Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Ne izbacujte crveno meso, nego pazite na ravnotežu u svom tanjuru

Zdrav obrok znači od 300 do 400 grama voća, čaša-dvije mlijeka ili jogurta, tj. nečeg mliječnog, žitarice te komad mesa, ribe ili jaja
28. listopada 2015. u 16:20 2 komentara 912 prikaza
kobasice
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Prije nekoliko mjeseci jedna je američka studija pozdravila konzumaciju slanine i kobasica utvrdivši da ona nije štetna, podsjeća nas mr. sc. Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Naime tako je komentirao posljednje napise o tvrdnji Međunarodnog instituta za rak pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji koja je crveno meso i mesne prerađevine klasificirala u skupine koje povećavaju rizik od obolijevanja od raka.

Dakako da je uslijedio niz reakcija, posebice proizvođača mesa koji “uzvraćaju udarac” tvrdeći da se nijedan faktor ne može izolirano promatrati i označiti uzročnikom raka. Ono što je nužno ponoviti jest da ni ova klasifikacija Instituta nije objavila crveno meso i mesne prerađevine uzročnikom raka, nego faktorom koji za tu tešku bolest povećavaju rizik ako se konzumiraju neumjereno. 

Mediteranska prehrana

No, što je mjera i je li za svakoga jednaka, što na kraju trebamo jesti želimo li se brinuti o svojem zdravlju... legitimna su pitanja javnosti općenito. A na njih struka odgovara ujednačeno – svaki je čovjek individua i njegova prehrana treba biti raznolika te prilagođena njegovim osobnim potrebama. Tako će reći i mr. Katalenić napominjući da je, prema domaćoj statistici, zdravstveno neispravnih proizvoda između jedan i dva posto te da ih toliko može utjecati na naše zdravlje, a od čega njih tri ili četiri posto sadrži štetne tvari iznad dopuštenih granica.

Dok je po pitanju mesnih prerađevina otprije jasna činjenica kako sadrže više soli, ali i niz aditiva od kojih će mr. Katalenić navesti dodatke za dobivanje crvene boje. Crveno meso stoga, poručuje struka, ne treba izbaciti iz prehrane, nego prilagoditi uravnoteženom tanjuru.

– Preporučuje se konzumacija raznolikih obroka, utemeljenih na pravilnim udjelima raznovrsnih bjelančevina, ugljikohidrata i masti uz obveznu tjelesnu aktivnost. Nužno je kontinuirano u svoje obroke unositi sezonsko voće i povrće te temeljiti prehranu na mediteranskoj koliko god je moguće. Napominjemo da se ona ne temelji samo na često nedostupnoj i skupoj bijelog ribi, nego i na načinu pripreme obroka, odnosno češće lešo ili kuhano, a ne samo pečeno ili prženo, s manje dodavanja soli, a više biljnih začina poput češnjaka, ružmarina i slično – poručuje dr. sc. Matijana Jergović, dr. med., specijalistica epidemiologije i zdravstvene ekologije, voditeljica Odjela za procjenu rizika, Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. 

Strah od pesticida

I magistar nutricionizma Bojan Stojnić kaže da je crveno meso izvor proteina i željeza te da ni sve mesne prerađevine ne možemo jednako nazivati štetnima. Upozorava da se ljude previše fokusira na izbacivanje pojedine hrane zbog neopravdanih strahova.

– Gotovo je neopravdan i strah od pesticida jer u komercijalno proizvedenoj hrani nema te količine za koju možemo reći da negativno utječe na zdravlje. Istina jest da je nutritivna vrijednost hrane manja nego prije sto godina – dodaje Stojnić, kojeg smo zamolili za preporuku kako bi konkretno trebao izgledati jedan zdrav tanjur odraslog pojedinca koji je umjereno fizički aktivan. Odgovor je: od 300 do 400 grama voća, čaša-dvije mlijeka ili jogurta, odnosno nečeg mliječnog, žitarice i komad mesa, ribe ili jaja.

>> 'Čovjek je svejed, a karcinom ne prouzročuje namirnica, nego učestalost konzumacije'

>> WHO i službeno objavio da prerađeno crveno meso povećava rizik od raka

Odgovori na nedoumice o crvenom mesu

Trebamo li prestati jesti meso

 Meso ima niz zdravstvenih prednosti, preporučuje se ograničavanje unosa prerađenog i crvenog mesa. 

Što se događa s crvenim mesom dok se priprema za jelo?

Spojevi poput heterocikličkih amina nastaju u procesu pripreme mesa, a postoji sumnja u njihovu kancerogenost. 

Kako se kontrolira kvaliteta mesa u nas?

Svježe i procesuirano meso prati se tijekom proizvodnje i plasmana na domaće tržište na niz parametara proizvođača, trgovaca i nadležnih tijela. Neki od njih su: parametri kvalitete, poput udjela soli, masnoća i slično, mikrobiološki parametri, odnosno mogući uzročnici nekih zaraznih bolesti, ali i kemijski parametri koji nastaju procesuiranjem, poput nitrata ili policikličkih aromatskih ugljikovodika. 

MSC Cruises
PROMO
MSC Grandiosa je osvijetlila rijeku Labu na svečanosti krštenja
  • balic:

    Uravnotezenom prehranom i hranom mozes jesti sve ali u umjerenim kolicinama.Nitko od nas ne jede dva tri kg/rama crvenog mesa i mesnih preradevina svaki dan.Prema tome vi i vase,pazi ovo,pazi sta ce biti itd.ide polako vise na zivce.jedan dan ovako ... prikaži još! drugi onako ,umjesto da u pocetku ispravno informirate ili najbolje,nikako.

  • Avatar antar
    antar:

    Zašto ne objave podatke o učestalosti raka debelog crijeva od 90" do danas,mislim da bi se mnogi odrekli konzumiranja crvenog mesa i prerađevina.Pozivam razne stručnjake da se odgovorno ponašaju u javnosti.