Europski parlament sutra raspravlja, a u srijedu glasa o prijedlogu nove Direktive o autorskim pravima koji, premda pisan s plemenitim ciljem da osigura pravedniju raspodjelu zarade stvaratelja djela od kojeg se zarađuje na internetu, izaziva neviđene prijepore.
Protivnici prijedloga tvrde da će, usvoji li se nova direktiva, biti uveden nekakav “porez na link” (poveznicu), da će biti zabranjene viralne internetske foto-video-tekstualne šale poznate pod engleskim nazivom “meme” ili da će novi automatski filtri sadržaja na velikim internetskim platformama dovesti do cenzure.
“Memeovi” ostaju
No Europska komisija uporno objašnjava da takve kritike jednostavno nisu činjenično utemeljene. Ne zabranjujemo “meme”, tvrde, jer već sada u postojećoj direktivi o autorskim pravima postoji izuzeće koje kaže da nije kršenje autorskih prava ako se nešto objavljuje u svrhu parodije. To se ne mijenja ni novim prijedlogom, kažu u EK, nego se, upravo suprotno, dodaje nova mogućnost za autore viralnih “meme” parodija da se bore protiv prekomjernog uklanjanja njihova sadržaja s internetskih platformi.
Komisija uporno ponavlja da je poanta nove direktive da pruži stvarateljima sadržaja, koji je zaštićen autorskim pravima, a korisnici ga masovno dijele na internetskim platformama, veći utjecaj u određivanju načina na koji se platforme nose s takvim, autorski zaštićenim sadržajem.
– Hiperlink će ostati kao temeljna sloboda na internetu zauvijek – rekao je u veljači Andrus Ansip, potpredsjednik Europske komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište prilikom razgovora za Večernji list. – Ljudi koji govore o porezu na linkove i zabrani linkanja, oprostite, ali ti vam ljudi lažu – dodao je.
Ipak, kritičari ove direktive nastavili su dizati paniku, što je dovelo do neobičnog rušenja prijedloga izglasanog na nadležnom Odboru za pravna pitanja Europskog parlamenta i vraćanju prijedloga u drukčiju proceduru, u kojoj plenarna sjednica EP-a, a ne nadležni odbor (dakle svih 751 zastupnica i zastupnika), raspravlja o sadržaju prijedloga.
Prošli put, kad je prijedlog koji je prošao Odbor srušen na plenarnoj sjednici početkom srpnja, hrvatski europarlamentarci bili su podijeljeni. Petero iz redova HDZ-a i Europske pučke stranke (EPP) podržalo je prijedlog, a ostalih šestero bilo je za rušenje i vraćanje na plenarnu ovaj tjedan.
Kvaliteta sadržaja
– Posljednji put kad smo o tome glasali bila je riječ samo o proceduri, a sada je rasprava i glasanje o samom sadržaju – kaže Jozo Radoš (GLAS). SDP-ovci Biljana Borzan i Tonino Picula čekat će do utorka ili srijede da vide kakav će biti kompromisni prijedlog, pa će onda znati kako glasati. Tomašić je spremna podržati članak 13. koji se tiče “memeova” i sličnih stvari, ali nije sretna s člankom 11. koji uvodi srodna prava za izdavače i nakladnike, pa ako se to ne promijeni, planira glasati suzdržano.
Neki zastupnici kažu da su im sandučići elektronske pošte užarili apelima brojnih aktera s jedne i druge strane argumenta da im se čini da nijedna tema o kojoj su dosad odlučivali nije izazvala toliko lobiranja. Pa ni kad se glasalo o Istanbulskoj konvenciji. Ipak, kad je o novinarstvu riječ, najrelevantnije je pismo koje je zastupnicima uputilo šest stručnih udruženja, uključujući i međunarodnu i europsku federaciju novinara te udruge novinskih izdavača: “Uvođenje predloženog srodnog prava u članku 11. omogućit će procvat novinarskog ekosustava, s poštenim plaćama za novinare, uključujući fotoreportere i freelancere, te će osigurati kvalitetu sadržaja”, piše u tom pismu kojim se apelira na europarlamentarce da ne mijenjaju već postignute formulacije iz prijedloga.
