Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PREDAVANJE

Zdenka Weber Bečanima predstavila hrvatsko – austrijske glazbene veze

Zdenka Weber,Beč
Foto: Snježana Herek
1/2
16.10.2014.
u 17:07

Cilj mi je bio dati povijesni prikaz hrvatsko-austrijskih veza i utjecaja koje su Bečka pretklasika, Bečka klasika i Druga bečka škola imale na hrvatske skladatelje, rekla je Weber

''Hrvatsko-austrijske glazbene veze u 19. i 20. stoljeću“, naziv je kulturno informativnog predavanja koje je u srijedu navečer u Hrvatskom centru u Beču održala poznata hrvatska muzikologinja i ministrica savjetnica u Veleposlanstvu RH u Austriji dr. sc. Zdenka Weber.

- Cilj mi je bio dati povijesni prikaz hrvatsko-austrijskih veza i utjecaja koje su Bečka pretklasika, Bečka klasika i Druga bečka škola imale na hrvatske skladatelje - rekla je Weber dodavši kako su ove tri središnje bečke škole utjecale na cjelokupnu europsku glazbu, pa tako i na hrvatsku. U sklopu zanimljivog i dobro organiziranog predavanja popraćenog tonskim primjerima s nosača zvuka (CD) i uživo, Bečanima je predstavila hrvatske skladatelje Ivana Padovca, Ivana pl. Zajca, Doru Pejačević, Blagoja Bersu i Josipa Hatzea (školovali se i živjeli u Beču), te Leopolda Ebnera, Stjepana Šuleka i Borisa Papandopula (djelovali pod utjecajem skladatelja Prve i Druge bečke škole).

- Bečka klasika i njeni najvažniji predstavnici Haydn, Mozart i Beethoven i Druga bečka škola sa Schönbergom, Bergom i Weberom snažno su utjecali i obilježili glazbenu produkciju 19. odnosno 20. stoljeća - istakla je Weber. Napomenula je kako je morala napraviti uži izbor hrvatskih skladatelja kozmopolita kako bi mogla pokazati preuzimanje osnovnih klasičnih glazbenih oblika, klavirske sonate, gudačkog kvarteta i simfonije te opere kao glazbeno-scenske forme, kao i solo pjesme (Lied) i dodekafonije (dvanaesttonske tehnike), kao tipičnih bečkih tvorevina.

Kao prvog hrvatskog autora simfonije spomenula je Luku Sorkočevića, a kao najvažnijeg predstavnika te glazbene forme u Hrvatskoj Stjepana Šuleka i njegovih osam simfonija. Predstavila je i skladateljski opus Hatzeovog unuka, akademika Rubena Radice. Glazbeni okvir predavanju dala je mlada hrvatska sopranistica iz Varaždina na studiju u Beču Tamara Ivaniš uz klavirsku pratnju Željke Caparin, glazbenice s bečkom adresom koja u Beču piše doktorat na temu - Blagoje Bersa -, a inače je i predsjednica Matice Hrvatske u Austriji, koja je predavanje organizirala. One su izvele solo pjesme Josipa Hatzea i Dore Pejačević. Caparin je brojnoj okupljenoj publici rekla kako je sretna da se je doktorica muzikologije i diplomatkinja Zdenka Weber odazvala Matičinom pozivu. Weber, višestruko nagrađivana u zemlji i inozemstvu za svoj muzikološko-znanstveni rad, za Večernji list je rekla kako je u predstavljanju hrvatsko-austrijskih glazbenih veza 19. i 20 stoljeća obuhvatila ''hrvatske skladatelje kozmopolite okrenute u to vrijeme Europi i svijetu“.

Najavila je i gostovanje u Salzburgu s istim predavanjem pod pokroviteljstvom Pokrajinske vlade Salzburga i hrvatskog Veleposlanstva u Austriji, kojim će 16. listopada u Mozartovom rodnom gradu započeti Dani hrvatsko-austrijske kulture i prijateljstva, u organizaciji HKUU „Hrvatski san“ iz Salzburga, na čelu s Verom Papić.

>>Dvostruki CD s presjekom umjetničkog života čembalistice Višnje Mažuran

>>Dr. Zdenka Weber primila prestižnu nagradu Varaždinske županije

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije