Može li dan i pol bez hrane potaknuti organizam da počne trošiti masne zalihe, obnavljati stanice i aktivirati procese koji inače ostaju u drugom planu? Upravo to sugerira video koji se proširio društvenim mrežama, prikazujući što se navodno događa s ljudskim tijelom tijekom 36 sati posta. Povremeni post posljednjih je godina postao iznimno popularan, a među njegovim poznatim pobornicima spominje se i bivši britanski premijer Rishi Sunak, piše LadBible. No koliko su tvrdnje o njegovim dobrobitima znanstveno utemeljene i je li takav način prehrane doista zdrav?
Prema videu objavljenom na profilu FoodVFact, već četiri sata nakon posljednjeg obroka probava se navodno zaustavlja, a razina inzulina počinje padati. Nakon osam sati smanjuje se razina šećera u krvi, dok bi nakon dvanaest sati tijelo moglo početi intenzivnije koristiti masnoće kao izvor energije. Ipak, takva vremenska podjela prilično je pojednostavljena. Probava se ne zaustavlja automatski nakon četiri sata, a organizam i inače koristi kombinaciju ugljikohidrata i masti za dobivanje energije. Tijekom duljeg posta postupno se smanjuju zalihe glikogena, odnosno pohranjenih ugljikohidrata, pa tijelo sve više poseže za masnim kiselinama. Pritom može doći do povećane proizvodnje ketona, što je povezano s procesom poznatim kao ketoza. Točan trenutak u kojem se te promjene događaju razlikuje se od osobe do osobe i ovisi o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i metabolizmu.
Video tvrdi da se nakon 16 sati aktivira autofagija, proces kojim stanice razgrađuju i recikliraju vlastite oštećene ili nepotrebne dijelove. Adam Collins, izvanredni profesor nutricionizma na Sveučilištu Surrey, usporedio je taj proces s proljetnim čišćenjem. 'Stanice počinju razgrađivati određene stanične sastavnice, a zatim ih ponovno koriste za druge potrebe', objasnio je za The Guardian. Autofagija je prirodan proces koji se u organizmu odvija i izvan razdoblja posta. Iako istraživanja upućuju na povezanost između nedostatka hranjivih tvari i njezine regulacije, nije dokazano da se kod svih ljudi naglo uključuje nakon točno 16 sati bez hrane.
Prema viralnom videu, nakon 24 sata organizam ulazi u fazu intenzivne obnove, nakon 30 sati raste razina hormona rasta i ubrzava se gubitak masnoća, dok se nakon 36 sati navodno odvija dubinsko čišćenje tijela. Stručnjaci upozoravaju da takve tvrdnje treba promatrati s oprezom. Promjene u razini pojedinih hormona tijekom posta ne znače automatski brži ili zdraviji gubitak kilograma, a izrazi poput 'dubinskog čišćenja' nisu precizni medicinski pojmovi. Collins objašnjava da se tijekom duljeg posta organizam postupno preusmjerava s ugljikohidrata na masti kao važniji izvor energije.
Ipak, to ne znači da će svaka osoba koja izdrži 36 sati bez hrane ostvariti iste zdravstvene koristi. Povremeni post može nekim ljudima pomoći u regulaciji tjelesne težine, ali nije nužno učinkovitiji od drugih načina prehrane kojima se postiže odgovarajući kalorijski unos. Poseban oprez potreban je osobama s dijabetesom, dok se post ne preporučuje trudnicama i osobama s poremećajima hranjenja. Osobe koje uzimaju lijekove ili imaju kronične bolesti trebale bi se prije takvih promjena savjetovati s liječnikom. Znanstvenik Frank Madeo sa Sveučilišta u Grazu također upozorava da dugotrajni post još nije dovoljno istražen u kvalitetnim randomiziranim kliničkim ispitivanjima kako bi se sa sigurnošću potvrdile sve njegove navodne dobrobiti.
Jedan od poznatijih pristupa jest prehrana 5:2, koja podrazumijeva pet dana uobičajene prehrane i dva dana znatno smanjenog kalorijskog unosa, približno na četvrtinu uobičajene količine. Takav pristup razlikuje se od potpunog izbjegavanja hrane tijekom 36 sati, ali također zahtijeva pažljivo planiranje kako bi organizam dobio potrebne hranjive tvari. Važno je znati i da ne postoji jedinstvena definicija posta. Neki tijekom njega piju vodu, nezaslađeni čaj i kavu, dok drugi uključuju i juhu od kostiju. Iako društvene mreže često predstavljaju post kao jednostavan način pomlađivanja i čišćenja organizma, znanstvena slika mnogo je složenija. Tijelo doista prolazi kroz metaboličke promjene kada ne dobiva hranu, ali to ne znači da je 36 sati gladovanja čarobna formula za zdravlje i dugovječnost.
Jedite ih što češće: Kardiolog izdvojio pet vrsta voća koje čuvaju zdravlje srca
Otvori KEKS Pay
