Kada govorimo o zdravlju srca, obično prvo pomislimo na prehranu, tjelesnu aktivnost i pušenje. No stručnjaci upozoravaju da na kardiovaskularno zdravlje mogu utjecati i neke manje očite svakodnevne navike – od previše vremena provedenog sjedeći i nedovoljno sna do preskakanja liječničkih pregleda i ignoriranja simptoma koje nam tijelo šalje. Kardiolozi su izdvojili osam čestih pogrešaka na koje bi vrijedilo obratiti pozornost. Dobra je vijest da se na velik dio čimbenika rizika može utjecati promjenom životnih navika i pravodobnim liječenjem.
Previše soli u prehrani: Pretjeran unos natrija može pridonijeti povišenom krvnom tlaku, jednom od važnih čimbenika rizika za bolesti srca i moždani udar. Kardiolog Nilay Shah ističe za Health da bi odrasli trebali ograničiti unos natrija na najviše 2300 miligrama dnevno. Problem je u tome što velik dio soli koju konzumiramo ne dolazi iz soljenke, nego iz industrijski prerađenih namirnica, gotovih proizvoda i restoranskih obroka.
Previše sjedimo, a premalo se krećemo: Dugotrajno sjedenje postalo je uobičajeno, posebno među ljudima koji većinu radnog dana provode za računalom. Brian Downey, direktor službe za opću kardiologiju u Tufts Medical Centeru, podsjetio je na često korištenu izreku da je "sjedenje novo pušenje". Iako ta usporedba ne znači da su rizici sjedenja i pušenja jednaki, poruka je jasna – redovito kretanje važno je za zdravlje. Jedan od najjednostavnijih načina da povećamo dnevnu aktivnost jest češće hodati, ustajati od radnog stola i prekidati duga razdoblja sjedenja.
Telefon nam krade dragocjene sate sna: Nedovoljno kvalitetnog sna također se povezuje s lošijim kardiovaskularnim zdravljem. Problem može dodatno pogoršati navika korištenja mobitela neposredno prije odlaska na spavanje. Svjetlost ekrana, ali i sama mentalna stimulacija koju donose društvene mreže, poruke i videozapisi, mogu otežati uspavljivanje i skratiti vrijeme provedeno u snu. Dugoročno, nedovoljno sna povezuje se, među ostalim, s većim rizikom od povišenog krvnog tlaka.
Često posežemo za prerađenim grickalicama: Čips, keksi, slani krekeri i brojne druge visoko prerađene grickalice praktične su kada ogladnimo između obroka, ali često sadrže mnogo soli, dodanih šećera i zasićenih masti. Ako takva hrana čini velik dio svakodnevne prehrane, može pridonijeti debljanju te nepovoljnim vrijednostima krvnog tlaka i kolesterola. Umjesto toga, češće se mogu birati nutritivno bogatije namirnice poput voća, povrća, orašastih plodova ili drugih minimalno prerađenih opcija.
Obratite pažnju: Ovo su tihi znaci da biste mogli doživjeti srčani udar!
Zanemarujemo važnost društvenih odnosa: Zdravlje srca nije povezano samo s onime što jedemo i koliko se krećemo. Usamljenost i društvena izolacija u istraživanjima se povezuju s lošijim zdravstvenim ishodima, uključujući kardiovaskularne bolesti. Zato održavanje kvalitetnih odnosa, druženje i osjećaj povezanosti s drugim ljudima mogu biti važan dio brige o cjelokupnom zdravlju.
Preskačemo preventivne preglede: Osjećati se dobro ne znači nužno da su svi važni pokazatelji zdravlja u granicama normale. Povišeni krvni tlak, kolesterol ili šećer u krvi mogu dugo proći bez očitih simptoma. Kardiolozi zato upozoravaju da preventivne preglede ne bi trebali zanemarivati ni mlađi ljudi. Pravodobno otkrivanje povišenih vrijednosti omogućuje liječniku da procijeni individualni rizik i, prema potrebi, preporuči promjene životnih navika ili liječenje.
Mislimo da je za promjene prekasno: Još jedna pogreška jest odustajanje od zdravijih navika jer mislimo da je šteta već učinjena. Promjene poput više kretanja, kvalitetnije prehrane, prestanka pušenja, boljeg sna i kontrole krvnog tlaka mogu imati smisla i kada ih uvedemo kasnije u životu. Umjesto pokušaja da preko noći promijenimo sve, dugoročno mogu biti korisnije manje promjene kojih se možemo pridržavati.
Ignoriramo simptome koji zahtijevaju hitnu reakciju: Najopasnija pogreška može biti čekanje kada se pojave simptomi mogućeg srčanog udara. Kardiologinja Harmony Reynolds upozorava da stezanje ili bol u prsima, kao i bol ili nelagoda koja se širi prema čeljusti, vratu ili ruci, mogu zahtijevati hitnu medicinsku procjenu. Simptomi srčanog udara nisu kod svih jednaki, a mogu uključivati i otežano disanje, hladan znoj, mučninu, vrtoglavicu ili neuobičajen umor. Ako postoji sumnja na srčani udar, ne treba čekati da simptomi prođu niti se oslanjati na kućne metode, nego odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Otvori KEKS Pay
