Povremeni post posljednjih je godina postao iznimno popularan, osobito na društvenim mrežama gdje se često predstavlja kao jednostavan način za gubitak kilograma i poboljšanje zdravlja. No kada se razdoblje bez hrane protegne na 24, 36 ili više sati, riječ je o znatno zahtjevnijem obliku restrikcije koji može snažno utjecati na cijeli organizam. Jedna animirana medicinska simulacija pokazala je kako se tijelo postupno prilagođava 36-satnom postu i prelazi s korištenja glukoze na veće oslanjanje na masne zalihe. Istodobno, stručnjaci upozoravaju da takav režim nije bezopasan i da koristi koje mu se često pripisuju nisu jednako dobro dokazane kod ljudi, piše Unilad.
Nakon posljednjeg obroka tijelo najprije koristi glukozu koja cirkulira krvlju te zalihe glikogena pohranjene u jetri i mišićima. Kako sati prolaze i novi izvor energije ne stiže hranom, razina inzulina pada, a organizam sve više poseže za vlastitim energetskim rezervama. Postupno se povećava razgradnja masti, iz kojih nastaju masne kiseline i ketonska tijela koja pojedina tkiva mogu koristiti kao gorivo. Upravo se taj prijelaz na veće korištenje masti često navodi kao jedna od glavnih prednosti posta. Ipak, profesor metaboličke fiziologije James Betts sa Sveučilišta u Bathu upozorio je da brojne pretpostavljene zdravstvene koristi takvog metaboličkog stanja još nisu uvjerljivo potvrđene istraživanjima na ljudima. Prema njegovim riječima, osobito u kratkom roku ne vide se dramatične zdravstvene prednosti kakve se ponekad obećavaju na društvenim mrežama.
Dugotrajniji post može vrlo brzo donijeti i manje ugodne posljedice. Među čestim nuspojavama spominju se jaka glad, umor, manjak energije, glavobolja, vrtoglavica, razdražljivost i promjene raspoloženja. Mogu se pojaviti i zatvor, nadutost, neugodan zadah, problemi sa spavanjem, učestalije mokrenje i dehidracija. Ako se stroga ograničenja hrane ponavljaju ili traju dulje, povećava se i opasnost od nedovoljnog unosa hranjivih tvari. U ekstremnijim slučajevima mogu se razviti nutritivni nedostaci i pothranjenost, a moguće su i posljedice za reproduktivno zdravlje.
Organizacija The Emily Program, koja se bavi mentalnim zdravljem i poremećajima hranjenja, upozorava i da je količina kvalitetnih dugoročnih podataka o povremenom postu još uvijek ograničena. Dio istraživanja traje kratko i uključuje relativno mali broj ljudi, a u nekim studijama velik broj sudionika odustaje prije završetka. To dodatno otežava donošenje sigurnih zaključaka o dugoročnim koristima i rizicima.
Posebno je osjetljivo pitanje odnos posta i poremećaja hranjenja. Povremeni post sam po sebi nije poremećaj hranjenja, no stalno ignoriranje gladi i strogo kontroliranje vremena u kojem je 'dopušteno' jesti kod nekih ljudi može pridonijeti nezdravom odnosu prema hrani. Osobe koje već imaju ili su ranije imale poremećaj hranjenja trebale bi zato biti posebno oprezne s izrazito restriktivnim režimima. Gubitak kilograma tijekom posta moguć je ponajprije zato što se smanjuje ukupni unos energije, ali to ne znači da je 36-satno gladovanje nužno bolji ili zdraviji način mršavljenja od uravnoteženije prehrane. Reakcije se razlikuju od osobe do osobe, a ono što jedna osoba podnosi bez većih problema drugoj može izazvati izraženu slabost, vrtoglavicu ili druge tegobe.
Zato se ekstremni post ne bi trebao promatrati kao bezazlen internetski trend. Posebno bi oprezni trebali biti ljudi s kroničnim bolestima, trudnice, dojilje, osobe koje uzimaju određene lijekove te svi koji imaju povijest poremećaja hranjenja. Ako netko razmišlja o duljim razdobljima bez hrane, najsigurnije je prethodno razgovarati s liječnikom ili drugim kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom.
Ovo je pet najpakosnijih znakova Zodijaka: Izdaju ne praštaju, a osvetu služe hladnu
Otvori KEKS Pay
