Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Tajne snimke – u samo 10 godina od krunskog do nezakonitog dokaza

Vrhovni sud je nedavno u aferi Mali maestro odobrio izdvajanje iz dokaza tajno snimljenih razgovora
05. listopada 2017. u 07:00 7 komentara 3700 prikaza
prisluškivanje
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Je li Vrhovni sud svojom nedavnom odlukom u aferi Mali maestro otvorio Pandorinu kutiju s dalekosežnim posljedicama ili je riječ o samo još jednoj u nizu zbunjujućih odluka naših sudova koji o istim stvarima odlučuju dijametralno suprotno, pitanja su na koja za sada nema odgovora. Kao što nema odgovora ni na pitanje kako je moguće da se dokazi koji su 2007., kada je cijela afera pokrenuta, bili zakoniti ,10 godina kasnije proglase nezakonitima.

Mislav Merkaš Apsurdi hrvatskog pravosuđa Optuženici koriste zakon i legalno razvlače svoje postupke

A to što je sada, odlukom Vrhovnog suda, proglašeno nezakonitim, snimke su tajno snimljenih razgovora koje su nastale 2007. temeljem zakonitog naloga suca istrage. I te snimke svih ovih 10 godina bile su sastavni dio sudskog spisa protiv Svjetlana Stanića i Ivana Gotovca, optuženih u aferi kolokvijalno nazvanoj slučaj Peka. Da stvar bude bolja, zakonitost ili nezakonitost tajno snimljenih razgovora svih tih godina nitko nije propitkivao, a u 10 godina u tom su slučaju donesene tri presude – jedna osuđujuća i dvije oslobađajuće. Sve tri ukinuo je Vrhovni sud, a u sve tri presude kao dokazni materijal razmatrane su i (ne)sporne snimke. A onda je početkom 2017. počelo i četvrto suđenje u tom slučaju i obrana je odlučila posegnuti za nečim što je zadnjih godina viđeno u svim važnijim postupcima koji se vode na našim sudovima. Tražili su da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje snimke tajno snimljenih razgovora nastalih temeljem zakonitog naloga suca istrage, koji po stavu obrane, nije bio dovoljno obrazložen. Obrana Stanića i Gotovca pri tome se pozvala na slučaj Dragojević u kojem je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu (ESLJP) 2015. zaključio da su Anti Dragojeviću, osuđenom na devet godina zatvora zbog krijumčarenja 40 kilograma kokaina, prekršena prava jer nalog suca istrage za tajno praćenje i prisluškivanje nije bio dovoljno dobro obrazložen.

A onda obrat!

Stoga je ESLJP odlučio da Hrvatska Dragojeviću mora platiti gotovo 10.000 eura odštete te mu omogućiti obnovu postupka. Dragojević je obnovu postupka zatražio, no ona mu je odbijena uz obrazloženje da osim snimki tajno snimljenih razgovora postoje i drugi dokazi te da bi presuda opet bila osuđujuća. I dok je za Dragojevića pravna borba, kako za sada izgleda, završena, na odluku koju je u njegovu slučaju donio ESLJP počeli su se pozivati mnogi optuženici od Milana Bandića i Nade Čavlović Smiljanec pa sve do Ivana Gotovca i Svjetlana Stanića. Svi oni tvrdili su da nalozi suca istrage, ako nisu dovoljno dobro obrazloženi, nisu zakonit dokaz. Pri tome su njihove obrane tvrdile da suci istrage idu linijom manjeg otpora te kao razlog za izdavanje naloga za tajno praćenje i prisluškivanje uglavnom prepisuju ono što tužiteljstvo najavi kao razlog za tajno praćenje bez nekih dodatnih obrazloženja. Tužiteljstvo im je pak kontriralo riječima da sudac istrage uvijek može odbiti izdati nalog ako smatra da razlog za njegovo izdavanje nije valjan, a riječi su potkrijepili primjerima u kojima se takvo što i dogodilo. No svim prje spomenutim optuženicima, osim Milanu Bandiću, sudska su vijeća zahtjeve za izdvajanje tajno snimljenih razgovora kao nezakonitih dokaza odbijala. A Vrhovni sud je odluke nižih sudova ne samo potvrđivao nego ih u slučaju Bandić i preinačio.

Đuro Sessa - prisega Predsjednik Vrhovnog suda Sessa položio prisegu pred predsjednicom Republike

Stoga, s obzirom na sudsku praksu, ne čudi što je sudsko vijeće koje sudi Gotovcu i Staniću na početku četvrtog suđenja odbilo zahtjev obrane za izdvajanje snimki tajno snimljenih razgovora. Spis je po žalbi obrane otišao na Vrhovni sud i onda se dogodio preokret u odnosu na postojeću sudsku praksu. Odluka je ukinuta, a Vrhovni sud je u obrazloženju ukidajuće odluke upozorio niži sud da vodi računa o slučaju Dragojević. Odlučujući drugi put o zahtjevu obrane, sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog suda, sukladno uputi Vrhovnog suda, zaključilo je da su snimke tajno snimljenih razgovora Gotovca i Stanića nezakoniti dokazi te ih je izdvojilo iz spisa. Na tu se odluku ovaj put žalio USKOK, no žalba je odbijena. A Vrhovni sud, ili barem jedno njegovo vijeće, prvi put u zadnjih nekoliko godina donijelo je odluku da su tajno snimljeni razgovori nastali temeljem naloga suca istrage koji nije dovoljno obrazložen nezakonit dokaz. I sukladno tome izdvajaju se iz spisa. A da ne bi bilo zabune oko tumačenja onog što je Vrhovni sud odlučio, u obrazloženju odluke navodi se i da je Vrhovni sud Republike Hrvatske “prihvativši stavove o ovom pravnom pitanju izražene u presudama Europskog suda za ljudska prava revidirao svoj stav.”

Građani se ne snalaze

I tako je nakon 10 godina slučaj Peka zašao u neke sasvim nove pravosudne vode u kojem je malo kome jasno što je zakonito, a što ne. Jer kada su sporni nalozi 2007. izdani, učinjeno je to sukladno tada važećem ZKP-u i u zakonitost takvih dokaza nitko nije dvojio. U međuvremenu promijenio se ZKP, osim u slučaju Dragojević, donesene su još dvije presude protiv Hrvatske na ESLJP-u u kojima se tvrdi da su prekršena prava optuženika jer su prisluškivani temeljem sudskih naloga koji nisu dobro obrazloženi, a prava optuženika postala su najvažnija stvar u kaznenom postupku. U toj kakofoniji različitih tumačenja prava i zakona prosječnom građaninu teško se snaći, a još mu je teže objasniti zašto sudski postupci traju godinama te zašto se u njima donose dijametralno suprotne odluke. Odluka Vrhovnog suda u slučaju Mali maestro je presedanska, a hoće li promijeniti dosadašnju sudsku praksu tek se treba vidjeti. Jer ono što jedno vijeće Vrhovnog suda smatra nezakonitim dokazom, drugo može smatrati zakonitim. Hoće li se to i dogoditi vidjet će se čim prvi sljedeći optuženik zatraži izdvajanje tajno snimljenih razgovora iz spisa kao nezakonitih dokaza.

ISTRAŽIVANJE Građani ne vjeruju hrvatskom pravosuđu Ivo Sanader Otkriveno Tajna snimka Sanadera i slovenskog premijera: Ne radi pizdarije EU?Commissioner Vera Jourova speaks on the possibilities for fighting hate crimes on the Internet at the Conference on Hate Speech and Freedom of Expression in the Federal Ministry for Justice and Consumer Protection in Berlin, Germany, 26 September 2016. PREGLED STANJA Kako stoji hrvatsko pravosuđe u EU: Palo povjerenje u neovisnost sudova
BROJKE
Evo kako se glasalo u vašem mjestu
LJETNE PREHLADE
I dalje je važno paziti na zdravlje, pogotovo na higijenu nosa
  • Avatar Udruga_obrisanih
    Udruga_obrisanih:

    treba se pozvati na pozitivnu praksu NR Kine. Prvi dan te istražuju, drugi sude, a treći fino objese.

  • Avatar vkv353
    vkv353:

    pa što je tu čudno svi naši sudci su potkupljeni.naši sudci su najveći kriminalci čim je upitanju veliki iznosi u novcu rastegne na godine suđenja i na kraju oslobađajuća presuda

  • Avatar Django
    Django:

    Stvar je potpuno jasna, za ovaj obrat možemo zahvaliti tome što smo članica EU. Zbog toga postoji viša instanca nego što je najviši hrvatski sud, i tamo padaju sve optužbe bazirane na udbaško- komunističkim metodama kao što su konstruirane optužnice, ... prikaži još! lažni iskazi ili nelegalno snimanje. Još kada kod nas suci zbog presuda baziranih na takvim "dokazima" počnu gubiti posao možda bude nade i za naše pravosuđe.