U mnogim hrvatskim domovima meso je gotovo nezaobilazan dio svakodnevnog jelovnika. Od tradicionalnih ručkova do brzih obroka tijekom radnog tjedna, mnogi teško zamišljaju obrok bez komada mesa na tanjuru. Ipak, stručnjaci sve češće ističu da način na koji biramo i konzumiramo meso može imati velik utjecaj na zdravlje. Iako je meso vrijedan izvor proteina, željeza i drugih važnih nutrijenata, pretjerivanje – osobito s određenim vrstama – može dugoročno predstavljati rizik. Posebno se upozorava na masne komade crvenog mesa i razne mesne prerađevine, koje se povezuju s povišenim kolesterolom, upalnim procesima u organizmu te većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Gastroenterolog Vojislav Perišić u gostovanju je na Prvoj televiziji istaknuo da meso može biti kvalitetan dio uravnotežene prehrane, ali samo ako se konzumira umjereno i ako se biraju kvalitetni komadi. Prema njegovim riječima, među nutritivno najvrjednijim vrstama mesa nalazi se govedina, ponajprije zbog visokog udjela željeza i cinka. Tamnocrvena boja mesa upravo je pokazatelj bogatstva željezom, a gdje je željezo, obično je prisutan i cink – mineral važan za imunitet i brojne metaboličke procese.
Dodaje i da govedina koja sadrži nešto vidljive masnoće može biti izvor vitamina D, zbog čega je često nutritivno bogatija od svinjetine. Kada je riječ o svinjskom mesu, preporučuje birati kvalitetnije i nemasnije dijelove, poput buta, te konzumirati ponajprije crveni dio mesa.
Stručnjaci upozoravaju da najveći problem predstavlja visok udio zasićenih masti i soli, osobito u masnim komadima mesa i prerađenim proizvodima. Masni odresci, janjetina, svinjska rebra i razne suhomesnate delicije često sadrže velike količine zasićenih masti. Takve masti mogu povećati razinu LDL kolesterola u krvi, koji se taloži na stijenkama krvnih žila i povećava rizik od ateroskleroze. Istodobno, proizvodi bogati solju dodatno opterećuju krvni tlak. Kombinacija visokog udjela soli i zasićenih masti dugoročno može imati nepovoljan utjecaj na zdravlje srca i krvnih žila.
Masni komadi mesa među najrizičnijima
Među najmasnijim opcijama izdvajaju se odresci poput ribeyea ili filea mignona, koji sadrže znatne količine zasićenih masti. Redovita konzumacija takvih komada mesa može pridonijeti povećanju tjelesne težine i potaknuti upalne procese u organizmu. I janjetina, iako vrlo popularna na mnogim stolovima, spada među masnije vrste mesa. Osobama koje imaju povišen kolesterol ili obiteljsku povijest srčanih bolesti često se savjetuje da je konzumiraju rijetko ili u manjim količinama.
Svinjska rebra, suhe kobasice, salame i druge mesne prerađevine dodatno su problematične jer sadrže kombinaciju masti, soli i različitih aditiva. Redovita konzumacija takvih proizvoda povezuje se s povećanim rizikom od povišenog krvnog tlaka i kardiovaskularnih bolesti.
Iako meso može biti važan dio prehrane, stručnjaci naglašavaju da je ključ u ravnoteži. Preporučuje se češće birati nemasne komade mesa, ograničiti unos prerađenih proizvoda te u jelovnik uključiti više ribe, mahunarki i drugih biljnih izvora proteina. Takav pristup omogućuje da se u mesu i dalje uživa, ali bez nepotrebnog opterećenja za zdravlje.
Otvori KEKS Pay
Zašto si komplicirati život jedenjem mrtvih životinja?