Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Istražili smo: Što je dobro u odluci o zaštiti autorskih prava na internetu

Dio tog novca, ako ga, dakle, ima, konačno će doći i do onih koji su vlasnici sadržaja pa i samih autora, kaže Tomo in der Mühlen
15. rujna 2018. u 12:17 2 komentara 956 prikaza
Europski parlament
Foto: Reuters/Pixsell

Neki slave, a neki očajavaju ili barem upozoravaju da se radi tek o prvoj rundi. No europska direktiva o ostvarivanju autorskih prava na jedinstvenom digitalnom tržištu donesena je prekjučer s ozbiljnom većinom u Europskom parlamentu, 438 glasova za i 226 protiv uz 39 suzdržanih što je priličan preokret ako se zna da je u prvom glasanju direktiva koju je predložio specijalni izvjestitelj Axel Voss u prvom glasanju bila odbijena.

DZNAP: Usvajanje prijedloga direktive o autorskim pravima radi za novinare, a ne protiv nas

Velike tehnološke kompanije poput Facebooka i Googlea žestoko su agitirale protiv donošenja te su njihovi zastupnici tvrdili kako će direktiva dovesti do zatvaranja interneta, smanjenja prava korisnika, odnosno do kraja interneta kakvog poznajemo. S druge strane, već odavno proizvođači sadržaja optužuju te iste tehnološke kompanije da profitiraju od sadržaja koji dobivaju besplatno.

Komunikacijski stručnjak Marko Rakar smatra da nova regulativa nije najbolje rješenje.

– Da, zato što su se medijske kuće iz EU upucale u koljeno, i to namjerno; ne razumiju koliko im Google, Facebook i slični koriste u promociji vlastite kuće/brenda/sadržaja. Isto tako, male kuće neće imati ama baš nikakav utjecaj na ugovore koje će (možda) potpisati s Googleom, Appleom, Facebookom i sličnima. I u konačnici će mediji završiti još lošije nego sada jer će ih u cijelosti iskopčati i učiniti nevidljivima. Rješenje mora biti drugačije – misli Rakar. Glazbeni producent Tomo in der Mühlen ističe kako je potpuno pogrešno svoditi raspravu o autorskim pravima na internetu na krajnjeg korisnika.

Axel Voss DIREKTIVA O AUTORSKIM PRAVIMA 'Izdavači i novinari više nisu bespomoćni u zaštiti svojih prava'

– Sadržaj u rukama drže korporacije pa one diktiraju i koji će se sadržaj naglašavati. No u te korporacije spadaju i Facebook te Google koji posluju u Europi dobro zarađujući iako u sadržaj na kojem zarađuju nisu ničime poduprli. I zato je ova direktiva dobra stvar jer će dio tog novca, ako ga, dakle, ima, a znamo da se radi o iznimno bogatim korporacijama, konačno doći i do onih koji su vlasnici sadržaja pa i samih autora – kaže In der Mühlen. Odvjetnica Kristina Delfin Kanceljak podsjeća da nije još sve gotovo jer predstoje razgovori Vijeća Europe, Europske komisije i Europskog parlamenta o tome kako će konačna verzija izgledati. Uglednu odvjetnicu zamolili smo da nam odgovori na pet ključnih pitanja koja su se provlačila za vrijeme rasprave o direktivi.

1. Hoće li se zbog nove direktive promijeniti internet onako kako su na to upozoravali protivnici direktive?
Internet se ne bi trebao promijeniti, barem ne na način na koji su upozoravali protivnici. No hoće li se uistinu i promijeniti, ovisi prvenstveno o budućim poslovnim modelima kako internet-giganata tako i kreativne zajednice koji će se morati uskladiti sa zahtjevima buduće direktive. Ono što se naglašavalo – tzv. search engines – ne bi trebalo biti zahvaćeni jer hyperlinkovi nisu ovim prijedlogom zabranjeni, no copy-paste jest. Što se tiče content sharing platformi – one, sukladno prijedlogu (a koji se nastavlja na praksu Suda EU) vrše radnju priopćavanja javnosti zaštićenih djela. Ono što je nedvojbeno jest da nositelji prava imaju pravo odlučiti prvenstveno žele li da im se djela koriste na taj način te, ako žele, odnosno odobravaju, imaju pravo na odgovarajuću naknadu. Vidjet će se hoće li i kakva pravila uvesti takve platforme što se tiče samog uploada sadržaja, no s obzirom na to da je poslovni model bio sazdan na tome da se zarada ostvarivala bez direktne investicije u sadržaj, potrebno je internet učiniti fer mjestom za sve koji se tamo nalaze.

direktiva EU Andrus Ansip: Neće biti zabrane ni poreza na linkanje

2. Hoće li doista mediji i kreativna industrija profitirati i nastaviti se razvijati kako su to promovirali u kampanji za direktivu?
Hoće li profitirati i nastaviti se razvijati, ovisi prvenstveno o njima. Ovo je jedan od preduvjeta, i to vrlo bitan, ali nikako ne jedini.

3. Hoće li direktiva bitno utjecati na korisnike, hoće li oni i dalje moći dijeliti sadržaj, raditi meme?
Direktiva se u “spornim” dijelovima odnosi na platforme, i to velike, a ne na korisnike. Regulira se odgovornost platformi, a na više mjesta naglašava se zaštita privatnosti krajnjih korisnika. Ujedno su čuveni memeovi obuhvaćeni izuzecima već predviđenim u ranijim direktivama (parodije).

Poznati kantautor Bryan Adams je s 20 albuma koji su na YouTubeu imali više od 200 milijuna klikova dobio naknadu od 2500 dolara Direktiva Ministrica Obuljen-Koržinek: Vlada podržava prava autora

4. Hoće li digitalna ekonomija zbog ovoga slabiti?
Sve ovisi o budućim poslovnim modelima, no ovdje se de facto radi o manjoj preraspodjeli zarade s interneta te smatram da iz tog aspekta (a znajući moć internet-giganata) ne bi trebalo doći do značajnijih potresa. Napominjem da se iz dohvata određenih odredbi direktive isključuju mikro i mala poduzeća te se ona odnosi na one subjekte koji u velikoj mjeri sadrže, tj. koriste tuđi sadržaj.

5. Hoće li direktiva bitno utjecati na besplatan sadržaj poput Wikipedije?
Ne.

Wikipedia i Google protiv

Wikipedia je za portal The Verge izjavila kako je donošenje nove direktive negativno te je ona promašila svoj smisao i nije zaštitila slobodu interneta. Propuštena je prilika za moderno rješenje autorskih prava u digitalnom dobu, kažu u Wikipediji.

Google Ljudi žele pristup kvalitetnim vijestima i kreativnom sadržaju. Uvijek smo isticali kako je više inovacije i suradnje najbolji način da se postigne održiva budućnost za europske sektore vijesti i kreative.

Die Zeit Citira se naslov kolumne Der Spiegela u kojem stoji “Od danas se radi o budućnosti interneta”. Međutim, kaže Die Zeit, moglo bi biti da se cijeli naslov neće moći citirati. Zeitova komentatorica ide u korist onima koji tvrde kako internet više neće biti onako slobodan iako sadašnja regulativa potječe čak iz 2001.

KiK prosinac
PROMO
Prolistajte novi KiK katalog i ne propustite super popuste!
  • Darko22:

    Ako se europska komisija oko nečega složila, jedino što je sigurno je da će europljani naje*ati

  • Karko:

    Pod 1. Znaci zabrani i fuss note takoder 2. Za raduju i sad 3.naracno da hoce 4.pojedinci hoce, radi njih je ovaj propis i donesen 5.hoce