U svijetu u kojem je noćno nebo urbanih sredina trajno osvijetljeno, a naši domovi ispunjeni svjetlošću ekrana i LED žarulja, tama je postala luksuz. No, cijena tog stalnog sjaja mogla bi biti daleko veća od računa za struju. Znanstvenici sve glasnije upozoravaju da takozvano svjetlosno onečišćenje predstavlja ozbiljan, ali često zanemaren rizik za ljudsko zdravlje. Dokaz za to je i velika studija provedena u Kini na više od 28 tisuća odraslih osoba, koja je pokazala zastrašujuću vezu: ljudi kontinuirano izloženi najjačem umjetnom svjetlu tijekom noći imali su čak 43 posto veći rizik od razvoja cerebrovaskularnih bolesti, poput moždanog udara, u usporedbi s onima koji su spavali u najvećoj tami. Ovaj nalaz nije jedini, već je dio rastućeg broja dokaza koji sugeriraju da smo zamjenom prirodnog ciklusa dana i noći za vječni dan narušili temeljnu biološku ravnotežu staru tisućama godina.
Srž problema leži u narušavanju našeg cirkadijalnog ritma, unutarnjeg 24-satnog sata koji upravlja gotovo svim procesima u tijelu, od spavanja i probave do tjelesne temperature i lučenja hormona. Ključni igrač u ovom sustavu je melatonin, hormon koji epifiza počinje proizvoditi s dolaskom mraka, signalizirajući tijelu da je vrijeme za odmor i regeneraciju. Međutim, izlaganje svjetlu, pogotovo plavom svjetlu koje emitiraju LED žarulje i ekrani elektroničkih uređaja, drastično suzbija proizvodnju melatonina. Time se našem mozgu šalje pogrešna poruka da je još uvijek dan, što dovodi do poteškoća s usnivanjem i isprekidanog sna. No, uloga melatonina daleko je kompleksnija od samog poticanja sna; on je i snažan antioksidans s protuupalnim svojstvima koji štiti naše stanice od oštećenja. Njegov nedostatak, noć za noći, ostavlja tijelo u stanju povišene pripravnosti i kroničnog stresa, što otvara put razvoju bolesti.
Opasnost se ne zaustavlja na povećanom riziku od moždanog udara. Druga opsežna studija, koja je pratila gotovo 90 tisuća osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu pomoću senzora na zapešću, otkrila je izravnu vezu između noćnog svjetla i niza srčanih oboljenja. Osobe koje su spavale u najsvjetlijim uvjetima imale su 56 posto veći rizik od zatajenja srca i 32 posto veći rizik od razvoja koronarne bolesti. Ono što ove nalaze čini posebno zabrinjavajućima jest činjenica da su te veze ostale čvrste čak i nakon što su znanstvenici uzeli u obzir druge poznate faktore rizika kao što su pušenje, tjelesna aktivnost, prehrana, socioekonomski status, pa čak i genetska predispozicija. Drugim riječima, spavanje pod svjetlom je neovisan faktor rizika. Poremećaj cirkadijalnog ritma također je povezan s metaboličkim problemima poput inzulinske rezistencije, pretilosti i dijabetesa tipa dva, stvarajući začarani krug koji dodatno opterećuje kardiovaskularni sustav.
Posebno su ugrožene osobe koje se već bore s nekom bolešću. Istraživanja na životinjama pokazala su da izloženost čak i prigušenom svjetlu tijekom noći nakon pretrpljenog moždanog udara može pogoršati ishod, povećavajući veličinu oštećenja mozga i potičući jače upalne procese. Ovo otkriće ima duboke implikacije za bolničko okruženje, posebno za jedinice intenzivne njege gdje su pacijenti često izloženi stalnom svjetlu i buci. Umjesto da bude mjesto oporavka, takvo okruženje može nenamjerno sabotirati proces ozdravljenja upravo remećenjem temeljnih bioloških ritmova koji su ključni za regeneraciju tkiva i smirivanje upala. Čini se da je za oporavak tijela, jednako kao i lijekovi, potrebna i iscjeljujuća moć tame.
Dobra je vijest da je ovo jedan od rijetkih zdravstvenih rizika nad kojim imamo znatnu kontrolu. Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih, ali iznimno učinkovitih koraka. Prvi i najvažniji je osigurati potpunu tamu u spavaćoj sobi korištenjem debelih zavjesa, roleta ili maske za spavanje. Potrebno je ukloniti ili prekriti sve izvore svjetlosti, uključujući i sitne LED indikatore na elektroničkim uređajima, koji mogu biti iznenađujuće ometajući. Preporučuje se izbjegavanje korištenja pametnih telefona, tableta i računala barem sat vremena prije odlaska na spavanje. Ako je noćno svjetlo nužno, treba birati ono slabo i toplih, crvenkastih tonova, jer ono najmanje utječe na proizvodnju melatonina. Ove male promjene u večernjoj rutini ne koštaju gotovo ništa, a mogle bi predstavljati ključnu investiciju u dugoročno zdravlje srca i mozga.
Ove namirnice mogu uzrokovati probleme sa spavanjem, tvrde doktori
Otvori KEKS Pay
