Naslovnica Premium Analize i intervjui

Internet bez vlasnika, granica i bez volje za kontrolom

Kompanije koje posluju na internetu tako su jake da su im drakonske financijske kazne za zloupotrebu monopola ukalkulirani rizik poslovanja
03. listopada 2018. u 21:57 0 komentara 457 prikaza
Internet
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

Najprije smo vidjeli uvođenje Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, a sada slijedi donošenje Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu. Obje su regulative donesene u pokušaju da se regulira ponašanje i rad velikih globalnih korporacija poput Googlea, ali ponajprije Facebooka koji je posljednjih godinu dana teško optuživan za zloupotrebu korisničkih podataka zbog čega se sumnja i na utjecaj na politička zbivanja ovih ili onih entiteta.

Europski parlament direktiva eu Istražili smo: Što je dobro u odluci o zaštiti autorskih prava na internetu

Direktivom se pak opet ponajprije Facebook pokušava natjerati da ipak kompenzira barem do neke mjere dijeljenje na korisničkim profilima sadržaja koji su kreirale neke treće strane, ponajprije medijski izdavači, čime besplatno dobiva sadržaj u koji sam nije uložio ništa. Hoće li to biti dovoljno i što bi sljedeće moglo biti na redu, upitali smo dr. sc. Romanu Matanovac Vučković, docenticu na Katedri za građansko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

– Iako internet ima jako puno aspekata, pitanje može li se on regulirati te ima li smisla prilagođavati se stalno novim alatima za zaobilaženje novih pravila, stavila bih u kontekst uloge interneta kao nepreglednog poslovnog prostora na kojem se, zahvaljujući stalnom razvoju tehnologija, neprestano mijenjaju poslovni modeli i načini postupanja u trgovini, poslovanju i općenito u razmjeni vrijednosti. Internet mijenja postupanje i navike poduzetnika i potrošača velikom brzinom, a zahvaljujući tim brzim promjenama, pravni okvir koji bi trebao regulirati taj veliki poslovni prostor uvelike kasni. U početku razvoja interneta u ovome aspektu nije se ni htjela propisati nova i posebna pravna regulacija, dijelom zato što se to nije znalo napraviti, dijelom zato što je bio nepredvidiv smjer razvoja, a dijelom i zato što se svjesno htjelo dati što veći zamašnjak razvoju poslovanja na i putem interneta te iskoristiti njegove potencijale za ostvarivanje što je moguće veće dodane vrijednosti, neometano od “opterećujućeg” djelovanja pravnih normi – kaže dr. Matanovac Vučković ističući kako je s druge strane veliki problem u efikasnoj pravnoj regulaciji interneta i nepostojanje državnih teritorija i granica, a znamo da neka država može donositi propise s učinkom samo za područje svojeg suvereniteta. Zato se internet doživljava kao prostor neograničene slobode.

DZNAP: Usvajanje prijedloga direktive o autorskim pravima radi za novinare, a ne protiv nas

Ničiji i svačiji

– EU gradi svoj jedinstveni digitalni prostor, svoje jedinstveno digitalno tržište i na njemu pokušava, posebno u novije vrijeme, regulirati negativnosti u kaznenopravnoj, javnopravnoj i privatnopravnoj sferi novim pravnim instrumentima te koristeći financijske i administrativne resurse EU. Problem je što se, po mojoj procjeni, kasno krenulo u takve pravne zahvate pa se sada treba boriti s negativnostima velikih razmjera te se postavlja pitanje učinkovitosti pravnih zahvata u smislu njihove praktične primjene. No u EU se o svakoj izmjeni zakonodavstva koje bi reguliralo poduzimanje konkretnih pravnih koraka i mjera treba dogovoriti 28 država članica pa ni sam zakonodavni postupak nije jednostavan – kaže pravna ekspertica napominjući kako ipak treba naglasiti da internet i općenito digitalizacija imaju nemjerljive pozitivne učinke u gotovo svakom pogledu. Zato se i ima smisla stalno prilagođavati i unapređivati pravila i postupke koji su usmjereni na zaštitu od negativnih reperkusija kako bi se dalje razvijali najpozitivniji potencijali interneta.

– Jedan je takav primjer i Opća uredba o zaštiti osobnih podataka kojom se regulira pitanje upravljanja osobnim podacima građana. Drugi je primjer ustanovljavanje jedinstvenog pravnog okvira za regulaciju tržišta elektroničkih komunikacija te ustanovljavanje BEREC-a, udruge nacionalnih regulatornih tijela za elektroničke komunikacije. Treći je primjer regulativa o zaštiti tržišnog natjecanja u Europskoj uniji. Četvrti su primjer ujednačena pravila o zaštiti potrošača na razini Europske unije – kaže dr. Matanovac Vučković. Internet je specifičan još po nečemu – on nema vlasnika. Na koga se onda uopće odnose regulative, pitanje je koje si postavljaju mnogi pravni stručnjaci.

Axel Voss DIREKTIVA O AUTORSKIM PRAVIMA 'Izdavači i novinari više nisu bespomoćni u zaštiti svojih prava'

– Fenomen interneta je da je on ničiji i svačiji, a prevladava osjećaj da na njemu svi sve možemo iako to baš i nije tako. Internet kao takav ne može se regulirati, ali mogu se regulirati posebni aspekti poslovanja na internetu, npr. zaštita potrošača u elektroničkoj trgovini, što se na europskoj razini stalno unapređuje. Problem je samo što je riječ o takvom obliku pravne zaštite u kojemu ne postoji javnopravni europski ni nacionalni regulator već je zaštita potrošača u rukama njih samih i njihovih udruga. Tržišno natjecanje na jedinstvenom europskom digitalnom tržištu također je uređeno raznim pravnim instrumentima te tu kao regulator djeluje i Europska komisija i agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u državama članicama. Problem je što su određene kompanije koje posluju na internetu tako globalno jake da im naizgled drakonske financijske kazne koje im se izriču za zlouporabu monopola zapravo unaprijed ukalkulirani rizik poslovanja – objašnjava stručnjakinja s Pravnog fakulteta u Zagrebu podsjećajući kako je Europska komisija 2017. godine kaznila Google kaznom od 2,42 milijarde eura zbog povrede europskih pravila za zaštitu tržišnog natjecanja jer je zloupotrijebio svoj dominantni položaj povoljnijim prikazivanjem vlastitih usluga uspoređivanja cijena u odnosu na konkurentske usluge na svojim stranicama s rezultatima općeg pretraživanja. Google očito koketira sa zloupotrebom vladajućeg položaja, na što upućuje i novija odluka Europske komisije iz 2018. prema kojoj je kažnjen s 4,43 milijarde eura zato što je protuzakonito postavljao zahtjeve proizvođaču uređaja Android i operatorima mobilnih mreža da bi učvrstio svoj dominantni položaj na tržištu kao tražilice.

direktiva EU Andrus Ansip: Neće biti zabrane ni poreza na linkanje

– Sve više se govori i o potrebi sveobuhvatne zaštite podataka, tzv. big data, blockchain tehnologije i tržišta kriptovaluta. Evo, tržište kriptovalutama i virtualnim valutama (poput bitcoina i ethera) ne potpada pod uobičajene regulatore tržišta novca i burzi. Onaj tko ulazi u tu priču upušta se u rizik bitno veći od onoga kad trguje dionicama na tradicionalnoj burzi ili ulaže u fondove banaka gdje djeluju ozbiljni regulatori poput Hanfe i Hrvatske narodne banke. Hanfa je, npr., u prosincu 2017. i veljači 2018. izdala upozorenja građanima o rizicima ulaganja u kriptovalute, odnosno virtualne valute ističući upravo to da nema regulatora za nadzor takvih financijskih instrumenata i usluga. Nije na vidiku neki europski regulator koji bi se bavio ovim aspektom trgovanja vrijednostima na internetu – kaže dr. Matanovac. Autorskopravna regulativa na razini EU, uključujući i novu Direktivu o autorskom pravu na internetu koja je u postupku donošenja, čini se da će ipak s uspjehom regulirati komercijalno iskorištavanje kulturnih, kreativnih i medijskih sadržaja na internetu, smatra ona.

Igra još nije gotova

– Tu sami nositelji prava i njihove udruge moraju imati glavnu riječ, ali će regulatori poput nacionalnih zavoda za intelektualno vlasništvo i agencije za zaštitu tržišnog natjecanja vrlo vjerojatno pratiti situaciju da ne dođe do neželjenih posljedica i zloupotrebe prava – podvlači. Je li možda rješenje naprosto u reguliranju rada samo onih velikih korporacija koje drže najviše podataka o nama i koje su već sada označene problematičnima pa, dakle, i kažnjavane?

Poznati kantautor Bryan Adams je s 20 albuma koji su na YouTubeu imali više od 200 milijuna klikova dobio naknadu od 2500 dolara Direktiva Ministrica Obuljen-Koržinek: Vlada podržava prava autora

– Količina privatnih podataka koja se nalazi praktički u rukama globalnih privatnih kompanija poput Facebooka, Instagrama i sličnih društvenih mreža doslovno je zastrašujuća. No tu veliku ulogu imaju i sami građani koji vrlo često ne razmišljaju o posljedicama izlaganja svoje privatnosti na internetu te dobrovoljno servisiraju društvene mreže i ostale privatne kompanije podacima o sebi. Opća uredba o zaštiti osobnih podataka korak je prema boljoj zaštiti privatnosti na internetu, ali ako ne pročitamo ponuđeni elektronički ugovor, već samo kliknemo da pristajemo na sve što nam se u prozorčiću nudi, onda se moramo pomiriti i s posljedicama svojeg postupanja. Drugim riječima, treba raditi na podizanju razine svijesti o posljedicama koje internet može imati na privatnost, praktički od vrtićke dobi. Dakako da ne bi štetila bolja regulacija, u pravilu velikih kompanija koje prikupljaju podatke građana i njihova jača pravna odgovornost u slučaju zloupotrebe. No prvenstveno je riječ o ugovornim odnosima u kojima sami pristajemo ili ne na ono što nam se nudi – kaže stručnjakinja za civilno pravo. Regulative o kojima govorimo vezane su za EU. Čini se da će daleko veći problem biti donošenje sličnoga za cijeli svijet, no to nije nemoguće.

– Moguće je napraviti regulativu za cijeli svijet. Pravni instrument za to bi bio međunarodni ugovor u okviru WTO-a kada je riječ o trgovinskim aspektima ili UN-a kada je riječ o ljudskim pravima. No ne čini se izglednim da bi se takva regulativa mogla donijeti jer su mehanizmi donošenja međunarodnih ugovora vrlo složeni i tu politika i globalni gospodarski interesi igraju veliku ulogu. No na razini EU ulažu se veliki napori u reguliranje pravnog okvira za funkcioniranje jedinstvenog tržišta pa se može očekivati daljnje zakonodavne napore u tome smjeru. Stvaranje funkcionalnog jedinstvenog europskog digitalnog tržišta jedna je od temeljnih odrednica njene gospodarske strategije, a bez odgovarajućeg pravnog okvira to neće biti moguće – kaže dr. sc. Romana Matanovac Vučković.

Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...

Digitalna komora
Digitalna komora
Poduzetnici, odsad ključne informacije doznajte klikom miša

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.