Sjajna i bujna kosa često je odraz općeg zdravlja, a put do nje započinje na tanjuru. Dok na faktore poput genetike i dobi ne možemo utjecati, prehrana je moćan alat kojim izravno podupiremo zdravlje vlasišta. Svaka vlas prolazi kroz ciklus rasta, mirovanja i ispadanja, a neuravnotežena prehrana može taj ciklus poremetiti, skraćujući fazu rasta i ubrzavajući ispadanje. Znanstvenici upozoravaju na ulogu oksidativnog stresa i kronične upale koji oštećuju osjetljive folikule. Upravo zato, nedostatak ključnih hranjivih tvari prvo će se očitovati na kosi, koži i noktima, koje organizam smatra manje prioritetnima u raspodjeli resursa.
Budući da se kosa primarno sastoji od proteina keratina, adekvatan unos proteina temelj je njezine čvrstoće. U slučaju nedovoljnog unosa, tijelo će aminokiseline preusmjeriti na vitalne funkcije, ostavljajući kosu slabom i sklonom lomljenju. Izvanredni izvori proteina uključuju jaja, koja su bogata i biotinom, ključnim za sintezu keratina. Nemasno meso poput piletine i ribe te biljni izvori kao što su leća, grah i orašasti plodovi osiguravaju građevinski materijal za svaku vlas. Povezano je i željezo, mineral čiji je nedostatak jedan od najčešćih uzroka pojačanog ispadanja kose. Ono omogućuje prijenos kisika do folikula, hraneći ih i potičući rast. Crveno meso, špinat i mahunarke odlični su izvori, a važno je upamtiti da se željezo iz biljnih izvora bolje apsorbira u kombinaciji s vitaminom C.
Vitamini djeluju kao štit za kosu od svakodnevnih oštećenja. Vitamin C, prisutan u bobičastom voću, paprikama i agrumima, ima dvostruku ulogu: kao snažan antioksidans neutralizira slobodne radikale koji napadaju folikule te je neophodan za proizvodnju kolagena, proteina koji kosi daje čvrstoću. S druge strane, vitamin A, koji tijelo stvara iz beta-karotena iz batata, mrkve i tamnozelenog povrća, potiče žlijezde na vlasištu da proizvode sebum. To prirodno ulje vlaži vlasište i djeluje kao regenerator. Ipak, valja biti oprezan jer prekomjeran unos vitamina A, najčešće putem suplemenata, može dovesti do gubitka kose. Ne treba zaboraviti ni vitamin E, čiji se najbolji izvori kriju u avokadu, bademima i sjemenkama. On štiti stanice od oksidativnog stresa i poboljšava cirkulaciju vlasišta.
Zaokruženu njegu iznutra pružaju ključni minerali i zdrave masti. Cink, kojim obiluju školjke i sjemenke bundeve, neophodan je za rast i obnovu tkiva kose. Selen, prisutan u cjelovitim žitaricama i jajima, podržava rad štitnjače, čija neravnoteža izravno utječe na kosu. Od presudne su važnosti i omega-3 masne kiseline iz masne ribe poput lososa te lanenih i chia sjemenki. One imaju snažno protuupalno djelovanje, što je iznimno bitno jer istraživanja potvrđuju da prehrana bogata antioksidansima štiti od gubitka kose, dok hrana koja potiče upale povećava rizik, osobito kod žena. Ne smije se zanemariti ni zdravlje crijeva; prebiotička vlakna i fermentirana hrana poput kiselog kupusa smanjuju upalne procese u tijelu i poboljšavaju apsorpciju nutrijenata. Dovoljan unos vode temelj je hidratacije vlasišta, čime se zaokružuje cjelovit pristup zdravlju kose iznutra.