUROPEAN PARLIAMENT-BUDGET-VOTE SOTEU Predsjednica EK: Nema više izgovora, imamo vizije, imamo plan, trebamo se primiti posla

Nakon napada novičokom na ruskoga oporbenog političara Alekseja Navaljnog, treba li Europska unija promijeniti pristup njemačko-ruskom projektu gradnje plinovoda Sjeverni tok 2?

Da, dugo je prevladavao pristup da je to posve ekonomski projekt, no ja sam duboko uvjerena da je to i visoko politički projekt. Ponašanje Rusije, zapravo obrazac ponašanja koji je Rusija pokazala, nije se poboljšalo, već se pogoršalo otkako se krenulo u taj projekt novog plinovoda. Iščezava nada da će se odnosi poboljšati suradnjom, trgovinom i gradnjom plinovoda. Stoga mislim da je u političkoj raspravi nužno priznati činjenicu da je ovo visoko politički projekt, a ne samo ekonomski, i da se obrazac ponašanja Rusije neće promijeniti zbog tog plinovoda. Sjeverni tok 2 trebamo uključiti u širu političku raspravu o našim odnosima s Rusijom. Komisija je maksimalno iskoristila svoje ovlasti u vezi s tim projektom, ali treba ga sada uključiti u širu političku raspravu o tome kakav je naš odnos prema Rusiji.

Sada, kad je budućnost EU dosta jasno zacrtana novim planom oporavka koji nosi naziv “EU sljedeće generacije” i planom digitalne i zelene tranzicije (Green Deal), o čemu mislite da bi trebala raspravljati i odlučiti planirana Konferencija o budućnosti Europe?

Konferencija o budućnosti Europe bila je skoro spremna za početak i ostaje vrlo važna jer jedna je stvar politički smjer koji Komisija i lideri daju na važnim temama koje definiramo kao prioritete, poput europskog Green Deala ili digitalizacije. Ali druga je stvar raspravljati s najširom europskom javnošću kako želimo živjeti zajedno i kakva je naša vizija Europe u budućnosti. Ta je rasprava puno šira. Zbog COVID-19 bilo je teško započeti Konferenciju o budućnosti Europe, ali to je apsolutno nužno i nestrpljivo čekamo da započne.

Smatrate li da bi na toj Konferenciji o budućnosti Europe trebalo razgovarati o promjeni temeljnog ugovora EU?

Nisam za to da se prejudicira bilo kakav ishod te konferencije. Najprije započnimo i neka onda konferencija oblikuje smjer u kojem će ići rasprava.

Europski parlament TOMISLAV KRASNEC Budućnost EU ovisi o tome hoće li ČEP-ovi slijediti svoje šefove

Komisija je objavila smjernice za države članice koje trebaju izraditi svoje nacionalne planove oporavka i jačanja otpornosti. Mislite li da će vlade pri izradi nacionalnih programa biti u iskušenju da novac iskoriste za neke svoje političke ciljeve? Po vašem mišljenju, koja bi trebala biti najbolja ravnoteža investicija i reformi?

Na našemu povijesnom Europskom vijeću na kojemu smo krenuli prema “EU sljedeće generacije” vladao je širok konsenzus o tome da digitalizacija i europski zeleni sporazum (Green Deal) trebaju biti prioriteti. To je veliko postignuće jer pokazuje koliko je Europa ujedinjena na te dvije teme. Nitko ne dovodi u pitanje da to trebaju biti prioriteti. Vrlo smo to jasno rekli, i u zaključcima Europskog vijeća odmah je bilo zacrtano da 30 posto od 1800 milijardi eura, koliko je ukupno težak paket Višegodišnjeg financijskog okvira i fonda za oporavak, treba biti usmjereno u Green Deal. U zajedničkom nam je interesu da budemo ambiciozni u vezi s tim. Nacionalni planovi oporavka trebaju biti individualni jer države same znaju što je najbolje za njihov oporavak, ali trebaju biti usklađeni sa zajedničkim ciljevima da se države moderniziraju i da postanu ekološki više održive. Komisija je predložila da alocira 37 posto Fonda za oporavak za zelene projekte i 20 posto za projekte digitalizacije. To se dvoje međusobno nadopunjuje jer europski Green Deal neće biti ostvaren bez digitalizacije, bez novih tehnologija poput umjetne inteligencije i sličnog. Dva prioriteta osnažuju jedan drugog. To će odrediti našu budućnost i zato je to jako važno.

German Chancellor Merkel welcomes EC President von der Leyen before in Berlin | Autor : POOL/Reuters/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL Foto: POOL/Reuters/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL German Chancellor Merkel welcomes EC President von der Leyen before in Berlin German Chancellor Angela Merkel welcomes European Commission President Ursula von der Leyen before talks at the Chancellery in Berlin, Germany September 18, 2020. Odd Andersen/Pool via REUTERS POOL

Nakon posljednjih poteza britanske vlade, je li sporazum o budućim odnosima nakon Brexita uopće moguć u kratkom roku do kraja prijelaznog razdoblja, koje završava 31. prosinca?

Želimo postići sporazum o budućim odnosima i stoga nas je neugodno iznenadilo kad je postojeći sporazum o povlačenju doveden u sumnju predloženim britanskim zakonom o unutarnjem tržištu. Nastavit ćemo pregovore, ali također je nužno da Ujedinjena Kraljevina obnovi povjerenje u vrijednost potpisa i ispravi znak upitnika koji je stavila na sporazum o povlačenju. To je sada najvažnije.

Symbolic photo flags kršenje sporazuma Trzavice između EK i Velike Britanije zbog spornog zakona: 'Bude li prihvaćen, bit će to kršenje prava'

Koliko ste optimistični u vezi s budućim odnosima?

I dalje sam uvjerena da mogu biti ispregovarani na vrijeme. Zato bi bolje bilo da se ne dovodi pod sumnju postojeći sporazum i postojeće obveze po međunarodnom sporazumu. Bolje je usredotočiti se na postizanje sporazuma o budućim odnosima. Jer vremena je malo. Ne treba nam više distrakcija, treba nam fokus na postizanje sporazuma.

Britanska vlada smatra da je nekim svojim izmjenama spornog zakona u srijedu učinila ustupak EU. Smatrate li da je to dovoljno, da to rješava vašu zabrinutost ili želite vidjeti više od toga?

Unutarnja je stvar Ujedinjenog Kraljevstva kako će se nositi s ovom situacijom. Za nas je važno to da postoji sporazum o povlačenju, koji je potpisan, i koji treba biti implementiran onako kako je predviđeno, kako smo potpisali da će biti implementiran. Lopta je na strani Ujedinjenog Kraljevstva, koje treba obnoviti povjerenje u vrijednost onoga što potpisuje.

Drugim riječima, ustupak koji tvrde da sada čine nije toliki da obnavlja to povjerenje?

Sve dok (britanski, op. a.) zakon o unutarnjem tržištu pokušava promijeniti provizije sporazuma o povlačenju, imamo problem.

Umirovljenici u redovima čekaju kako bi podigli mirovinu JOŠ JEDNA OPCIJA ZA GRAĐANE Uvodi se europska mirovina – privatna štednja za umirovljeničke dane

Britanska vlada tvrdi da sporazum o povlačenju, koji su potpisali, dijeli unutarnje tržište UK. Postoje li stvari koje EU može učiniti da smanji tu britansku zabrinutost koja je dovela do predlaganja zakona o unutarnjem tržištu?

Tri se godine pregovaralo ovom sporazumu o povlačenju, i to temeljito, posebno u pogledu njegova učinka na mirovni sporazum o Sjevernoj Irskoj (Good Friday Agreement, sporazum sklopljen na Veliki petak 1998.). Obje su ga strane potpisale, prošao je kroz Europski parlament i kroz House of Commons. I postojalo je opće razumijevanje da će taj sporazum o povlačenju UK iz EU očuvati mir na irskom otoku i očuvati namjere mirovnog sporazuma sklopljenog na Veliki petak. Sada je naša zadaća implementirati taj sporazum. Ne ponovno otvarati, nego implementirati jer je to dobar sporazum koji čuva mir na irskom otoku. Ne bismo trebali trošiti vrijeme dovodeći ga u pitanje, trebali bismo ga implementirati. Do kraja mjeseca očekujemo da se aktualno kršenje sanira i na britanskoj je strani da sada djeluje.

I dalje o ratu i miru, takoreći. Pratite situaciju na istočnom Sredozemlju, u moru oko kojeg se spore Grčka i Turska. Kako EU i vi osobno možete pomoći stvaranju uvjeta za dijalog koji bi dao rezultate? I što mislite o srži tog spora, biste li rekli da međunarodno pravo više naginje prema jednoj ili drugoj strani u smislu demarkacije granica na moru? Imaju li otoci epikontinentalni pojas ili ne? Kako riješiti taj spor?

Industrija GOSPODARSTVO Europska komisija: Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo znatno poboljšana u kolovozu

Prvo, vrlo je bitno da Grčka i Cipar imaju punu europsku potporu i solidarnost u slučajevima da se njihova legitimna suverena prava dovode u pitanje ili se krše. Bila je vrlo kritična situacija kad je Turska pokušavala zastrašiti svoje susjede. Dobar je znak to što je taj turski istraživački brod vraćen u tursku luku jer to otvara vrata dijalogu. Trebamo to iskoristiti, sjesti za stol i pronaći mirno, održivo rješenje za otvorena pitanja. Sad je trenutak za angažman, za dijalog i pregovore.

Hoćete li vi sjediti za tim stolom?

Europska će unija sigurno biti za stolom. Jer je tema šira, uključuje pitanja koja su u srcu interesa EU. Bit ćemo prisutni. Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku neumorno je angažiran na tom pitanju.

Maja, Ana Maria, Andrijana, Josipa, Petra, Ema, Nikolina i Tihana: Itekako možemo biti korisne hrvatskom zdravstvenim sustavu u pandemiji COVID-19! Ako je staž obavezan, zašto ga ne omoguće, a ako je to nemoguće, neka ga ukinu
PRIPRAVNICI U NEIZVJESNOSTI
Zovete umirovljenike, a mi čekamo na posao i po nekoliko godina?!
Psorijaza
SVJETSKI DAN PSORIJAZE
Srušimo stereotipe zajedno: Međunarodni glas za bolji život
  • .penelopea.oo2:

    Pozivam gradjane da ne citaju ovu bolesnicu sto je opljackala 700 milijuna eura svojim poreznim obveznicima u Njemackoj, i sto je gradjani na oci ne mogu gledati. Mozda obicni ljudi, koji se nikada nisu kretali u ovakvim krugovima misle da ... prikaži još! su to neke face, ali vjerujte to su vam obicni kriminalci, gangsteri, nacisti i fasisti, SS-ovci, profesionalni dzeparosi, pljackasi iz organiziranog kriminala, oni su sefovi mafijama, trgovcima oruzja, droge, roblja, ljudi, organa i male djece. Berlin vam drzi 5 Arpaskih obitelji, sa preko 150 komada clanova klanova mafije svaka, u Briselu ista stvar, on zlostavljaju malu djecu u dvorcima, gradjani su masovno prosvjedovali protiv njih u Belgiji, to nece vidjeti u vasim zamracenim medijima. A imaju i podzemne tunele gdje muce ljude, vade im zube na zivo, svasta rade, to je americka televizija prikazala prije neki dan, a oni su sakrili u Europi. Ovo su vam pravi pravcati nazi/fasisti, dijabolikusi, bolesne psihopate, znate njihov domet ludila sto su radili u dva svjetska rata, masovno ubijali ljude u masovnim genocidima, ovo sto sada gledate u Europi i svijetu, to su isto oni. Sama cinjenica da se ova spodoba ne srami sebe, sto joj je Nacistija Njemacka radila covjecanstvu u dva svjetska rata, i ona se opet uspela za kormilo Europe, umjesto da se sakrila bolesnica, negdje u zadnje redove, i pravila se da ne postoji iz postovanja prema ljudskome rodu. To vam odmah govori da je ona bolesna i vi skupa s njom, ako tu bolesnicu slusate

  • Neonacionalist:

    Bog čuva Rusiju .

  • PunPenezov:

    Ljudi koji nist ne nauce iz svoje povijesti, ti ce je opet ponoviti i sto im onda treba ciniti? Opet ce dobit po glavurdi kao nikad prije. Jel' jasno?