Više od 80 godina nakon završetka Drugoga svjetskog rata, unatoč prekopanom mnoštvu arhiva, objavljenim arhivskim dokumentima i brojnim knjigama, arhivi i dalje čuvaju mnogo toga nepoznatog. Pokojni akademik Dušan Bilandžić u više je navrata – osobito nakon sloma komunističkog sustava, u svojim kasnijim radovima i memoarima te javnim istupima – isticao da je povijest Drugoga svjetskog rata i poraća na našim prostorima desetljećima pisana pod snažnim utjecajem ideoloških dogmi, politike i cenzure. Zbog toga je smatrao da je nužno temeljito preispitivanje i pisanje objektivnije historiografske sinteze toga razdoblja. Bilandžić je otvoreno priznavao da je historiografija socijalističke Jugoslavije, čiji je i sam bio dio kao sudionik NOB-a i partijski povjesničar, bila opterećena zabranjenim temama, jednostranim prikazima ratnih operacija i prešućivanjem zločina. Posebno je naglašavao potrebu da se bez ideoloških okova i mitologizacije obrade teme poput poratnih masovnih zločina (Bleiburg i Križni put), složenih odnosa unutar samog antifašističkog pokreta, kao i stvarne društvene i političke dinamike unutar NDH. Isticao je da je historiografska revizija (u smislu primjene novih primarnih izvora i nepristranog metodološkog pristupa) nužan proces za svako zrelo društvo, a ne politička rehabilitacija poraženih ideologija.
Ustaški je režim zbog bezumnog terora postao regrutni centar za partizane
Tajni memorandum iz njemačkog arhiva: prvorazredni povijesni izvor koji otkriva da je unutar hrvatskog društva već u proljeće ‘43. postojala građansko-nacionalna oporba
Komentara 3
Bogme ovaj despot po svjetonazoru sve bliži Plenkoviću i Obuljenki.
Da je netko nekaj pozitivno izjavil o Hrvatima ne bi ovi tu u ... o tome nas informirali, kaj ne?
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
AgitProp.....agitiranje i propaganda