Jednostavan probirni test koji se može izvesti kod kuće i bez ikakve opreme mogao bi ljudima pomoći da bolje razumiju svoje kognitivno funkcioniranje, a podijelio ga je neurolog dr. Adnan Husein u videu na društvenim mrežama. Riječ je o takozvanom Lurijinom testu, poznatom i kao test "šaka-brid-dlan", koji služi za provjeru funkcioniranja čeonog režnja mozga, dijela odgovornog za planiranje, kontrolu pokreta i rješavanje problema.
Demencija je globalni problem s kojim se svake godine dijagnosticira oko deset milijuna ljudi, a rana demencija obično pogađa osobe u pedesetim ili šezdesetim godinama života. Prema riječima neurologa, upravo ruke mogu otkriti suptilne znakove o zdravlju mozga. Određene promjene u pokretima, spretnosti ili ponašanju ruku mogu kliničare usmjeriti prema stanjima kao što su Alzheimerova bolest, frontotemporalna demencija ili drugi neurološki poremećaji.
@adnanmd what can your hands reveal about your brain? 🧠 #dementia #alzheimers #frontotemporaldementia #neurology ♬ original sound - Dr. Ad | M.D.
Prema Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS), demencija uzrokuje gubitak pamćenja, poteškoće s razmišljanjem i planiranjem, poput rješavanja problema ili donošenja odluka, te gubitak osjećaja za vrijeme ili snalaženje u prostoru. Osobe s ovim stanjem također se mogu boriti s komunikacijom, primjerice s pronalaženjem pravih riječi, gubitkom sposobnosti govora ili čitanja, a stanje utječe i na pokretljivost. Jednostavan alat može dati uvid u neurološku funkciju poput Lurijinog testa, stoga može biti koristan kao početna provjera. Dr. Husein u svojoj objavi demonstrira test, naglašavajući da poteškoće pri izvođenju mogu biti značajan pokazatelj, iako ne i konačna dijagnoza.
Izvođenje testa je vrlo jednostavno i sastoji se od tri pokreta. Prvo, trebate stisnuti jednu ruku u šaku i položiti je na otvoreni dlan druge ruke. Zatim se stisnuta ruka otvara i postavlja na brid, s malim prstom prema dolje, na suprotni dlan, slično karate udarcu. Treći i posljednji pokret uključuje okretanje te iste ruke tako da dlan bude okrenut prema dolje i dodiruje dlan druge ruke. Prema dr. Huseinu, ovi pokreti testiraju različite dijelove mozga, specifično motoričke funkcije, izvršne funkcije i sposobnost sekvenciranja, odnosno pravilnog redoslijeda pokreta. Problemi nastaju kada osoba ne može glatko izvesti niz pokreta ili kada neprestano ponavlja isti pokret, zaboravljajući koji slijedi.
Poteškoće pri izvođenju ovog testa nisu zanemarive, što potvrđuju i znanstvene studije. Istraživanja su pokazala da abnormalan rezultat na Lurijinom testu ima 54,9 posto pacijenata s Alzheimerovom bolešću te čak 69,8 posto onih s frontotemporalnom demencijom, u usporedbi sa samo 2,3 posto u kontrolnoj skupini zdravih osoba. Dr. Husein objašnjava da neki ljudi ne mogu izvesti pokrete glatko, često ponavljaju jedan te isti pokret ili potpuno promaše redoslijed. Ipak, ključno je naglasiti da poteškoće s ovim testom ne znače automatski dijagnozu demencije, jer se mogu javiti i kod drugih neuroloških stanja.
Dr. Husein jasno ističe da promjene u pokretima ruku treba promatrati u širem kontekstu. "Ne znači svaka promjena na rukama demenciju. Međutim, kada se promjene na rukama pojave uz gubitak pamćenja, promjene osobnosti, jezične poteškoće ili probleme s planiranjem i prosuđivanjem, one jačaju argumente za neurološku procjenu", pojasnio je. On dodaje da se frontotemporalna demencija često manifestira promjenama u ponašanju, dok Alzheimerova bolest tipičnije počinje s problemima pamćenja i postupnim funkcionalnim padom koji s vremenom može uključivati i gubitak fine motorike. Ruke mogu ponuditi vrijedne tragove o zdravlju mozga, ali su samo jedan dio veće kliničke slike. Ako se promjene na rukama pojave zajedno s drugim navedenim simptomima, preporučuje se potražiti neurološku procjenu kako bi se razjasnio uzrok i isplanirali daljnji koraci.
Demencija u Hrvatskoj i moderna dijagnostika
Demencija predstavlja sve veći javnozdravstveni izazov. U svijetu s demencijom trenutno živi preko 55 milijuna ljudi, a procjenjuje se da će se taj broj do 2050. godine gotovo utrostručiti. U Hrvatskoj, prema procjenama, s demencijom živi između 50.000 i 100.000 osoba, a Alzheimerova bolest čini između 60 i 70 posto svih slučajeva. Za razliku od jednostavnih testova probira poput Lurijinog, postavljanje službene dijagnoze demencije je složen proces. On uključuje detaljan razgovor s pacijentom i obitelji o povijesti bolesti i promjenama u ponašanju, kognitivno testiranje pomoću standardiziranih alata poput Mini-Mental State Examination (MMSE) za procjenu pamćenja i pažnje, te neurološki i fizikalni pregled kako bi se isključili drugi mogući uzroci simptoma.
Uz to, standardni dijagnostički postupak obuhvaća i laboratorijske pretrage krvi i urina za provjeru razine vitamina, hormona štitnjače i isključivanje infekcija koje mogu uzrokovati simptome slične demenciji. Ključan dio su i slikovne metode mozga, poput kompjutorizirane tomografije (CT) ili magnetske rezonancije (MR), koje mogu pokazati strukturne promjene u mozgu, kao što je atrofija. U nekim slučajevima koriste se i naprednije tehnike poput PET skeniranja, koje može detektirati metaboličke promjene u mozgu godinama prije pojave prvih simptoma.
Upravo na polju rane dijagnostike događaju se najznačajniji pomaci, a istraživanja su usmjerena na razvoj jednostavnih i manje invazivnih metoda, prvenstveno krvnih testova koji mogu otkriti biomarkere povezane s Alzheimerovom bolešću desetljećima prije pojave simptoma. Jedan od najperspektivnijih je protein p-tau217, čija razina u krvi može s točnošću do 97 posto identificirati promjene karakteristične za Alzheimera, što je usporedivo s preciznošću "zlatnih standarda" poput PET skeniranja. Ovi trendovi obećavaju budućnost u kojoj će se demencija moći otkriti u najranijim fazama, otvarajući time nove mogućnosti za usporavanje progresije bolesti.
Zaboravljate datume, pitanja ponavljate, 'nestaju' vam stvari? Ovo je 10 ranih znakova demencije
Otvori KEKS Pay
